Wi Lubele ma i LAIBRARI ME INTANET
Wi Lubele
LAIBRARI ME INTANET
Acholi
  • BAIBUL
  • BUKKE
  • COKKE
  • wt dul 13 pot 120-127
  • Lwak Dano Mapol Ata ma Gucung i Nyim Kom Ker pa Jehovah

Vidio mo pe kany.

Timwa kica, peko mo manok otimme i kom vidio.

  • Lwak Dano Mapol Ata ma Gucung i Nyim Kom Ker pa Jehovah
  • Wor Lubanga Acel me Ada
  • Wi lok matinotino
  • Pwony macok rom
  • Ngeyo Lwak Dano Mapol Ata-ni
  • Omyero Gunyut ni Gibedo Jo ma Myero
  • Nongo Bakacic Kombeddi
  • ‘Nen! Lwak Dano Mapol Ata’
    Wi Lubele Tito pi Ker pa Jehovah (Me Anyama)—2019
  • Lwak Dano Mapol Ata-ni Gipako Lubanga ki Kricito
    Wi Lubele Tito pi Ker pa Jehovah (Me Anyama)—2021
  • Jehovah Omiyo Mot Bot Lwak Dano Mapol Ata ma Welgi Pe Kwanne
    Kwowa ki Ticwa Macalo Lukricitayo—Yub me Cokke—2019
Wor Lubanga Acel me Ada
wt dul 13 pot 120-127

Dul Lok me Apar Wi Adek

Lwak Dano Mapol Ata ma Gucung i Nyim Kom Ker pa Jehovah

1. (a) Ma pud peya jo ma gubedo lutic pa Lubanga macon ma peya kare pa Lukricitayo oromo nyo jo 144,000 gunongo motgi, ngo ma myero kong gin gulim? (b) Ngo ma biromo timme pi “lwak dano mapol ata” ma gitye ma kwo i kare man ni?

LUTIC pa Lubanga ma lugen cakke i kom Abel nio wa i kom Jon Labatija guketo tic pa Lubanga ma okwongo i kwogi. Ento, gin ducu guto woko, gitye ka kuro cer-gi i kwo me lobo manyen pa Lubanga. Jo 144,000 ma gibibedo luloc kacel ki Kricito i Ker pa Lubanga me polo, myero bene kong guto me nongo motgi. Kadi kit meno, Niyabo 7:9 nyuto ni i kare man me agikki, “lwak dano mapol” bibino kun gia ki i rok ducu dok pe gibibilo to ento gibiromo limo kwo me bedo i wi lobo pi nakanaka. In mono itye i kin jo meno?

Ngeyo Lwak Dano Mapol Ata-ni

2. Ngo ma okelo niang matir i kom lwak dano mapol ata ma giloko pire i buk pa Niyabo 7:9?

2 I mwaka 1923, lutic pa Jehovah guniang ni “romi” ma Yecu oloko pire i carolokke ma nonge i Matayo 25:31-46, ki “romi mukene” ma en oloko pirgi ma gicoyo i buk pa Jon 10:16 gubedo dano ma dong gibitwero bedo i wi lobo i kwo me labed naka. I mwaka 1931 jo ma gitito ni kitye ka keto alama i tur nyimgi i buk pa Ejekiel 9:1-11 bene giniang ni gubedo jo ma gitye ki gen me kwo i wi lobo. Ka dong i mwaka 1935 giniang ni, lwak dano man mapol ata-ni, gubedo dul romi mukene ma Yecu oloko pirgi-ni. Kombeddi, lwak dano man mapol ata-ni, dong gitye milion mapol ata.

3. Pingo lok man ni, ‘cungo i nyim kom ker-ni’ pe onongo loko pi dul jo ma bicito i polo?

3 I Niyabo 7:9, lwak dano mapol ata-ni pe gineno-gi ni gitye i polo. ‘Cungo-gi i nyim kom ker’ pa Lubanga pe tyen lokke ni omyero dong gubed wa i polo. Keken ni gitye ma wang Lubanga nenogi. (Jabuli 11:4) Me ngeyo ni lwak dano man mapol ata, ‘Ma dano mo pe twero kwano welgi-ni,’ pe gubedo dul ma bicito i polo, nen pien welgi pe gituco ka i poro ki gin ma gicoyo i Niyabo 7:4-8 ki Niyabo14:1-4. Kunnu ginyuto wel jo ma gikwanyogi ki i lobo me cito i polo ni welgi tye 144,000.

