Wi Lubele ma i LAIBRARI ME INTANET
Wi Lubele
LAIBRARI ME INTANET
Acholi
  • BAIBUL
  • BUKKE
  • COKKE
  • T-19 pot 2-6
  • Lobo-ni Bitwero Bwot?

Vidio mo pe kany.

Timwa kica, peko mo manok otimme i kom vidio.

  • Lobo-ni Bitwero Bwot?
  • Lobo-ni Bitwero Bwot?
  • Wi lok matinotino
  • Pwony macok rom
  • Lobo Gik—Mukene Leyo Ka Wange
  • Kare me Anyim pa Lobo-ni
  • ‘Lanyut’
  • Pii Aluka Otyeko Lobo—Tika Dok Bitimme?
    Nong Pwony ki Bot Lapwony Madit
  • Agikki me Lobo-ni Mono Dong Cok?
    Baibul Twero Pwonyowa Gin Ango?
Lobo-ni Bitwero Bwot?
T-19 pot 2-6

Lobo-ni Bitwero Bwot?

Pe tye yalwak mo mukene ma owinyo lok kom agikki piny kato man. Jo mapol lworo ni wi lobo bigik i nek maracu me nuclear. Jo mukene tamo ni kwir ma kionyo ata oromo ballo wi lobo woko. Pud aye jo mukene giparo ni anyobanyoba me can lim biloko jo mapol doko lumone i kin-gi keken-gi.

Lobo-ni mono ada oromo gik? Ka kong timme, ci bibedo nining? Yam kong lobo obin ogik?

Lobo Gik—Mukene Leyo Ka Wange

Ada, lobo yam ogik. Tam kong pi lobo ma onongo obedo marac i kare pa laco ma nyinge Nua. Baibul tito ni: “Lobo me kare maca . . . pii aluka ocorre omwonyo woko.” Baibul bene wacci: “[Lubanga] yam pe oweko lobo i kare macon, ento ogwoko Nua keken, latit lok me kit ma atir, kacel ki jo mukene abiro, i kare ma yam en ocwalo pii aluka wek omwony lobo pa jo ma pe gilworo Lubanga woko.”—2 Petero 2:5; 3:6.

Niang maber ngo ma agikki lobo meno onyuto ki ngo ma pe onyuto. Pe onyuto agikki pa dano. Nua, dakone, awobene adek-ki, ki mon-gi weng gubwot ki i Pii Aluka me wi lobo kulu. Lobo alobani ki polo ma lakalatwe-ni nen mwonyani bene gubwot. “Lobo pa jo ma pe gilworo Lubanga” aye ma gityekogi, lwak dano maraco.

Mot ki mot, ma likwayo pa Nua welgi omedde, lobo mukene dok obino. Lobo acel-lu, nyo kit kwo maraco-nu, obedo nio wa i karewa-ni. Tekwarone opong ki mony, turo cik, ki tim gero. Ngo mono ma bitimme i kom lobo-ni? Tika bibwot?

Kare me Anyim pa Lobo-ni

I nge wacco ni lobo me kare pa Nua gityeko woko, lok ma i Baibul medde ni: “Pi lok pa Lubanga acel-lu bene, polo ki lobo me kare man dong gikano pi kuro mac.” (2 Petero 3:7) Ada, kit ma laco Baibul mukene ogonyo kwede: “Lobo [ma tye i kom kare-ni] tum woko.”—1 Jon 2:17.

Baibul pe waco ni lobo aloba-ni nyo polo mupong ki lakalatwe-ni bitum, kit macalo pe gire gin aye yam gubitum i kare pa Nua-ni. (Jabuli 104:5) Kono do, lobo-ni, kacel ki ‘polone,’ nyo luloc me gamente ma gitye i te loc pa Catan, ki ‘lobone,’ nyo dul dano, en aye ma bitum calo owang ki mac. (Jon 14:30; 2 Jo Korint 4:4) Lobo-ni, nyo kit loc me kare-ni, bitum woko labongo akalakala calo lobo ma okwongo yo ki Pii Aluka-ca. Kadi Yecu Kricito bene oloko pi kit piny me “kare pa Nua” macalo labol me gin ma bitimme ma nongo agikki me lobo-ni dong odong manok keken.—Matayo 24:37-39.

Tutwalle, ma Yecu oloko pi kare pa Nua-ni, onongo obedo lagam me lapeny pa lukwena-ne ni: “Gin ango ma binyuto dwogoni, ki agikki piny?” (Matayo 24:3) Lulub kor Yecu gungeyo ni lobo-ni bigik. Ngec man mono omyelo komgi?

Ma ka meno, i kare ma Yecu otito pi jami ma bitimme ma nongo agikki me lobo peya oo, en ocuku cwinygi me bedo mayom ma owacci “pien kare me kokowu [nongo] dong onyiko cok.” (Luka 21:28) Eyo, kok me a ki bot Catan ki kit loc-ce maraco-ni me donyo i lobo manyen me kuc!—2 Petero 3:13.

Ento awene ma lobo-ni bigik iye? ‘Lanyut’ ango ma Yecu omiyo pi “[dwogone], ki [me] agikki piny”?

