Dul Lok me Abongwen
Teko me Gen me Nicer
1. Labongo gen me nicer, kit ango ma jo ma guto nongo dong tye kwede?
IN DONG irwenyo dano-ni mo me amara i to? Labongo lok me nicer, gen mo me nenogi nongo dong pe matwal. Gin nongo gibedo kit ma Baibul otito kwede ni: “Ento jo ma dong guto woko pe gungeyo gin mo, . . . pien tic nyo tam nyo ngec nyo ryeko mo dong pe i lyel, ka ma ibecito iye-ni.”—Latitlok 9:5, 10.
2. Kit kare me aura ango ma kimiyo twere pi lok me nicer?
2 Ki kica, Jehovah oyubo pi lwak dano mapol ma guto me dwogo cen ki i to dok me nongo mit pa kwo ma pe tum pi lok kom nicer. Man tyen lokke ni in itwero bedo ki gen me yomcwiny mada ni i nino mo, i lobo manyen pa Lubanga, in ibiribbe ki danoni ma gunino woko i to.—Marako 5:35, 41, 42; Tic pa Lukwena 9:36-41.
3. (a) I kit yo ango ma nicer odoko kwede gin ma pire tek i timo yub pa Jehovah? (b) I kare mene ma gen me nicer kelo iye teko?
3 Pi lok kom nicer, wan wabedo labongo ryang cwiny pi lworo to. Jehovah twero weko kare ki Catan me temo nyuto ada me adotte me roro ni “Gin ducu ma dano tye kwede en bimiyo pi kwone.” (Yubu 2:4) Yecu ogwoko genne i kom Lubanga nio wa i to, dok pi meno Lubanga ocero en i kwo me polo. Dong, Yecu otero wel gitum madit me kwone macalo dano ma roc mo pe iye, i nyim kom pa Wonne i polo pi laro kwo-wa. Pi lok kom nicer, jo me “romi manok” macalo jo ma binywako Ker kacel ki Kricito, gitye ki gen me ribbe kwede i Ker me polo. (Luka 12:32) Pi jo mukene, gen tye me cer i kwo ma pe tum i paradic i lobo. (Jabuli 37:11, 29) Lukricitayo ducu ginongo ni gen me cer obedo ka ma ‘teko madwong’ a iye ka gurwatte ki atema tema me to.—2 Jo Korint 4:7.
Gin ma Omiyo Pire Tek i Niye pa Lukricitayo
4. (a) I kit yo ango ma nicer obedo kwede “te guti”? (b) Dano me lobo gineno lok me nicer nining?
4 Kit ma kitito kwede i Jo Ibru 6:1, 2, cer obedo, ‘te guti me pwony.’ Obedo dul te guti me niye ma ka pe ci pe watwero doko Lukricitayo muteggi. (1 Jo Korint 15:16-19) Kadi bed kit meno, pwony ma i Baibul i kom nicer tye welo tutwal i tam pa jo me lobo. Pi niye manok, dano mapol gineno kwo man keken aye calo kwo ma tye. Pi meno, gikwo pi yenyo yomcwiny. Ki dong tye jo ma gumoko i dini ma nongo dong tye con—nyo i dini pa Lukricitayo ata-ni ki mukene-gu—ma gitamo ni gitye ki gin makwo mo ma pe twero to. Ento pwony meno pe rwatte ki pwony ma i Baibul madok i kom nicer, pien nongo dong cer pe mitte ka dano tye ki gin mo makwo ma pe to. Temo ribo tam aryo-ni odoko gin ma nyweno wic meka ka miyo gen. Wan watwero konyo jo ma gitye ki cwiny matir ma gimito ngeyo ada nining?
5. (a) Wek ngat moni oniang lok i kom nicer, mito en kong oniang i kom gin ango? (b) Ginacoya ango ma itwero tic kwede me tito gin makwo? kit ma jo muto gitye kwede? (c) Gin ango ma kiromo timone ka ngat mo otiyo ki Baibul ma nen ni oumo ada woko?
5 Wek jo ma kit meno guniang yub me aura me nicer, myero kong guniang lok ma atir i kom gin makwo ki kit ma jo muto gitye kwede. Pol kare, ginacoya manok keken romo miyo lok magi nen ka maleng bot dano ma tye ki kec me lok ada me Baibul. (Acakki 2:7; Jabuli 146:3, 4; Ejekiel 18:4) Ento, Baibul mogo ma kigonyo umo lok me ada i kom gin makwo woko. Pi meno, romo bedo ber me neno lok ma kitiyo kwede i leb ma kikwongo coyo ki Baibul.