4. (a) “Twon can madit atika” ma lwak dano mapol ata man gibibwot ki iye ni obedo gin ango? (b) Kit ma gitito kwede i Niyabo 7:11, 12, anga-gi ma gineno lwak dano mapol ata man dok ginywako kwedgi i woro ni?

4 Niyabo7:14 oloko i kom lwak dano mapol ata meno ni: “Magi aye gin jo ma gubwot ki i twon can madit atika.” Gubwot ki i twon can madit tutwal ma yam con peya dano gulimo. (Matayo 24:21) I kare ma onongo gitye ka nyuto pwoc me larre-gi bot Lubanga ki bot Kricito, ginacweya ma i polo ma lugen bene gibiribbe kwedgi kacel kun giwacci, “Amen! Pak ki deyo ki ryeko ki pwoc, ki woro ki twero ki teko obed bot Lubangawa nakanaka. Amen!”—Niyabo 7:11, 12.

Omyero Gunyut ni Gibedo Jo ma Myero

5. Watwero niang nining ngo ma mitte pi bedo i kin dul lwak dano mapol ata-ni?

5 Gwoko lwak dano mapol ata man ki i twon can madit atika ni timme ma rwatte ki kit ma atir pa Jehovah. Kinyammo kamaleng i Baibul alama ma nyuto kit pa jo ma gibilarogi. Pi meno, dong tye ma opore mada pi jo ma maro kit ma atir me ketone i tic kombeddi wek gubed ma myero me bwot ki i to. Dong jo man myero gutim gin ango?

6. Pingo rwatte me poro lwak dano mapol ata-ni ki romi?

6 Romi mwol dok gin luwiny. Pi meno, i kare ma Yecu owaco ni etye ki romi mukene ma pe gubedo dul me polo, en onongo tye ka lok pe ni dano omyero gubed ki mitti me kwo nakanaka i lobo keken ento bene ni myero gubed jo ma winyo pwonye. En owaco ni: “Romina winyo dwana, an angeyogi, gin luba.” (Jon 10:16, 27) Gin gubedo dano ma luwiny adada dok gitiyo kun gilubo lok pa Yecu, ki bene gidoko lukwena-ne.

7. Kit ango ma lukwena pa Yecu myero gudong?

7 Kit ango mukene ma jo ma gilubo Yecu omyero gudong? Lok pa Lubanga gamo ni: “Kit kwowu macon ma yam wubedo kwede ca, kombeddi myero dong wuwek obedi; kit kwo maca dong oballe woko pi miti maraco ma obwolowu . . . Wuwek Lubanga dong oroc tam me cwinywu odok manyen.” (Jo Epeco 4:22-24) Jo-ni gidongo kit mabeco ma kelo ribbe i kin gin lutic pa Lubanga—“mar, yomcwiny, kuc, diyo cwiny, kica, ber, gen, mwolo, gwokke ken.”—Jo Galatia 5:22, 23.

8. Ngo ma lwak dano mapol ata ni bilimo pi cwak ma gimiyo bot udong jo-ni?

8 Lwak dano mapol ata ni gimiyo cwak bot jo manok ma gitye ki gen me cito i polo, ma gin aye gitelo wi tic me pwony. (Matayo 24:14; 25:40) Romi mukene ni gimiyo cwakgi, kadi bed gin ngeyo ni gibirwatte ki adegadega pien i acakki me kare man me agikki ni, Kricito Yecu ki lumalaika-ne gubolo Catan ki cen-ne maraco ni woko ki i polo. Man tyen lokke ni ‘can malit atika i lobo, pien Ladot dong olor obino woko piny botwu ma tye ki akemo madwong, pien ngeyo ni karene tye manok!’ (Niyabo 12:7-12) Pi meno, Catan tye ka medo keto adegadega i kom lutic pa Lubanga kit macalo agikki me jammi me kare ni tye ka doko cok.