‘Lanyut’

Leb Grik ma kigonyo kany ni ‘dwogo-ni’ obedo pa·rou·siʹa, ma gonnye ni “tye,” ma atikane, te lokke ni bedo tye cok. Pi meno ka ‘lanyut’ onen, pe te lokke ni Kricito nongo cok bino ento te lokke ni en dong otyeko dwogo. Eyo, te lokke ni en dong nongo ocako loc ma kome pe nen macalo rwot me polo kun bene dong cok ki kelo agikki pa lumone-ne.—Niyabo 12:7-12; Jabuli 110:1, 2.

Yecu pe omiyo gin acel keken me bedo ‘lanyut.’ En oloko pi kwayi jami mapol ki kit tim mapol ma bitimme i wi lobo. Magi weng en owaco ni bitimme i kare ma luco Baibul lwongo ni “kare me agikki.” (2 Temceo 3:1-5; 2 Petero 3:3, 4) Tam kong jami mogo ma Yecu otito ni binyuto “kare me agikki.”

“Rok bilweny ki rok wadi, ki ker bene bilweny ki ker wadi.” (Matayo 24:7) Mony me kareni dongo loyo me kare macon ducu. Latit lok mo me tekwaro ocoyo ni: “Lweny me Wi Lobo me Acel [ma ocakke i mwaka 1914] obedo lweny ‘lumuku’ mukwongo.” Kun, lweny me wi lobo me aryo dok oneko nek nikato. Bene mony pud tye ka medde ki rubbo wi lobo. Ada, lok pa Yecu obedo ka cobbe i yo magwar mada!

“Kec bene bipoto i lobo.” (Matayo 24:7) Ma lubo Lweny me Wi Lobo me I kec mo obino ma nen calo dong gwar oloyo ki i tekwaro ducu. Kec malyet bene olubo nge Lweny me Wi Lobo me II. Nya me can cam mabeco mako kom acel me abic kulu me wel dano me wi lobo, kun tye ka nekko litino ma romo milion 14 mwaka ki mwaka. Adada, “kec” obedo tye!

“Oyengyeng madongo biyengo lobo.” (Luka 21:11) Ka iribo wel jo ma oto i oyengyeng cakke ki i mwaka 1914 ci ipoko ki wel mwaki, dok kato me mwaki mia ki mia angec tyen apar kulu. Kwany kong mogo madongo keken: I mwaka 1920, i China, oneko dano 200,000; i mwaka 1923, i Japan, dano 99,300 gurwenyo kwogi; i mwaka 1939, i Turkey, dano 32,700 guto; i mwaka 1970, i Peru, oneko dano 66,800; ki i mwaka 1976, i China, dano maromo 240,000 (nyo, kit ma jo mukene waco kwede, 800,000) gurwenyo kwogi. Adada, “oyengyeng madongo”!

“Two gemo mapatpat bipoto i kabedo mapol.” (Luka 21:11) Cutcut i nge Lweny me Wi Lobo me I, dano ma romo milion 21 guto ki two aburu me Spain. Science Digest ocoyo ripot ni: “I tekwaro weng yam pe onen to mo ma obedo ger, dok onya oyot ma oloyo man.” Nia i kare meno, two adunu, two kanca, AIDS, ki two mukene mapol ata oneko dano milion mia ki mia.

“Tim maraco bibedo ka medde ameda.” (Matayo 24:12) Cakke i mwaka 1914 lobowa-ni nyinge obal pi turo cik ki tim gero. I kabedo mapol pe tye ngati mo ma winyo ni pe elwor wot i dye gudu me boma, kadi i dyeceng. I dyewor dano bedo i pacigi ma nongo kipungo ki dogola nyonyo, ma gilworo kati woko.

Jami mukene mapol ata yam gitito pirgi ni bitimme i kare me agikki, ma magi bene dong weng tye ka cobbe. Man telokke ni agikki piny dong cok. Ento, bedo me yomcwiny ni, tye jo mogo ma bibwot. I nge wacci “lobo tum woko,” Baibul ciko ni: “Ngat ma tiyo gin ma Lubanga mito ri nakanaka.”—1 Jon 2:17.

Pi meno mitte ni wapwony miti pa Lubanga ka dok watimu bene. Ci wabitwero loyo i agikki me lobo man wek wacam mot me lobo manyen pa Lubanga nakanaka. Baibul cikke ni i kare meno: “Lubanga kikome aye bibedo [ki dano]. . . . En bijwayo pig wanggi woko ducu. To bene dong bibedo pe, kadi kumo nyo koko, nyo arem.”—Niyabo 21:3, 4.

Ka pe dok kinyuto mapatte, lok duc gikwanyo ki i Baibul me leb Acholi me mwaka 1985 pa Bible Society of Uganda, kun gitiyo ki nukuta me kareni.

[Ka ma cal oa ki iye i pot karatac 6]

Pwoc pi Cal: Dege: Lumak cal me USAF. Latin: Cal me WHO lamakke W. Cutting. Oyengyeng: Y. Ishiyama, Hokkaido University, Japan.

    Gin akwana i leb Acholi (1996-2024)
    Kat Woko
    Dony i Iye
    • Acholi
    • Nywakki
    • Jami ma imito
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Cik pi Tic Kwede
    • Privacy Policy
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Dony i Iye
    Nywakki