6. In itwero konyo ngat mo me niang i kom gin makwo nining?
6 New World Translation aye dong tiyo maber i lok man ma loyo pien gonyo nyig lok neʹphesh ma obedo leb Ibru ni “soul” (gin makwo), i leb Grik psy·khe. Tung i agikki me Baibul man, kiryeyo wang tyeng mapol kama lok magi nonge iye. Baibul mukene mapol pe gonyo lokki i yo acel keken ento giketo en lok macon acel-li pe ni “gin makwo” keken ento bene calo “gin aketa,” “gin ma kwo,” “dano,” ki “kwo”; “neʹphesh ma mega” kiromo gonyone ni “an,” ki “neʹphesh ma megi,” ni “in.” Poro Baibul mukene ma kigonyo ki New World Translation bikonyo lakwan ma mito lok me ada me niang ni lok ma tye i leb ma okwongo ma kigonyo ni “soul” “gin makwo” tiyo pi dano kacel ki lee ducu. Ento lok magi pe gikelo tam ma nyuto ni gin makwo man obedo gin mo ma pe nen, ma kome pe ma twero luny woko ki i kom i kare me to ka dok medde ki kwo ka mukene ma nongo ngeyo kome.
7. In iromo tito ki i Baibul kit ma jo muto gitye kwede i “Sheol”? I “Hades”? I Geena?
7 New World Translation bene tiyo ki nyig lok acel keken ni “Sheol” me gonyo lok man ni sheʼohlʹ i leb Ibru kun tiyo ki “Hades” pi haiʹdes i leb Grik ki “Geena” pi lok geʹen·na. I leb Grik “Hades” aye rom aroma ki “sheol.” (Jabuli 16:10; Tic pa Lukwena 2:27) Baibul onyuto atir kamaleng ni Sheol kacel ki Hades ducu gubedo bur lyel pa dano dok kitiyo kwede i kom to, ento pe kwo. (Jabuli 89:48, NW; Niyabo 20:13, NW) Pi lok i kom nicer Ginacoya bene nyuto gen me dwogo cen ki i bur lyel. (Yubu 14:13; Tic pa Lukwena 2:31) Ento doki, pe tye gen mo me anyim pi jo ma gicito i Geena, dok pe kimedo ki waco matwal ni gin makwo mo okanne kunnu kun ngeyo kome.—Matayo 10:28.
8. Niang lok kom cer maber atika twero konyo dano nining me loko cwinye kacel ki ticce?
8 Ka lok magi dong oniange maber, ci konyo ngat moni me niang gin ma nicer twero kelle. Dong pi meno, en romo cako pwoyo mar pa Jehovah pi keto yub mamwonya kumeno. Kumo pa jo ma gurwenyo dano-gi me amara kong dok cen manok pi gen ma mwonya me rwatte kwedgi dok aye i lobo manyen pa Lubanga. Niang lok magi aye bene obedo lagony me niang tyen lok me to pa Kricito. Lukricitayo me cencwari me acel guniang ni cer pa Yecu Kricito obedo guti me niye pa Lukricitayo, ma oyabo yo me cer pa jo mukene. Gin gutito pi cer pa Yecu kacel ki gen ma cer-ne omiyo ki mit kom atika. Pi meno bene, jo ma dong kombeddi gitye ki pwoc pi nicer-ri ginywako lok ada man ki jo mukene ki mit kom.—Tic pa Lukwena 5:30-32; 10:42, 43.
Tic ki ‘Layab me Lyel’
9. Yecu okwongo tic ki “layab me to ki Lyel” nining?
9 Jo ducu ma gibibedo kacel ki Kricito i Kerre me polo omyero kong guto. Ento gin gire gingeyo maber lok me cikke ma en omiyo botgi i kare ma en owaco ni: “Yam onongo ato woko, ento kong inen, kombeddi atye kwo, abibedo kwo matwal. Dok bene layab me To ki me Lyel tye bota.” (Niyabo 1:18) En onongo mono tye ka wacci ngo? Onongo en tye ka ywayo tamgi i kom gin ma otimme i kome. En bene kong oto. Ento Lubanga pe oweke i Lyel. I nino me adekke, Jehovah kikome aye ocero en i kwo me cwiny ci omiye kwo ma pe twero to matwal. (Tic pa Lukwena 2:32, 33; 10:40) Medo i kom meno, Lubanga omiye “layab me To ki me Lyel” me tic kwede me gonyo jo mukene ki i lyel kacel ki i adwogi ma bal pa Adam okelo. Yecu dong twero cero lulub kore ma lugen ki i to pien en tye ki layab man. En okwongo tic kwede me cero jo me dul kacokke ma kiwirogi, ka omiyo botgi mic ma pire tek me kwo ma dong pe twero to i polo, kit ma Wonne bene omiye.—Jo Roma 6:5; Jo Pilipi 3:20, 21.
