Wi Lubele ma i LAIBRARI ME INTANET
Wi Lubele
LAIBRARI ME INTANET
Acholi
  • BAIBUL
  • BUKKE
  • COKKE
  • km 8/11 pot 4-6
  • Tika Itwero ‘Cito i Makedonia?’

Vidio mo pe kany.

Timwa kica, peko mo manok otimme i kom vidio.

  • Tika Itwero ‘Cito i Makedonia?’
  • Ticwa Me Ker—2011
  • Pwony macok rom
  • Cit ka ma Can Lutit Kwena Tye Iye
    Kwowa ki Ticwa Macalo Lukricitayo—Yub me Cokke—2022
  • Cung Matek i Yo me Cwiny ka Itye ka Tito Kwena i Lobo Mukene
    Wi Lubele Tito pi Ker pa Jehovah (Me Anyama)—2016
  • Bok Me Lapeny
    Ticwa Me Ker—2015
Ticwa Me Ker—2011
km 8/11 pot 4-6

Tika Itwero ‘Cito i Makedonia?’

1. Gin ango ma omiyo Paulo ki lureme gucito i Makedonia?

1 I kine ka mwaka 49 K.M., lakwena Paulo oweko Antiokia me lobo Ciria pi wotte me aryo macalo lamiconari. Mitine onongo tye me limo Epeco ki boma mukene ma tye i lobo me Asia Minor. Ento en onongo tira pa cwiny maleng ma olwonge me ‘cito i Makedonia’ aye. En kacel ki lureme gujolo lwongo meno, dok gunongo yomcwiny mada pien gucako kacokke mukwongo kunnu. (Tic 16:9, 10; 17:1, 2, 4) I kare-ni, i but lobe mukene can lutit kwena tye matek. (Mat. 9:37, 38) In mono itwero konyogi?

2. Pingo jo mukene pe gutamo me kobo i lobo mukene nyo wang tic ma peya kitiyo iye?

2 Oromo bedo ni itye ki miti me bedo lamiconari calo Paulo ento pe itamo matut pi kobo i lobo mukene. Gwok nyo pe iromo nongo pwonye i cukul me Gilead pi mwakani nyo pien ibedo lamego ma peya onyomme nyo itye ki lutino matino. Romo bedo ni pe itamo pi kobo i lobo mukene pien ilworo ni pe itwero pwonyo leb mukene. Gwok itye ka bedo i lobo mukene pi peko me cente mumiyo dong itye ki lworo me kobo odoco. I nge tam matut kun iketo mitini i lega, iromo nongone ni kwo ma kit meno pe myero ogeng in ki kobo i lobo ma tye ki can lutit kwena nyo i wang tic ma peya kitiyo iye.

3. Pingo pwonye macalo lamiconari pe kong mitte me wek itit lok i yo mupore i lobo mukene nyo i wang tic ma peya kitiyo iye?

3 Mono Pwonye Macalo Lamiconari Kong Mitte? Ngo ma okonyo Paulo ki lureme me cobo ticgi maber? Gin gunongo kony ki bot Jehovah ki cwiny mere maleng. (2 Kor. 3:1-5) Pi meno, kadi bed kwo ma itye iye pe weko ibedo agonya me nongo pwonye ma kit man, pud itwero tito lok i yo mupore i lobo mukene nyo i wang tic ma peya kitiyo iye. Wi opo bene ni itye ka nongo pwony kare ki kare i Cukul me Tiokraci ki Cokke me Ticwa. Ka itye ki yub me cito i cukul me Gilead nyo cukul mukene ma twero pwonyi me bedo latit kwena mupore, kobo i lobo mukene nyo i kabedo ma lutit kwena pe iye wek ibil tic macalo lamiconari, bimiyi ngec ma ibitic kwede lacen ka kilwongi me medo pwonye-ni.

4. Pingo jo muteggi pe omyero gutam ni pe dong gitwero kobo i lobe mukene nyo kabedo ma can lutit kwena tye iye?

4 Jo Muteggi: Jo ma mwakagi oteggi ma gucwiny i ada dok komgi yot gitwero miyo kony mapol i lobe nyo wang tic ma can lutit kwena tye iye. In dong iweko dog ticci woko? Kadi wa jo mogo ma gicamo mucara i nge weko tic manok keken gitwero kwo maber i lobo ma pud tye ka dongo adonga nyo i caro, pien nongo wel jami ki cul me ot yat tye piny loyo i kabedogi.

