GIN MUTIMME I KWO
Wanongo Pwony ma Pigi Tego ki bot Lapwonywa Madit
I KARE ma watye ka tic macalo lupainia ki dok lacen macalo lumiconari, an kacel ki dakona wakemme ki lweny pa adwii dok tyen mapol onongo mitte ni waring i lobo mukene me laro kwowa dok bene, wakato ki i yamo lapiro ma kelo kot magwar. Kadi bed wakato ki i pekki mapol, cwinywa yom adada pi tam ma wamoko i kare ma okato angec! Pi kare me kwowa ducu, Jehovah okonyowa dok ogoyo laane i komwa. Wanongo bene pwony mapol ma pigi tego ki bot Lapwonywa Madit.—Yubu 36:22; Ic. 30:20.
LANEN MABER PA LUNYODONA
I mwaka 1957, lunyodona gudak ki i lobo Italy ci gukobo i taun mo ma kilwongo ni Kindersley, i Saskatchewan, i lobo Canada. Ma pe orii, gin gupwonyo ada dok meno odoko gin ma pire tek loyo i kwowa. Wiya po ni i kare ma pud atidi, onongo wacwalo cawa malac i tic me pwony kacel ki jo gangwa. Pi meno, pol kare amaro waco ki utmege ni acako tic macalo “painia marii” i kare ma atye ki mwaka aboro keken!
An kacel ki jo gangwa i 1966
Kadi bed lunyodona onongo gubedo lucan, pud guwekiwa lanen maber me bedo jo ma jalle me tic pi Jehovah. Me labolle, i mwaka 1963 gin gucato jamigi mapol wek ginongo cente me cito i gure madit ma kwako lobe mapol i Pasadena, California, i lobo Amerika. I mwaka 1972, wadak i taun mo ma kilwongo ni Trail i British Columbia, Canada, ma borre romo kilomita 1,000 (mairo 620) me konyo tito kwena i wang tic ma kiloko iye leb Italian. Babana onongo tiyo macalo laduny ot. En bene okwero ni kimed rwom me dog ticce wek ebed ki cawa muromo me timo jami me cwiny.
Atye ki pwoc madit adada pi lanen maber ma lunyodona guwekiwa. Lanengi obedo but pwonnye mukwongo ma anongo ki bot Lapwony Madit. Apwonyo ni: Ka aketo pi Ker-ri mukwongo, ci Jehovah kare ducu bimina jami me kom ma amito.—Mat. 6:33.
WACAKO TIC PI KARE MALAC
I mwaka 1980, anyomo Iamego mo mamwonya adada ma nyinge Debbie, ma onongo tye ki miti me medo ticce pi Jehovah. Onongo wamito donyo i tic pi kare malac, pi meno Debbie ocako tic macalo painia i nge dwe adek keken ma wanyomme. I nge mwaka acel ma wanyomme, wadak i kacokke mo matidi ma onongo mito kony, dok an bene acako tic macalo painia kacel ki Debbie.
Nino nyomwa i 1980
I nge kare mo, cwinywa otur ci wamoko tamwa me a woko ki i kacokke meno. Ma peya waa, waloko ki laneno me adwol. Ki mar madit, en owacciwa ka maleng ni: “Wun bene peko tye botwu. Wutye ka keto cwinywu tutwal i kom ariya ma tye i kacokke. Ka wuketo cwinywu ka neno jami mabeco ma tye i kacokke, ci wubibedo ki yomcwiny.” Tira magwar meno okonyowa adada. (Jab. 141:5) Cutcut waketo tira meno i tic dok okonyowa me niang ni tye jami mabeco mapol ma omyero waket cwinywa iye. Jo mapol i kacokke onongo gimito medo ticgi pi Jehovah, kadi wa lutino kacel ki lumege mogo ma coggi onongo pe woro Jehovah. Meno obedo pwony ma pire tek adada ma wanongo. Wapwonyo ni: Omyero waket cwinywa i kom jami mabeco ma tye i kacokke kun wageno ni Jehovah biyubo gin mo ma waneno ni pe tye atir. (Mika 7:7) Pi meno, wamedde ki tic i kacokke man ki yomcwiny dok jami oyubbe.
Lupwonye ma gupwonyowa i cukul pa lupainia ma wabedo iye pi tyen mukwongo onongo gutiyo macalo lumiconari i lobe mukene. Gunyutiwa cal mapol, dok gutitiwa ariya kacel ki mot ma gunongo i kare me ticgi i lobe magi. Man otugo cwinywa me keto yub me tic macalo lumiconari.