10. I kare mene ma nicer pa Lukricitayo ma kiwirogi ma lugen timme iye?
10 I kare mene ma Lukricitayo ma lugen ma kiwirogi omyero gilim iye nicer me polo? Baibul nyuto ni dong ocakke woko. Lakwena Paulo otito ni gibicer i ‘kare ma nongo Kricito dong tye,’ ma ocakke i mwaka 1914. (1 Jo Korint 15:23) Ka jo ma kiwirogi ma lugen gutyeko kwogi i lobo i kare man ma en dong tye ni, pe mitte ni gubed i to nio wa i dwogo pa Rwotgi. Tek guto nitap, kicerogi i cwiny, “gibilokowa woko, oyotoyot, pi kare manok mo keken, macalo wang ma neno piny litubetube.” Cwinygi pud dong yom ya, pien ticgi mabeco ma gutiyo “lubo korgi”!—1 Jo Korint 15:51, 52; Niyabo 14:13.
11. Cer mene ma bibedo pi pol pa dano, dok bitimme awene?
11 Ento nicer pa jo ma bikwo i Ker me polo aye pe bibedo nicer ma tye keken. Pien kit ma kilwongo kwede ni “nicer man ma okwongo-ni” i Niyabo 20:6, nyuto ni mukene myero olubi. Jo ma binongo nicer man ma lacen-ni gibibedo ki gen me yomcwiny me kwo ma pe tum i paradic i lobo. Meno bitimme awene? Buk me Niyabo nyuto ni bibedo i nge kwanyo “lobo ki polo”—yub marac me kare-ni, kacel ki wegi twerone woko. Agikki me yub man macon-ni dong cok atika. I nge meno, cer me lobo bicakke i kare ma nongo Lubanga ocimo.—Niyabo 20:11, 12.
12. Angagi ma gibibedo i kin jo ma kibicerogi me kwo i lobo, dok pingo man obedo gen me yomcwiny atika?
12 Angagi ma gibibedo i nicer me lobo? I kin-gi bibedo lutic pa Jehovah ma lugen me kare macon, co ki mon ma pi niyegi matek i nicer “gukwero ni pe gigonygi.” Ma tyene ni, pe onongo guye gonyo genne-gi i kom Lubanga wek gibwot ki i to malit. Pud dong bibedo me yomcwiny atika me ngeyogi ki acel acel, dok me winyo ki botgi kikome jammi mukene mapol matut ma mako gin ma otimme ma kitito pirgi manok nok i Baibul ya! Abel, lacaden ma okwongo pa Jehovah bene bicer i kwo me lobo; Enoka ki Nua, lutit kwena pa Lubanga me ciko dano ma peya Pii Aluka otimme; Abraim gin ki Cara ma gugwoko malaika; Moses, ma kimiyo Cik owok ki bote i wi Got Cinai; lunebi ma cwinygi nwang calo Jeremia, ma oneno tur pa Jerucalem i mwaka 607 K.M.P.; ki Jon Labatija, ma owinyo Lubanga kikome ka nyuto Yecu calo Wode. Medi i kom meno, co ki mon mapol ma lugen ma guto i kare me agikki me yub marac me kare-ni bene bibedo tye.—Jo Ibru 11:4-38; Matayo 11:11.
13, 14. (a) Gin ango ma bitimme i kom Lyel ki jo ma guto ma gitye iye? (b) Angagi ma gibicerogi, dok pingo?
13 Mot mot, kibicero jo mukene mapat ki lutic pa Lubanga ma lugen ki i to, pe dong ngat mo bidong i bur lyel. Kit ma kibiweko lyel dong kwede nono labongo jo muto twero nen i tic pa Yecu ki ‘layab me Lyel’ pi dano. Man kimiyo i ginanyuta bot lakwena Jon, kama en oneno ka ‘kitye ka bolo Lyel woko i nam me mac.’ (Niyabo 20:14) Meno tere niange ningo? Tere ni kibigiko Lyel, bur lyel pa dano woko matwal. Pe dong bibedo tye, kit ma nongo dong kikwanyo jo ma oto woko ki iye-ni. Pien medo i kom cero luwor Jehovah ma lugen ducu, Yecu pi kicane bene bidwoko cen kadi-wa jo ma kitgi pe atir. Lok pa Lubanga niangowa ni: “Gibicer woko, jo ma kitgi atir wa ki jo ma kitgi pe atir.”—Tic pa Lukwena 24:15.
