Wi Lubele ma i LAIBRARI ME INTANET
Wi Lubele
LAIBRARI ME INTANET
Acholi
  • BAIBUL
  • BUKKE
  • COKKE
  • T-16 pot 3-6
  • Gen Ango pi Jo me Amara ma Guto?

Vidio mo pe kany.

Timwa kica, peko mo manok otimme i kom vidio.

  • Gen Ango pi Jo me Amara ma Guto?
  • Gen Ango pi Jo me Amara ma Guto?
  • Wi lok matinotino
  • Pwony macok rom
  • To, ki Ngo ma Timme Ka Wato
  • Kit ma Dano Twero Kwo Kwede Odoco
  • Ka Dano me Amara Oto
  • Ngo ma Time i Kom Jowa me Amara ma Guto?
    Ngec Ma Terowa i Kwo ma Per Tum
  • Lapeny me 2: Ngo ma Bitimme ka Ato?
    Wi Lubele Tito pi Ker pa Jehovah—2012
  • Jo ma Guto Mono Gitye Kwene?
    Baibul Mono Ada Pwonyo Gin Ango?
  • Ngo ma Timme i Komwa ka Wato?
    Baibul Twero Pwonyowa Gin Ango?
Nen Mukene
Gen Ango pi Jo me Amara ma Guto?
T-16 pot 3-6

Gen Ango pi Jo me Amara ma Guto?

Laco ma nyinge Yubu openyo i kare macon, “Ka dano dong oto, pud dok bibedo kwo?” (Yubu 14:14) Nyogwok in bene, ibedo ki tam matut i peny man. Iwinyo nining ka ingeyo ni ribbe ki jo-ni me amara twere i ngom kany i kwo maber ma okato kare?

Ber, Baibul ciko ni: “Joni ma yam dong guto woko, pud dok gibibedo kwo, . . . dok bicer.” Ki dok bene Baibul wacci: “Jo ma kitgi atir gibicamo lobo, dok gibibedo iye matwal.”—Icaya 26:19; Jabuli 37:29.

Me bedo ki gen me ada i cikke macalo meno, omyero wagam lapeny mogo ma pirgi tego: Pingo dano to? Jo muto gitye kwene? Ki ni watwero bedo ki gen nining ni gin bikwo doki?

To, ki Ngo ma Timme Ka Wato

Baibul oketo ka maleng ni Lubanga con pe omito ni dano oto. En ocweyo dano aryo mukwongo Adam ki Kawa, oketogi i paradic ma i lobo ma gilwongo Eden, ka otittigi ni gunong lutino ci guyar paco me Paradic i wi lobo ducu. Gin gibito nongo ka gin gujemo lubo cik mere.—Acakki 1:28; 2:15-17.

Pi bedo labongo pwoc pi kica pa Lubanga, Adam gin ki Kawa gujemo ci omiyo ni omyero gucul pi bal ma gitito pire-ni. “Ibidok i ngom,” Lubanga owaco ki Adam, “kit ma con gikwanyi ki iye; in apwa, dok bene ibidok i apwa.” (Acakki 3:19) Ma pe ya gicweye Adam onongo pe; en onongo apwa. Ka pi jemo mere, onyo bal mere, Adam gingolo i wiye pwod me dok i apwa, i kit ma onongo en peke kwede con.

To en aye peke pa kwo. Baibul kelo apoka-poka: “Mucara me bal en to, ento mot ma Lubanga miyowa nono, en aye kwo ma pe tum.” (Jo Roma 6:23, coc aywaya megwa.) Me nyuto ni to en aye nongo dong pe itye ki kit ngec mo matwal, Baibul wacci: “Jo makwo gingeyo ni gibito, ento jo ma dong guto woko pe gingeyo gin mo.” (Latitlok 9:5, coc aywaya megwa.) Ka dano oto, Baibul tito ni: “Ka oto dok i ngom ka ma yam oa ki iye; yubbe ducu ma yam oyubo rwenyo woko liweng i nino meno kikome.”—Jabuli 146:3, 4, coc aywaya megwa.

Ci dong, kit ma Adam gin ki Kawa keken aye ma gujemo i kom cik ki i Eden, pingo wan ducu wato? Pien wan ducu ginywalowa i nge jemo pa Adam, ci pimeno wan ducu walako bal ki to ki bot en. Kit macalo Baibul gonyo kwede: “Pi meno, kit macalo bal yam obino i lobo kun wok ki i dano acel [Adam], ka dong to obino pi bal, kit meno bene to onya oromo kin dano ducu.”—Jo Roma 5:12; Yubu 14:4.

Ento ngati mo twero penyo ni:  ‘Dano pe tye ki ginmakwo ma twero loyo to?’ Jo mapol gupwonyo pwony man,  bene giwaco ni to obedo yo me donyo i kwo mukene. Ento tam meno pe oa ki i Baibul. Ma kakare, Lok pa Lubanga pwonyo ni in aye ginmakwo, ni ginmakwoni en aye in kacel ki komi wa ki kwiri me tammi ducu. (Acakki 2:7; Jeremia 2:34; Carolok 2:10) Bene, Baibul waco ni: “Dano [“ginmakwo,” New World Translation] ma timo bal bito.” (Ejekiel 18:4) Pe tye ka mo ma Baibul pwonyo ni dano tye ki ginmakwo ma pe to matwero bwot ki i to me kom.

