Dul Lok me Apar Wi Aryo
Tyen Kop me Batija Ni
1. Pingo batija i pii myero obed gin me mitti bot wan ducu ki acel acel?
I MWAKA 29 K.M., Yecu onongo batija ki bot Jon Labatija, i kare ma olutte i Kulu Jordan. Jehovah kikome onongo tye ka neno-ne dok onyuto iye cwak. (Matayo 3:16, 17) Pi meno, Yecu onyuto lanen ma lukwena-ne ducu myero gulubi. Ka mwaka adek okato, Yecu omiyo cik magi bot lukwena-ne ni: ‘Twero ducu ma i wi polo ki i lobo dong gityeko miyo woko bota. Pi meno dong wuciti wucilok jo me rok ducu gudok jo ma luba, kun wubatijagi i nying Won ki Wod ki cwiny maleng.’ (Matayo 28:18, 19) In dong inongo batija ma lubbe ki ngo ma Yecu ocimo kunnu ni? Ka pudi, ci dong itye ka yubbe pire?
2. Ma kwakke ki kop me batija, peny ango ma mitte me agama?
2 Kadi bed kit meno nyo pe, niang matir i kom kop me batija obedo jammi ma pire tek mada bot dano ducu ma mito tic pi Jehovah ki bedo i lobone manyen me kit ma atir. Lapeny mogo ma mitte me agama tye kit magi: Batija pa Lukricitayo me kare ni mono tyen koppe rom ki batija pa Yecu ni? Nongo batija ‘i nying Won ki Wod ki cwiny maleng’ te lokke ngo? Ngo ma mitte me bedo ki kwo ma rwatte ki tyen lok me batija me pii pa Lukricitayo?
Batija ma Jon Omiyo
3. Batija pa Jon ni onongo tye pi anga-gi keken?
3 I kine ka dwe abicel ma peya Yecu onongo batija, Jon Labatija obino i tim me Judaya kun wacci, “Wunguti, pien ker me polo dong onyiko cok.” (Matayo 3:1, 2) Ka dano guwinyo gin ma Jon oloko ci guketo cwinygi iye. Gudoto balgi kamaleng, kun gingut pire, ka dong gubino bot Jon wek omigi batija i Kulu me Jordan. Batija meno onongo obedo pi Lujudaya keken.—Luka 1:13-16; Tic pa Lukwena 13:23, 24.
4. Pingo onongo mitte ni Lujudaya me cencwari ma okwongo-ni gungut i kom balgi pi oyot?
4 Onongo mitte me oyot mada pi Lujudaya-ca me ngut. Kwarogi onongo gudonyo i gicikke macalo rok kulu, ki Lubanga Jehovah, i wi Got Cinai i mwaka 1513 K.M.P. Ento pi balgi maraco, gin pe gukwo ma lubbe ki gicikke-ca, ci omiyo kingolo kop i wigi. I kare ma Yecu bino onongo dong gitye marac tutwal. ‘Nino pa Jehovah, nino madit ki ma kelo lworo’ ma Malaki otito pire con-ni onongo dong cok. I mwaka 70 K.M., “nino” meno obino i kare ma lumony me Roma gunginyo Jerucalem ki ot pa Lubanga, ki Lujudaya ma kato milion kulu. Gicwalo Jon Labatija ma onongo opong ki mit kom pi woro me ada con ma peya nginyo piny meno obino, “me yubo pi Rwot dano ma dong guyubbe.” Gin onongo myero kong gungut i kom balgi pi turo gicikke me Cik pa Moses ki bene wek giyubbe pi jolo Wod pa Lubanga, Yecu, ma Jehovah onongo obicwalo botgi.—Malaki 4:4-6; Luka 1:17; Tic pa Lukwena 19:4.
5. (a) I kare ma Yecu obino ka nongo batija, pingo Jon dok openye? (b) Batija pa Yecu onyuto gin ango?
5 Yecu kikome bene onongo tye i kin jo mogo ma gubino bot Jon pi nongo batija. Ento pingo? Pien Jon ongeyo ni Yecu onongo pe ki bal ma myero ongut pire, en owacci: “Amito in aye ibatija an, ento in dok ibino bota ni an aye abatija in?” Ento batija pa Yecu onongo cung pi gin ma pat. Dong Yecu odokke iye ni: “Wek kong dong obed kumeno kombeddi, pien porre botwa me cobo gin ducu ma tye atir.” (Matayo 3:13-15) Pien Yecu onongo pe ki roc mo, batija-ne pe onongo obedo lanyut me ngut pi bal; nyo ni en onongo myero odyere bot Lubanga, kit ma en dong onongo obedo dano me rok ma gudyere woko con bot Jehovah. Ento, batija-ne ki mwaka 30 onongo obedo gin ma pire tek mada ki bote, dok onongo ocung pi dyerene bot Wonne ma i Polo pi medde anyim ki timo mitti-ne.