14 Pe tye ngat mo ki i kin jo ma kitgi pe atir man ma gibicero-ne pi ngolo kop i wiye. Ento i kare meno, ka kit atir orumo wi lobo ducu i te loc me Ker pa Lubanga, ci kibikonyogi me dwoko kwogi ma rwatte ki yo pa Jehovah. Ginanyuta meno onyuto ni kibiyabo “buk me kwo.” Pi meno, gibibedo ki kare wek kico nyinggi iye. “Gibingolo kop i wigi ki acel acel kun gilubo gin ma yam gin gutiyo,” jammi ma gutimo i nge cerogi. (Niyabo 20:12, 13) Pi meno, ma lubbe ki kit ma adwogi me kwogi bibedo kwede i agikki, cergi biromo doko “cer me kwo” nyo “cer me ngolo kop [me to].”—Jon 5:28, 29.
15. (a) Angagi ma pe kibicerogi? (b) Lok ada i kom nicer omyero ogudwa nining?
15 Kadi bed kit meno, pe kibicero jo ducu ma gukwo ci guto. Jo mukene gutimo bal ma timo kica pe twere iye. Jo ma kit meno pe gitye, i Lyel, ento i Geena, ka ma pe gibidwogo iye i kwo matwal. I kin jo magi, bibedo iye jo ma kibinekogi i kare me “twon can madit atika,” ma cok tutwal-li. (Matayo 12:31, 32; 23:33; 24:21, 22; 25:41, 46; 2 Jo Tecalonika 1:6-9) Pi meno, kadi bed Jehovah binyuto kica madit ki gonyo jo muto ki i Lyel, gen me nicer omyero owek wabed ma waparo kit ma wakwo kwede i kare-ni. Cer pe bibedo tye pi jo ma gijemo akaka i kom loc madit pa Jehovah. Ngec man omyero omi wanyut ni watye ki pwoc madit pi kica pa Lubanga ma pe wapore pire ki kwo kwo ma rwatte ki mitine.
Nongo Kero pi Gen me Nicer
16. Gen me nicer twero miyo kero nining?
16 Wan jo ma watye ki niye i kom nicer wanongo twon kero madwong ki iye. I kare-ni, ka dong watii woko, kadi bed wati ki kit yo me ot yat ango, wangeyo nongo ni pe watwero diro to nakanaka. (Latitlok 8:8) Ka watiyo bot Jehovah ki dulle, watwero bedo ki gen me anyim ki tek cwiny. Wangeyo ni nongo wabilimo kwo ma mit odoco ka kare ma Lubanga oyubo oromo pi lok kom nicer. Kit ma lakwena Paulo olwongo kwede ni, “Kwo kikume,” kwo pud dong bibedo mit ya!—1 Temceo 6:19; Jo Ibru 6:10-12.
17. Gin ango ma konyowa me gwoko genewa i kom Jehovah?
17 Bedo ki ngec ni nicer tye, ki ngeyo bene ngat ma oketo yub man miyo wacung matek i niye. Man jingowa me gwoko genwa i kom Lubanga kadi bed jo ma unowa gibwurowa ki to. Cakke con, Catan obedo ka tiyo ki lworo me to macalo yo me tweyo dano i opii. Ento Yecu pe obedo ki kodi lworo meno. En onyuto genne i kom Jehovah nio wa i to. Pi gitum me kok ma en omiyo, Yecu omiyo yo me gonyo jo mukene ki i kit lworo meno.—Jo Ibru 2:14, 15.
18. Gin ango ma okonyo lutic pa Jehovah me kelo nying maber calo jo ma gigwoko genegi?
18 Bedo ki niye i kom gitum pa Kricito kacel ki i kom nicer, okonyo lutic pa Jehovah ma gutiyo me nongo nying maber macalo jo ma gwoko gene-gi. Ka kiketogi i te dic, gin ginyuto ni pe “giparo pi kwogi” makato maro Jehovah. (Niyabo 12:11) Pi ryeko, gin pe gibolo cik pa Lukricitayo pi temme me laro kwogi me kare-ni. (Luka 9:24, 25) Gin gingeyo ni kadi girweny kwogi me kare-ni pi bedo ki gen i kom loc madit pa Jehovah, en bicu- logi ki mot me nicer. In mono itye ki kit niye ma kit meno? Ka ada imaro Jehovah dok ka iketo cwinyi i ber pa gen me nicer ci nongo itye ki niye meno.
Nyammo wi Lok ma Kineno
• Pingo ngat moni omyero kong obed ki niang i kom gin makwo ki kit ma jo muto gitye kwede ka wek en ocak bedo ki pwoc i kom nicer?
• Angagi ma gibidwogo cen ki i to, dok ngec man omyero okel adwogi ango i komwa?
• Gen me nicer miyowa kero nining?
[Cal ma tye i pot karatac 84, 85]
Jehovah ociko ni jo ma kitgi atir kacel ki jo ma kitgi pe atir gibicer