9. Yo ma nining ma lutic pa Lubanga gumedde kwede ki tito lok man me kwena maberri, dok pingo?

9 Kadi bed ayelayela magwar tye, tic me tito lok man me kwena maber-ri tye ka medde ameda. Cakke ki i kom lukwena me Ker ma gubedo alip mo manok keken i tum pa Lweny me wi Lobo me acel, kombeddi dong welgi oo wa i milion mapol ata, pien Jehovah ocikke ni: “Pe tye jami lweny mo ma giteto pi lweny i komi ma bicobo ticce, ibiloyo lok me adot ducu ma gikelo i komi.” (Icaya 54:17) Kadi wa dano mo me kot mamalo pa Lujudaya bene ongeyo ni tic-ci obedo pa Lubanga dok pe bitwero tur-re. En otito lok i kom lukwena-nu bot Luparicayo i cencwari ma okwongo ni: “Cwinywu oa woko i kom jo man, wuwek gubedi; pien ka ce yub man nyo tic man pa dano, ci bigik ata, ento ka pa Lubanga, ci pe wubiloyogi, wun bene wubinen macalo wulwenyo i kom Lubanga!”—Tic pa Lukwena 5:38, 39.

10. (a) Tyen ‘alama meno’ man ma kiketo i kom lwak dano mapol ata-ni obedo ngo? (b) Lutic pa Lubanga gilubo ‘dwan ma a ki polo’ nining?

10 Ginyuto lwak dano mapol ata-ni calo kitye ka keto alama i komgi pi bwot. (Ejekiel 9:4-6) ‘Alama meno’ obedo lanyut ni gin dong gutyeko dyere bot Jehovah, gunongo batija calo lukwena pa Yecu, dok gitye ka yelle pi rukke i cal pa Kricito. Gin lubo ‘dwan ma a ki i polo’ ma loko lok i kom dini goba pa Catan me wi lobo kun wacci, “Wun jona, wua woko ki bote, wek pe wuribbe kwede i balle, wek bene pe wunywak kwede gemo mogo ma poto i kome!”—Niyabo 18:1-5.

11. Yo ango ma lwak dano man mapol ata ni ginyuto kwede ni gibedo lutic pa Jehovah?

11 Yecu bene, otito bot jo ma lubbe ni: “Pi man dano ducu bingeyo ni wun lupwonnyena, ka mer tye i kinwu.” (Jon 13:35) Ma dok pat ki meno, lwak ma gilubo dini mapol me lobo gineko luwotgi i lweny, pol kare pien ni gubedo jo me lobo mukene! Lok pa Lubanga tito ni: “Man aye gin ma bimiyo gineno jo ma gin litino pa Lubanga ki jo ma gin litino pa Catan: ngat ma pe timo gin ma tye atir pe latin pa Lubanga, kadi wa ngat ma pe maro ominne bene. . . . Myero wamarre kekenwa. Pe wabed calo Kain ma yam obedo latin pa Larac, ci oneko ominne woko.”—1 Jon 3:10-12.

12. I twon can madit atika ni, Jehovah bitiyo i kom ‘yadi’ me dini ma nyako nyig ma konygi pe ni nining?

12 Yecu oyaro kamaleng ni: “Kit meno, yat maber nyako nyige mabeco, ento yat marac nyako nyige maraco. Yat maber pe twero nyako nyige maraco, ki yat marac bene pe twero nyako nyige mabeco. Kit yat ducu ma pe nyako nyige mabeco gitongo ci gibolo woko i mac. Kit meno wun bene wubingeyo-gi i kom kitgi.” (Matayo 7:17-20) Nyig ma dini me lobo nyako tye ma nyuto kamaleng ni gin gubedo ‘yadi’ mutop woko, ma Jehovah cok bijwerogi woko i twon can madit atika ni.—Niyabo 17:16.

13. Lwak dano mapol ata ni gitye ka nyuto nining ni giribbe i ‘cungo i nyim kom ker’ pa Jehovah?

13 Niyabo 7:9-15 dwoko tamwa i kom tyen kop ma omiyo gibigwoko kwede lwak dano man mapol-li. Ginyutogi ma guribbe kacel i ‘cungo i nyim kom ker’ pa Jehovah, kun giye locce ma kwako polo ki lobo. Gin bene, “dong gutyeko lwoko jorgi i remo pa Latin romo odoko matar adada,” ma nyuto ni giye i kom gitum pa Yecu ma kwanyo bal. (Jon 1:29) Gin dong gutyeko dyere bot Lubanga dok bene gunyuto meno ki lutte i pii. Ci gin dong gitye ka nongo mit me cungo-gi matir i nyim Lubanga, ma ginyuto i ruk me jorgi matar, kun gibedo ka ‘woro Lubanga dye ceng ki dye wor.’ Tye kit yo mo ma i twero kelo kwede kwo-ni me bedo mupore kit ma gitito kany-nyi?