6. Timo mitti pa Lubanga pire obedo tek lakwene ki bot Yecu?
6 Mitti pa Lubanga pi Yecu Kricito onongo obedo pi tic ma dok i kom Ker. (Luka 8:1) Onongo bene kwako jalo kwone ma pe ki roc calo gikok dok bene calo gicikke pi gin manyen. (Matayo 20:28; 26:26-28; Jo Ibru 10:5-10) Yecu otero lanyut me batija-ne me pii calo gin ma pire tek mada. En pe oweko tamme ogwennye me dok i kom mitti me jammi mukene ma kelo yomcwiny. Nio wa i to-ne i lobo, en omoko i tiyo miti pa Lubanga, oketo pi tito lok me Ker pa Lubanga aye obedo ticce madit.—Jon 4:34.
Batija pa Lukricitayo ma Gilubo Kore
7. Cakke i Pentekote me mwaka 33 K.M., gin ango ma giwacci Lukricitayo myero otim ma lubbe ki batija?
7 Jon aye obatija lulub kor Yecu ma okwongo, ka onyuto-gi bot Yecu macalo dulle ma gitye ki gen me bedo i Ker me polo. (Jon 3:25-30) I te tela pa Yecu, lukwena man bene gitimo tic me batija ma tyen koppe onongo rom aroma ki batija pa Jon. (Jon 4:1, 2) Ento, cakke ki i Pentekote me mwaka 33 K.M., gin gucako cobo tic me batija ‘i nying Won ki Wod ki cwiny maleng.’ (Matayo 28:19) Ibinongo ni bedo ki ngec i tyen kop man pire tek mada.
8. Nongo batija “i nying pa Won” ocung pi tyen kop ango?
8 Nongo batija “i nying Won” tyen koppe ngo? Tyen kop meno obedo pi ye nyinge, rwom me ticce, twerone, yubbe, ki cikke. Tam kong gin ma man kwako. (1) Pi kop ma dok i kom nyinge, Jabuli 83:18, NW waco ni “In keni ma nyingi Jehovah, in aye Ngat Mamalo Twal ma loyo wi lobo-ni ducu.” (2) Pi kop ma kwako rwom me ticce, 2 Luker 19:15, NW otito ni: “Ai Jehovah, . . . , in keni aye Lubanga me ada.” (3) I kom twerone, Niyabo 4:11, NW waco botwa ni: “In imyero Jehovah ki Lubangawa, me nongo deyo ki woro ki teko, pien in aye ma yam iketo jammi ducu, dok bene pi mitti-ni omiyo gubedo tye, meno aye gin mumiyo yam giketogi.” (4) Wan bene myero waye ni Jehovah aye obedo Lami Kwo, ma oketo yub pi larowa ki i bal ki to: “Jehovah aye Ka larre.” (Jabuli 3:8; 36:9, NW) (5) Mito waye ni Jehovah aye obedo Lami-Cik Mamalo Twal: “Pien Jehovah aye langolkopwa, en lalocwa, Jehovah aye Kabakawa, en bilarowa.” (Icaya 33:22, NW) Pien en obedo jammi magi ducu, dong ki legowa me: ‘Maro Jehovah Lubangawa ki cwinywa ducu, ki tekowa ducu, ki tamwa ducu.’—Matayo 22:37.
9. Nongo batija “i nying . . . Wod” tyen lokke ngo?
9 Nongo batija “i nying . . . Wod” tyen koppe ngo? Tyen koppe obedo ye i nyinge, rwom me ticce, ki twero pa Yecu Kricito. Nying Yecu tyen lokke ni, “Jehovah aye Kalarre.” Rwom me dog ticce oa pi tyen lok ni en obedo Latin acel keken pa Lubanga, acakki me gin acweya ducu. (Matayo 16:16; Jo Kolocai 1:15, 16) Pi lok kom Wode man, Jon 3:16 waco botwa ni: “Pien Lubanga con omaro lobo kumeno, omiyo iye Wode acel keken, wek dano ducu ma ye en owek to, ento obed ki kwo ma pe tum.” Pi meno Yecu ogwoko genne wa i to, Lubanga ocero en ki i lyel ci omiye twero manyen. Lakwena Paul oloko iye ni, Lubanga ‘omiyo ki Yecu dit ma malo tutwal,’ ma loyo i polo ki lobo, Jehovah keken aye loye. Pi tyen lok meno ‘jo ducu myero gurum conggi piny ki leb ducu myero otuc bene ni, Yecu Kricito aye Rwot, kun kelo deyo bot Lubanga Won.’ (Jo Pilipi 2:9-11) Man tere ni omyero wawiny cik pa Yecu, ma i adane a ki bot Jehovah kikome.—Jon 15:10.