5. Tit gin mutimme i kwo pa omego mo ma dong oweko tic woko ma okobo i lobo mukene.

5 Omego mo ma dong oweko tic woko ma a ki i lobo ma kiloko iye leb Muno ma obedo painia dok laelda okobo i kabedo mo i Asia ma jo ma limo piny maro adada ki miti me konyo gurup moni me leb Muno ma tye ki lutit kwena abongwen. Lutit kwena me gurup man gutito lok bot jo 30,000 ma gua ki i lobe mukene dok gukobo gibedo kunnu. I nge mwaka aryo dano 50 onongo gitye ka wire i cokke. Omego man ocoyo ni: “Kobo kany okela mot mamwonya loyo gin mo keken ma dong anongo i kwona. Nok pa cawa oweko pe atwero tito kadi manok mo keken i kin mot magi!”

6. Tit kong gin mutimme i kwo pa lamego acel ma peya onyomme ma okobo i lobo ma can lutit kwena tye iye.

6 Lumege ma Peya Gunyomme: Jehovah otiyo ki lumege i yo magwar me tito kwena maber-ri i lobe nyo i wang tic ma can lutit kwena tye iye. (Jab. 68:11) Lamego acel ma peya onyomme dok ma pud bulu onongo tye ki yub me medo ticce me pwony i lobo mukene, ento lunyodone gubedo ki par pi ber bedone. Pi meno en oyero lobo ka ma piny opye iye mot dok wel jami ma mitte me kwo pe lokke atata, ocoyo waraga bot jang gang kal, ci kicwale ngec ma twero bedo me kony bote. Pi mwaka abicel ma en okwo i lobo meno, en onongo mot mapol. En ocoyo ni: “Ki gang onongo ape ki kare me nongo lutino kwan me Baibul mapol. Ento tic i kabedo ma can lutit kwena tye iye oweko akwano Baibul ki dano mapol dok adongo dirona me pwony.”

7. Tit gin mutimme i kwo pa jo me ot mo ma gukobo i lobo mukene.

7 Jo me Odi: Ka itye ki lutino, mono myero ogeng in ki kobo i lobo mukene nyo wang tic ma peya kitiyo iye pi tito kwena maber-ri? Jo me ot mo ma gitye ki lutino aryo, ma mwakagi aboro ki apar, gumoko tamgi me temo kong kobo. Mamagi ocoyo i kom gin mutimme ni: “Watye ki pwoc ni wapito lutinowa kany, pien gunongo kare me nywako ki painia keken dok ki lumiconari. Wanongo lonyo madit i kwowa pi tic i kabedo ma can lutit kwena tye iye.”

8. Tika twere me tic i lobo mukene nyo i wang tic ma peya kitiyo iye kun nongo pe ipwonyo leb mukene? Tit kong.

8 Peko me Pwonyo Leb Mukene: Itye ki lworo ni pwonyo leb mukene twero juki woko me cito i lobo nyo wang tic mukene? Oromo bedo ni in iloko leb mo ma kiloko i lobe nyo kabedo mukene ka ma kimito iye lutit kwena me Ker-ri mapol. Luot mo ma giloko leb Munu gukobo i lobo ma kiloko iye leb Spain ento jo mapol ma giloko leb Munu bene nonge iye. I kare ma gunongo ngec ki i jang gang kal i kom kacokke mogo me leb Munu ma gitye ki can lutit kwena, gin gumoko tamgi ci guyero kacokke acel dok gulimo kiryo. Ma gudok cen paco, gudwoko piny wel cente ma gitiyo kwede, kun gigwoko cente ma bikonyogi pi mwaka acel. I kare ma dong gimito dok cen, omege ma gitye i wang tic meno gukonyogi me yenyo ot ma welle yot.

9, 10. Ngo ma jo ma guweko lobogi myero gutam pire, dok pingo?