Kit ma Dano Twero Kwo Kwede Odoco

Lacen ma bal ki to odonyo i lobo, Lubanga otuco ni obedo yub ma mege ni jo muto gibidwokogi i kwo ki yub me nicer. Pi meno Baibul tito ni: “Abraim, . . . onongo otamo ni, Lubanga tye ki twero me cero [wode Icaka] ki i kin jo muto.” (Jo Ibru 11:17-19) Abraim genne onongo pe oketo ata pien Baibul waco ni Latwer-ducu: “Dong Lubanga pe Lubanga pa jo muto, ento Lubanga pa jo makwo; pien dano ducu [“gitye makwo ki bote,” NW].”—Luka 20:37, 38.

Kakare, Lubanga ma Latwer-ducu pe tye ki teko keken ento en tye ki miti me cero dano ma en oyerogi. Yecu Kricito kikome owaco ni: “Pe wuur lok man; pien kare bibino ma jo ducu ma tye i lyel biwinyo iye dwane, ci gibikatti woko.”—Jon 5:28, 29; Tic pa Lukwena 24:15.

Ma pe otero kare malac i nge wacco man, Yecu orwatte ki lyel ma gitye ka lebone ma gikati kwede ki i boma pa jo Icrael ma gilwongo ni Nain. Latin awobi ma onongo oto-ni obedo latin acel keken pa da-to mo. I kare ma oneno lit me canne pa dakoni, Yecu kica omake. Ci, oloko ki kyel ni: “Awobi, awacci, a malo.” Ci latin laconi oa obedo abeda, ka dong Yecu omiye bot minne.—Luka 7:11-17.

Kit macalo otimme i kom da-to-ni, onongo bene tye twon yomcwiny i kare ma Yecu olimo paco pa Yairo, ladit ma loyo kacokke i ot cokke pa Lujudaya. Nyare ma mwaka me ditte onongo tye 12 oto. Ento i kare ma Yecu oo i paco pa Yairo, ocito wa i ka ma kipyelo iye latin muto ka owacci: “Nyako, a malo.” Ci en oa!—Luka 8:40-56.

Lacen, larem Yecu Lajaro oto. I kare ma Yecu oo i pacogi, onongo Lajaro otyeko ri i lyel pi nino angwen. Kadi bed cwiny laminne Marita onongo cwer matek, ento en onyuto ni etye ki gen, kun wacci: “Angeyo ni en bicer i cer me nino me agik.” Ento Yecu ocito wa i wi lyel, ci omiyo cik ni gikwany got woko, ka olwongo ni: “Lajaro, katti woko!” Ci en okatti!—Jon 11:11-44.

Dong kong itam pi man: Lajaro onongo tye nining i kare me nino angwen ma en oto? Lajaro pe owaco kit gin mo ni en ebedo i polo ma kuc keken aye opong iye onyo ebedo kawang i kapiny, ma onongo ada en twero titone ka onongo en obedo kunnu. Pe kakare, Lajaro onongo oto kwicikwici pe onongo ngeyo gin mo ki i lyel ki bene onongo otwero gak kumeno matwal nio “i cer me nino me agik” ka Yecu onongo pe odwoke i kwo.

Tye kakare ni lwagi tango ma Yecu otimo onongo pe obedo mot me labed naka, kit ma calo jo ma en ocerogi guto dok aye. Ento, en onyuto i mwaka 1,900 mukato ni, ki twer pa Lubanga, jo muto gitwero kwo dok aye! Ci dong ki tango mere Yecu onyuto manok ngo ma obitime i lobo i te Ker pa Lubanga.

Ka Dano me Amara Oto

Ka lamone to oneko nek, kumo-ni twero bedo dit, kadi bed itye ki gen i nicer. Abraim onongo tye ki niye ni dakone bikwo aye, ento pud wakwano ni “Abraim . . . , okoko Cara ki pig wange.” (Acakki 23:2) Yecu kono? I kare ma Lajaro oto, en “cwinye opoto, iye owang matek” manok i ngeye en “okok ki pig wange.” (Jon 11:33, 35, NW) Pi meno ka ngat mo ma imaro oto pe nyuto goro cwiny ka ikok.

Ka latin oto, bedo tek tutwal bot megigi. Pi man dong Baibul pe kwero ni min latin bedo ki cwercwiny matut. (2 Luker 4:27) I adane kono, bene tek bot wego. “Kono nene an aye ato ma kakari do!” Rwot Daudi okok kit meno i kare ma wode Abcalom oto.—2 Camuel 18:33.

Kit ma dong itye ki gen i nicer, cwer cwinyi pe twero bedo labongo dwogo cen. Kit macalo Baibul waco kwede ni, pe “wubibedo ki cwercwiny macalo jo mukene ma gipe ki gen.” (1 Jo Tecalonika 4:13) Kono do, itwero nyikke cok bot Lubanga i lega ki bene Baibul ciko ni “en bikonyi.”—Jabuli 55:22.

Ka pe dok kinyuto mapatte, lok duc gikwanyo ki i Baibul me leb Acholi me mwaka 1985 pa Bible Society of Uganda, kun gitiyo ki nukuta me kareni.

    Gin akwana i leb Acholi (1996-2024)
    Kat Woko
    Dony i Iye
    • Acholi
    • Nywakki
    • Jami ma imito
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Cik pi Tic Kwede
    • Privacy Policy
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Dony i Iye
    Nywakki