10. Tyen lokke ngo me nongo batija ‘i nying cwiny maleng’?
10 Tyen lokke ngo me nongo batija ‘i nying cwiny maleng’? Tyen lokke obedo cwako kit tic ducu ma cwiny maleng tiyo. Cwiny maleng kono obedo gin ango? Cwiny maleng obedo teko pa Jehovah, ma en tiyo kwede pi cobo yubbe. Yecu ociko Lukwenane ni: ‘Abilego Won, en bimiyowu Lacungudwar mukene ma bibedo kwedwu nakanaka, en cwiny me ada.’ (Jon 14:16, 17) Man onongo bikonyo me timo ngo? Yecu omedde ki lok botgi ni: ‘Ento wun wubilimo teko ka cwiny maleng bibino i komwu, ci wubibedo lucadenna i Jerucalem ki i Judaya ducu ki i Camaria, wa i agikki lobo ducu.’ (Tic pa Lukwena 1:8) Jehovah bene otiyo ki cwiny maleng me wek kico Baibul: ‘Pien pe tye lok pa lanebi mo ma yam obino pi mit pa dano, ento cwiny maleng aye mumiyo dano guloko lok ma oa ki bot Lubanga.’ (2 Petero 1:21) Pi meno ka wakwano Baibul nongo dong waye tic pa cwiny maleng. Yo mukene ma waye kwede cwiny maleng aye me penyo Jehovah me konnyo-wa wek wadong ‘nyig ma nyak pi cwiny maleng’ ma gin aye “mar, yomcwiny, kuc, diyo cwiny, kica, ber, gen, mwolo, gwokke ken.”—Jo Galatia 5:22, 23.
11. (a) Tyen lok me batija kikome i karewa-ni obedo ngo? (b) Batija dok obedo calo to ki dwogo cen i kwo nining?
11 Jo ma okwongo nongo batija ma lubbe ki cik pa Yecu cakke i mwaka 33 K.M. obedo Lujudaya ki lurok ma onongo gulokke me doko Lujudaya. Ma cokcok inge meno, kidiro mot me bedo Lukricitayo bot jo me Camaria. Ka dong, i mwaka 36 K.M., lwongo-nu onya omedde mapol ata ma ogudo wa Lurok ma pe gilirogi. Ma nongo peya gunongo batija, onongo mitte ni Lucamaria ki Lurok meno myero kong gudyere kengi bot Jehovah me tic bote calo lukwena pa Wode. Man aye gin ma pire dit i batija me pii pa Lakricitayo nio wa i karewa-ni. Lutte kwicikwici ite pii obedo lanyut ma cung pi dyere pa ngat acel acel, macalo batija obedo lanyut me yik. Lutte-ni i te pii me batija cung pi to i kwoni macon ca. Ile-ni malo ki i te pii cung pi doko kwo me timo miti pa Lubanga. ‘Batija man acel-li’ tye pi Lukricitayo ducu me ada. I kare me batija gin doko Lukricitayo ma gubedo Lucaden pa Jehovah kikome, dok gidoko lutic pa Jehovah ma kicimo.—Jo Epeco 4:5; 2 Jo Korint 6:3, 4.
12. Batija pa Lukricitayo rwatte ki gin ango, dok i yo ma ni- ning?
12 Batija macalo man aye obedo gin ma pire dit mada pi larre i nyim Lubanga. Me labolle, i nge lok i kom yeya ma Nua opayo, ma ogwoko en ki luode ki i Pii Aluka, lakwena Petero ocoyo ni: ‘Gin ma rom ki man ma koni larowu en aye batija; pe me lwoko cilo me kom, ento obedo macalo lega bot Lubanga wek wu- dok jo ma cwinywu leng, pi cer pa Yecu Kricito.’ (1 Petero 3:21) Yeya onongo obedo lanyut ma nen ni Nua gire otimo ticce ducu ma Lubanga omiye ki gen. Inge tum pa tic me payo yeya nitap, “Pii . . . otyeko lobo me kare maca ka pii aluka ocorre omwonyo woko.” (2 Petero 3:6) Ento Nua ki luode, “dano manok ma romo aboro keken aye gularre ki i pii.”—1 Petero 3:20.