I Otwa me Ker i British Columbia, 1983
Me cobo yubwa meno, i mwaka 1984 wadak i wang tic ma kiloko iye leb French i Quebec, ma borre romo kilomita 4,000 (mairo 2,485) nia ki i British Columbia. Ki kunnu, onongo mitte ni wapwony leb kacel ki tekwaro manyen. Peko mukene ma wakemme kwede aye ni onongo wape ki cente muromo. Pi kare mo, wabedo ka camo udong layata ma lapur mo oye ni wabek ki i potone. Debbie onongo tedo layata man mamit adada dok i yo mapatpat! Kadi bed onongo watye ka kato ki i pekki magi, watute ki kerowa ducu me kanyone ki yomcwiny. Dok onongo wangeyo ni Jehovah tye ka gwokowa.—Jab. 64:10.
Nino mo acel, kigoniwa cim ci kititiwa gin mo ma pe wabyeko. Kiwacciwa ni omyero wacit ka tic i Betel me lobo Canada. Kadi bed cwinywa onongo yom pi lwongo meno, cwinywa bene otur pien onongo wapongo fom me cito i Cukul me Gilead aye. Kadi bed kit meno, wajolo lwongo me cito i Betel. I kare ma wao i Betel, wapenyo Omego Kenneth Little, ma onongo tye lamemba me Komitti me Jang Gang Kal ni, “Gin ango ma wabitimo ka kilwongwa i Cukul me Gilead?” En ogamo ni, “Wan aye wabicobo lok meno ka kilwongowu.”
I nge cabit acel keken, kilwongo an kacel ki dakona Debbie me cito i Cukul me Gilead. Pi meno, onongo mitte ni wayer i kin cito i Gilead nyo tic i Betel. Omego Little owacciwa ni: “Kadi bed wuyero me cito i Gilead nyo me medde ki tic i Betel, tye nino mogo ma ibiparo ni kono onongo ayer tam mukene-ca. Pe tye mot me tic pi Jehovah mo maber loyo lawote, Jehovah goyo laane i tic mo keken.” Wayero me cito i Gilead, dok pi mwaki mapol waneno ni tam ma Omego Little ominiwa obedo lok ada. Pol kare wanwoyo lokke meno bot utmege ma mitte ni guyer i kin mot aryo mapatpat me tic pi Jehovah.
KWOWA MACALO LUMICONARI
(Acam) Ulysses Glass
(Acuc) Jack Redford
Wabedo ki yomcwiny madit me bedo i kin lutino kwan 24 ma gucako kwan i April 1987 i kilaci me 83 me Cukul me Gilead i Brooklyn, New York. Omego Ulysses Glass gin ki Omego Jack Redford onongo gitye i kin lupwonye ma gupwonyowa. Dwe abic ma wabedo kwede i kilaci man otum oyotoyot adada, dok wakwero tyeko kwanwa i nino dwe 6 me Sektemba, 1987. Kicwalowa kacel ki John gin ki dakone Marie Goode ka tito kwena i lobo Haiti.
I lobo Haiti, 1988
Onongo dong orii mwaki mapol ma pe kicwalo lumiconari i lobo Haiti cakke ma kiryemgi i mwaka 1962. I nge dwe adek ma watyeko kwan, wacako tito kwena i kacokke mo ma tye ki lutit kwena 35 keken dok onongo tye i caro ma obedo godi godi. Onongo wabedo jo matino dok onongo mitte ni wapwony jami mapol. Onongo bene wabedo kenwa i gang pa lumiconari. Dano me kabedo meno onongo gubedo lucan adada, dok polgi onongo pe gingeyo kwano coc. I kare meno, tim gero kacel ki jemo omedde adada macalo adwogi me tim me wibye, dok tyen mapol adwii gutemo turo gamente. Yamo lapiro ma kelo kot magwar bene onongo keto kwowa ka mading.
Wapwonyo jami mapol ki i tekcwiny kacel ki yomcwiny pa omege ki lumege me Haiti. Polgi onongo gitye ki pekki mapol, ento onongo gimaro Jehovah adada kacel ki tic me tito kwena. Laminwa mo acel mutii onongo pe ngeyo kwan; ento en onongo omako wang ginacoya mapatpat ma romo 150 i wiye. Pekki ma onongo waneno i kabedo man oweko wadongo mit komwa me tito kwena me ker-ri pien obedo lagam me pekki pa dano ducu. Yomo cwinywa adada me neno ka jo mogo ma wakwano kwedgi Baibul i kabedo man gitye ka tic macalo painia marii, painia keken, kacel ki luelda.