9 Jo ma Guweko Lobogi: In mono ia ki i loboni idak ka mukene, ma peya onongo ipwonyo lok me ada? Oromo bedo ni can lutit kwena tye matek mada i lobo me anywali-ni. Tika iromo moko tammi me dok cen wek imi kony paco? Gwok nyo nongo tic ki kabedo twero bedo yot boti loyo dano ma oa ki i lobo mukene. Oromo bedo ni in dong iloko leb ma jo me pacowu giloko. Medo i kom meno, dano romo bedo ki miti me winyo kwena me Ker-ri ki boti me kaka winyone ki bot dano ma oa ki i lobo mukene.

10 Laco mo oa ki i lobo Albania odak i Italy macalo laring ayela, onongo tic maber, dok obedo ka cwalo cente bot wadine i Albania. I nge pwonyo lok me ada, en ocako pwonyo leb me Albania bot lupainia keken me Italy ma gitye ka kobo i Albania ka ma can lutit kwena tye iye. Omego man ocoyo ni: “Gin onongo gitye ka cito i wang tic ma an aa ki iye. Onongo pe gingeyo leb ma kunu ento cwinygi yom adada me cito. Leb ma an aloko ki tekwaro ma aa ki iye aye me Albania. Dong apenye kekena ni ngo ma dok atye ka timo i Italy?” Omego man omoko tamme me dok cen i Albania wek ekony tito kwena maber-ri. En owacci: “Mono akoko ange ni aweko tic kacel ki cente madwong i Italy? Pe wa acel! Anongo tic kikome i Albania. Ki tung bota, tic ma pire tek loyo dok ma kelo yomcwiny marii aye tic pi Jehovah ki cwinyi ducu!”

11, 12. Jo ma gitye ka tamo pi kobo i lobo mukene nyo wang tic ma peya kitiyo iye myero gutim ngo?

11 Kit me Timone: Ma peya gucito i Makedonia, Paulo ki lureme onongo gimito wot me dok tung poto ceng, ento “cwiny maleng ogengogi” ci gulokke gukemo tung malo. (Tic 16:6) I kare ma guo cok ki Bitinia, Yecu ogengogi woko. (Tic 16:7) Jehovah tye ka medde ki tic ki Yecu me neno wi tic me tito kwena. (Mat. 28:20) Pi man ka itye ka tamo me kobo i lobo mukene nyo i wang tic ma peya kitiyo iye, ket pire i lega kun ilubo tira ma a ki bot Jehovah.—Luka 14:28-30; Yak. 1:5; nen bok ma wiye tye ni “Kit me Ngeyo ka Lobo nyo Wang Tic ma Itamo me Cito Iye-ni Tye ki Can Lutit Kwena.”

12 Peny pi tam ki bot luelda me kacokkewu nyo Lukricitayo mukene ma guteggi. (Car. 11:14; 15:22) Kwan lok ma kicoyo i bukkewa i kom tic i lobo mukene, dok ikwed bene lok i kom lobe nyo wang tic ma itye ka tam iye. Tika iromo limo lobo ma imito kobo iye-ni, kadi bed pi nino mogo manok keken? Ka itye ka tamo pi kobo i lobo nyo wang tic mukene, itwero coyo waraga bot jang gang kal me lobo meno pi ngec mapol, kun itiyo ki adrec ma kimiyo i Yearbook me mwakani. Ento, me kaka cwalo waragani bot jang gang kal kikomi, mi bot luelda me kacokkewu, ma gibimedo lokgi iye ma pud pe gucwalo.—Nen Organized to Do Jehovah’s Will, pot karatac 111-112.

13. Jang gang kal bikonyi nining, ento tic ango ma tye i wi in?

13 Jang gang kal bicwali ngec i kom lobo nyo wang tic meno ma twero konyi ki moko tammi, ento pe gibikonyi ki waraga ma weko ibedo i lobo moni, waraga me wot, nyo jami mukene ma cik me lobo-nu mito nyo yenyo ot piri. Meno jami ma in kikomi aye myero ikwed ci iyeny yo me cobone ma peya ikobo. Medo i kom meno, in aye myero ico bot embassy (gang kal me lobo moni) wek inong ngec i kom jami ma mitte pi nongo waraga me wot ki waraga me tic. Jo ma gikobo myero gubed ma gitwero cobo jami ma mitte pi kwogi ki cik pa gamente.—Gal. 6:5.