13. Lakricitayo twero larre ki i ngo ka onongo batija me pii?
13 Kombeddi, jo ma dong gidyere bot Jehovah kun gicung i kom niye i cer pa Kricito ginongo batija macalo lanyut me dyere meno. Gitiyo mitti pa Lubanga i kare-ni dok kilarogi ki i agikki me yub me jammi me lobo me bal-li. (Jo Galatia 1:3, 4) Pe dong giwoto i yo ma terogi i to kacel ki kit me lobo marac me kare ni. Dong kilarogi ki i nek meno kun Lubanga miyo botgi tam me cwiny maber. Lakwena Jon ociko lutic pa Lubanga ni: “Lobo tum woko ki mitine ducu; ento ngat ma tiyo gin ma Lubanga mito ri nakanaka.”—1 Jon 2:17.
Bedo ki Kwo ma Opore ki Ticwa
14. Pingo batija keken pe moko larre?
14 Bibedo bal me giko macek ni batija keken aye dong moko larre. Pire tek ka dano moni i ada odyere bot Jehovah kun wok ki bot Yecu Kricito, ento i yo ngeye en omyero otim mitti pa Lubanga, ka ogwok niye-ne nio wa i agikki. “Ento ngat ma biciro nio wa i agikki bilarre.”—Matayo 24:13.
15. (a) Mitti ango ma Lubanga tye kwede pi Lukricitayo ma gunongo batija i kare ni? (b) Omyero water tic pa Lukricitayo calo gin ma pire tek i kwowa nining?
15 Mitti pa Lubanga pi Yecu onongo kwako kit ma en onongo myero oti kwede ki kwone calo dano. En onongo myero oto calo gitum. Kitung botwa, omyero wajal komwa bot Lubanga, kun nongo wamedde ki kwo me jalle kenwa i timo mitti pa Lubanga. (Jo Roma 12:1, 2) Nongo pe watye ka timo mitti pa Lubanga i lok ada ka kicel kicel wakwo calo jo me lobo, nyo ka wacibo kwowa i yenyo jammi ma konyowa keken, kun nongo watiyo tic pa Lubanga magoro tutwal. (1 Petero 4:1-3; 1 Jon 2:15, 16) I kare ma Lajudaya mo openye ni gin ango ma myero etim pi nongo kwo ma pe tum, Yecu onongo oniang ni kwo matir obed gin ma pire tek mada. Ento en ocimo pi gin mo ma dok pire tek kato ducu: ni mitte me bedo Lakricitayo, ngat ma lubo kor Yecu. Meno aye myero obed gin madit loyo i kwo. Pe twero bedo gin me aryo i nge yenyo jammi me kwo.—Matayo 19:16-21.
16. (a) Tic ango ma Lukricitayo ducu tye kwede ma lubbe ki Ker? (b) Kit macalo kinyuto kwede i pot karatac 116 ki 117, kit yo mabeco ango ma kitwero nywako kwede tic man me Kerri? (c) Ka wanywako tic man ki cwinywa ducu ci nongo wamiyo lanyut ango?
16 Omyero ongene maber ni mitti pa Lubanga pi Yecu kwako tic ma pire tek ma mako Ker pa Lubanga. Yecu kikome dong giwiro woko macalo Kabaka. Ento i kare ma tye i lobo, en bene omiyo caden ki cwinye ducu i kom Kerri. Wan bene watye ki tic me miyo caden ma rom aroma, dok watye ki tyen lok ducu me timone ki cwinywa ducu. Ka watiyo kit meno, ci wabinyuto cwak i kom loc pa Jehovah ki dok marwa bene pi dano luwotwa. (Matayo 22:36-40) Wanyuto bene ni watye ma waribbe ki luworo luwotwa i wi lobo ducu, ma gin ducu gubedo lunywak lok me Kerri. Wamedde wunu anyim ki timo tic me Ker ma biterowa i kwo ma pe tum i wi lobo nakanaka.
Nyammo wi Lok ma Kineno
• Ngo ma rom aroma ki dok apoka poka ango ma tye i kom batija pa Yecu ki batija me pii ma i kare ni?
• Nongo batija ‘i nying Won ki Wod ki cwiny maleng’ tyen lokke ngo?
• Tic ango ma mitte ma rwatte ki nongo batija me pii pa Lakricitayo?
[Cal ma tye i pot karatac 116, 117]
YO MUKENE ME NYWAKO LOK ME KER
I doggola ki doggola
Bot wadi
Bot lutic luwoti
Bot lutino kwan luwoti
I nget gudo
Dok cen ka limo jo ma gitye ki mitti
Kwano Baibul ki dano i pacigi