I kare ma watye i Haiti, arwatte ki awobi mo matidi ma nyinge Trevor, ma onongo obedo lamiconari me dini me Mormon [Latter-Day Saints]. Pi kare manok, wanyamo kacel kwede lok mogo ki i Baibul. Lacen, i nge mwaki mapol, anongo waraga ma pe abyeko mua ki bote. En ocoyo ni: “Abinongo batija i gure me adwol ma tye ka bino-ni! Atye ki miti me dwogo cen i lobo Haiti wek ati macalo painia keken i kabedo ma onongo con atiyo iye macalo lamiconari me Mormon.” Meno aye gin ma en otimo kacel ki dakone dok gutiyo pi mwaki mapol.
KICWALOWA I YUGOSLAVIA KI DONG LACEN I AFRIKA
I kare ma atye ka tic i lobo Slovenia, 1994
Kicwalowa ka tic i kabedo macon onongo kilwongo ni Yugoslavia dok onongo pud kikwanyo kigeng akwanya ki i kom ticwa mogo i kabedo meno. Onongo pud kipoko Yugoslavia nyen dok odoko lobe angwen mapatpat ma gin aye: Slovenia, Austria, Croatia, ki Serbia. I mwaka 1992 wao i boma me Ljubljana, i lobo Slovenia, kabedo macok ki ka ma lunyodona gudongo iye ma peya gudak i lobo Italy. I kare meno, lweny onongo pud tye ka medde i kabedo mogo i lobe magi. Omege mogo ma onongo gibedo i Austria, Croatia, kacel ki Serbia, aye gubedo ka doro ticwa. Dong, i nge gik pa lweny, onongo mitte ni lobo acel acel obedo ki betel ma meggi.
I kare ma wao i Slovenia, onongo mitte ni wapwony leb kacel ki tekwaro manyen. Dano me kabedo meno pol kare giwaco ni, “Pwonyo lebwa-ni pe yot.” Dok meno obedo lok ada! Kit ma omege ki lumege gunyuto kwede ni gibedo lugen ogudo cwinywa adada, tutwalle jo ma onongo gitye atera me jolo alokaloka ma dulwa otimo. Pi bedo lugen, waneno kit ma Jehovah ogoyo kwede laane i komgi. Waneno bene kit ma Jehovah cobo kwede pekki ma tye i yo me mar dok i kare ma en neno ni opore. Wapwonyo jami mapol i kare ma watye i Slovenia, dok pwony ma wanongo con okonyowa me kanyo pekki ma wakemme kwede ki kunnu.
Wamedde ki kato ki i alokaloka mapol i kwowa. I mwaka 2000 kicwalowa ka tic i lobo Côte d’Ivoire, ma tye Tung Kupoto Ceng me Afrika. Lacen, i Novemba 2002, waringo i lobo i Sierra Leone pi lweny ma onongo tye ka timme i Côte d’Ivoire. Lweny ma onongo obedo ka timme i Sierra Leone pi mwaki 11 onongo pud ogik agika. Cwinywa ocwer adada i kare ma onongo mitte ni waa woko i nge tic pi mwaki aryo keken i lobo Côte d’Ivoire. Kadi bed kit meno, jami ma wapwonyo con okonyowa me medde ki bedo ma cwinywa yom.
Wabedo ka keto cwinywa ka pwonyo jo ma onongo gimito ngeyo lok ada kacel ki utmege ma onongo gukanyo lweny pi mwaki mapol. Kadi bed utmege magi onongo gitye ki jami me kom manok, onongo bene gitye ki miti me nywakone ki jo mukene. Lamego mo acel omiyo bongo ki dakona Debbie. I kare ma Debbie onongo pe mito gamo bongo meno, laminwa-ni owacce ni: “I kare ma lweny onongo tye ka timme kany, utmege ma i lobe mapatpat gukonyowa. Kombeddi dong obedo karewa me miyo kony.” An kacel ki dakona waketo macalo yub me lubo lanengi.
Lacen, wadok cen i lobo Côte d’Ivoire, ento kukukuku me wibye oweko lweny dok ocakke atura. Pi meno, i Novemba 2004 kitingowa ki dege pa mony, dok waringo ki bag acel acel me jamiwa. Wabuto i dye ot mo ma tye i barak pa mony me lobo France, dok orwone kicwalowa i lobo Switzerland. I kare ma wao i betel me Switzerland i cwiny dyerwor, lumemba me Komitti me Jang Gang Kal ki lupwonye me Cukul pi Luelda ki Lukony Kor Tic kacel ki mongi gujolowa ki yomcwiny dok wanongo gutedo dek. Man oweko cwinywa obedo yom dok wawinyo ni kimarowa adada.