Nongo Bakacic Kombeddi

14. Kit bakacic ma mwonya ango ma lutic pa Jehovah tye ka nongo-ne kombeddi?

14 Nen calo oromo bedo ni in dong inongo bakacic mapol ma bino bot jo ma gitiyo pi Jehovah. Macalo lapor, i kare ma inongo pwony i kom yub me kit ma atir pa Jehovah, dong iniang maber ni anyim kara tye ki kwo mamwonya tutwal. Kombeddi itye ki tyen lok kikome me kwo—pi tic pi Lubanga ki gen me kwo ki yomcwiny ma pe tum i lobo me paradic. Adada, Yecu Kricito ma en aye Kabaka-ni ‘bitelo wi [lwak dano mapol ata ni] terogi i wang it me pii me kwo.’—Niyabo 7:17.

15. Lucaden pa Jehovah ginongo bakacic me kit maber nining pi lubo pwony ma iye lac me Baibul ma mako kop me wi bye?

15 Bakacic me aura ma dong lwak dano mapol ata ni gitye ka limo-ne aye obedo mar, ribbe, ki wat maber ma tye i kin lutic pa Jehovah i wi lobo ducu. Kit ma wan ducu wacamo cam me cwiny i wi meja acelli, wan ducu walubo en cik ki pwony ma iye lac acel ma tye i Lok pa Lubanga. Meno aye oweko tim me wi bye ki apokapoka i kin rok pe twero poko kinwa. Ka dong, wagwoko kit maber me rwom mamalo ma Lubanga mito ki bot jo-ne. (1 Jo Korint 6:9-11) Dong, meka ka bedo ki kwo me wo, apoka poka, ki tim tar-wang ma dong oromo lobo ducu-ni, jo pa Jehovah gitye ka limo mit me gin ma gilwongo ni paradic me cwiny. Nen kit ma kiboro kwede i buk pa Icaya 65:13, 14.

16. Kadi bed peko tye mapol i kwo, dul lwak dano mapol ata ni gitye ki gen ango?

16 Pe ni, lutic pa Jehovah dong gipe ki roc. Gin bene peko mapol ata gudo-gi ma rom aroma kit macalo kwo tye kwede i lobo, calo winyo kwo matek nyo to i lweny i kin lobo mapat pat labongo bal mo. Two makogi, gilimo can, dok bene gito. Ento gitye ki niye i kom lobo manyen, ka ma Lubanga “bijwayo pig wanggi woko ducu. To bene dong bibedo pe, kadi kumo nyo koko, nyo arem, pien gin macon dong ducu gurwenyo woko matwal.”—Niyabo 21:4.

17. Labongo paro pi gin mo keken ma twero timme i komwa kombeddi, kwo mamwonya ango ma tye i anyim pi jo ma giworo Lubanga me ada?

17 Kadi bed irwenyo kwoni kombeddi pi tiyo, two, can ma poto atura, nyo aunauna, Jehovah biceri pi bedo i Paradic. (Tic pa Lukwena 24:15) Ci, ibimedde ki nongo mit me camo karama me cam me cwiny i kare me Mwaka Alip Acel me Loc pa Kricito. Marri pi Lubanga bidoko tut kit ma ibineno yubbe mapol ka cobbe ki twon deyo madit. Mot mapol me jammi ma nen ma Jehovah miyo bene bimedo mari i kome. (Icaya 25:6-9) Kwo ma mwonya kara pud dong tye ma kikano i anyim pi jo pa Lubanga ya!

Nyammo wi Lok ma Kineno

• Kit gin ango me aura ma Baibul oloko pire pi lwak dano mapol ata-ni?

• Ka wamito ni gikwan-wa i kin lwak mapol ata ma Lubanga cwakogi ni, ngo ma myero watim kombeddi?

• Mot ma lwak dano mapol ata ni gitye ka nongo mitte kombeddi ma dok pud gibinongo mitte i lobo manyen pa Lubanga pire tek lakwene ki boti?

[Cal ma tye i pot karatac 123]

Lwak dano mapol ata-ni dong gitye milion madwong ata ma guribbe ka woro Lubanga me ada

    Gin akwana i leb Acholi (1996-2025)
    Kat Woko
    Dony i Iye
    • Acholi
    • Nywakki
    • Jami ma imito
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Cik pi Tic Kwede
    • Privacy Policy
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Dony i Iye
    Nywakki