14. Kit gwokke ango ma mitte ka itye ka limo nyo kobo i lobo ma kigengo iye ticwa?

14 Lobe ma Kigengo Iye Ticwa: I lobe mogo, omege ki lumege ma kunnu myero gugwokke adada i worogi. (Mat. 10:16) Lutit kwena ma gilimo nyo gikobo kunnu giromo ywayo tam pa dano i ticwa ci giketo kwo pa omege ma kunnu ka mading. Ka itye ki tam me kobo i lobo ma kit meno, tim ber kong ico waraga bot jang gang kal me lobowu kun iwok ki bot luelda me kacokkewu.

15. I yo ma nining ma jo ma pe gitwero kobo ka mukene gitwero medo ticgi ki i kabedogi?

15 Ka pe Iromo Kobo: Ka pe itwero kobo i lobo nyo wang tic mukene, pe iwek cwinyi otur. Oromo bedo ni ‘doggola malac me tiyo tic’ tye ayaba boti i yo mukene. (1 Kor. 16:8, 9) Romo bedo ni laneno me adwolwu ngeyo kabedo mogo ma cok ki gangwu ma mito lutit kwena. Oromo bedo ni itwero miyo kony i gurup nyo kacokke mo macok ma giloko iye leb mukene. Nyo itwero medo ticci i kacokkewu. Labongo paro pi kwo ma itye iye, gin ma pire tek aye ni iti ki cwinyi ducu.—Kol. 3:23.

16. Myero water jo ma gimito kobo i lobo mukene nining?

16 In mono ingeyo Lakricitayo mo muteggi i yo me cwiny ma tye ki yub me tic i lobo mukene nyo wang tic ma peya kitiyo iye? Mine cwak dok icuk cwinye! I kare ma Paulo oa ki i Antiokia me lobo Ciria, meno onongo obedo boma me adekke i te loc pa lobo Roma (i nge boma me Roma ki Alegejanderia). Pi bedo ki wang tic madit man, kacokke me Antiokia onongo gimito kony pa Paulo dok onongo gibiwinyo malit ma en oa. Ento pe tye ka mo ma Baibul nyuto ni omege ma kunnu gutemo juko Paulo ni pe oa. Me kaka tamo pi wang ticgi keken, nen calo wigi opo ni “poto aye lobo man.”—Mat. 13:38.

17. Watye ki tyen lok maber ango me tamo pi ‘cito i Makedonia’?

17 Paulo ki lureme gunongo mot mapol pi jolo lwongo me cito i Makedonia. I kare ma gitye i Pilipi, ma en aye gang madit me Makedonia, gurwatte ki Ludia, ci “Rwot [Jehovah] oyabo tamme omiyo oketo cwinye ka winyo lok ma Paulo waco.” (Tic 16:14) Tam kong yomcwiny ma Paulo ki lumiconari luwote guwinyo kare ma Ludia ki jo me ode ducu gunongo batija! I lobe mapol, jo ma cwinygi atir calo Ludia gitye ma pud peya guwinyo kwena me Ker-ri. Ka ‘icito i Makedonia,’ iromo bedo ki yomcwiny me nongo ki konyo jo ma kit meno.

[Bok i pot karatac 5]

Kit me Ngeyo ka Lobo nyo Wang Tic ma Itamo me Cito Iye-ni Tye ki Can Lutit Kwena

• Nen ngec ma tye i Yearbook ma pud okatti nyen. Ngi tutwalle ripot me wel dano i kom latit kwena acel nyo nong ngec ki bot jang gang kal i kom wang tic ma peya kitiyo iye.

• Ti ki buk me Index pi kwedo lok i kom jami mogo mutimme i lobo meno.

• Lok ki lutit kwena mogo ma gulimo nyo gubedo i lobo nyo wang tic meno.

• Ka imito cito i lobo nyo kabedo mo ma ibitito iye kwena ki leb acel i kin ma iloko, temme me niang lok mukene ki i jang gang kal nyo kacokke ma tye cok ki kabedo meno wek inge dano adi ma giloko leb meno.

    Gin akwana i leb Acholi (1996-2024)
    Kat Woko
    Dony i Iye
    • Acholi
    • Nywakki
    • Jami ma imito
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Cik pi Tic Kwede
    • Privacy Policy
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Dony i Iye
    Nywakki