Franco tye ka lok ki luring ayela i Côte d’Ivoire, 2005
Pi tutunu, kicwalowa i lobo Ghana ci lacen i kare ma lweny ogik i lobo Côte d’Ivoire, wadok cen kunnu. Cwiny me kica pa utmege okonyowa me lweny ki par ma wabedo kwede i kare ma wabedo ka ringo i lobe mapatpat. Mar ma gunyutiwa okonyowa me cobo ticwa pi tutunu i kabedo ma wangweco iye. An ki dakona Debbie wangeyo ni mar me omego obedo gin ma tye i dul pa Jehovah, ento wamoko tamwa pe me tero mar ma kit meno calo gin ma pire pe tek. Ki lok ada, waniang lacen ni pekki magi ma wakato ki iye-ni onongo obedo but pwonnyewa.
KICWALOWA KA TIC I LOBO PA LUARAB
I kare ma watye i lobo pa Luarab, 2007
I mwaka 2006 wanongo waraga mua ki i gang kal madit ma tye ka wacciwa ni omyero wacit i lobo pa Luarab ka tic iye. Ki kunnu onongo dok mitte ni wapwony leb, tekwaro, kacel ki kit me kwo manyen. Onongo mitte bene ni wapwony jami mapol ki i kabedo man ma onongo opong ki kukukuku me wibye kacel ki apokapoka me dini. Onongo yomo cwinywa adada me neno ka omege ki lumege ma giloko leb mapatpat gitye kacel i kacokke mapatpat. Waneno bene ribbe ma bino macalo adwogi me lubo tira pa dulwa. Wamaro kit ma utmege onongo gicung kwede matek i kom aunauna ma a ki bot wadigi, lutino kwan luwotgi, lutic luwotgi, kacel ki jiranigi.
I mwaka 2012, wabedo tye i gure ma kite dok pat ma otimme i boma me Tel Aviv i lobo Israel. Man onongo obedo gure mukwongo dok ma oguro wi lwak madit loyo ma lutic pa Jehovah gubedo kwede i lobo pa Luarab nicakke i Pentekote 33 K.M. Wiwa pe biwil i kom gure man!
I kare ma watye ka tic i lobo pa Luarab, kicwalowa ka limo utmege ma gibedo i lobo mo ma kiketo kigeng i kom ticwa iye. Watero itgi bukkewa,wanywako i tic me pwony, dok wabedo tye i gure me adwol ma onongo kingweko iye woko matinotino. I kare ma watye ka tito kwena, wabedo ka rwatte ki lumony ma gitye ki muduku, ento pien wabedo ka tito kwena lapiny lapiny, wawinyo ni kwowa onongo pe tye ka mading.
WADOK CEN I AFRIKA
Atye ka yubo pwonya i Congo, 2014
I mwaka 2013, wanongo mot me tic ma kite dok pat me tic i jang gang kalwa ma tye i boma me Kinshasa, i lobo Congo. Congo obedo lobo malac, maleng dok tye ki lonyo me te ngom madwong adada. Kadi bed kit meno, pol pa dano gitye lucan macalo adwogi me lweny ma orii pi mwaki mapol. I acakkine, wawaco ni, “Wan wangeyo Afrika maber, dok watye atera me dok cen kunnu.” Ento onongo pud mitte ni wapwony jami mapol tutwalle ka odok i lok me wot i kabedo ma tye ki gudu maraco. Wanongo jami mabeco mapol ma watwero keto iye tamwa. Me labolle, diyo cwiny kacel ki yomcwiny ma omege ki lumege gitye kwede kadi bed gitye lucan. Margi pi tic me pwony, tutegi me cito i cokke kacel ki gure mapatpat ogudo cwinywa adada. Waneno ki wangwa kit ma tic me Ker-ri tye ka wot kwede anyim macalo adwogi me kony pa Jehovah kacel ki laane ma ogoyo i kom ticce. Ticwa i Congo opwonyowa jami mapol dok omiyo wabedo ki lurem ma onongo gitye calo jo gangwa.
Watye ka tito kwena i South Africa, 2023
Kiminiwa mot me tic manyen i tum pa mwaka 2017 i lobo South Africa. Man aye obedo Betel madit loyo ma watiyo iye, kadi wa tic ma onongo kiminiwa bene onongo obedo gin manyen botwa. Ki kunnu, onongo mitte ni wapwony jami manyen bene, ento pwonnye ma wanongo i kare mukato angec okonyowa adada. Watye ki pwoc madit pi utmege ma lugen ma gurii i ada pi mwaki mapol dok gukanyo pekki mapatpat. Dok tye me yomcwiny me neno ka Lubetel gitiyo kacel ma gunote kadi bed kakagi ki tekwarogi patpat. Nen ka maleng ni Jehovah tye ka miyo kuc ki luticce pien gitute me keto cik ma igi lac me Baibul i kwogi.
Pi mwaki mapol, an kacel ki Debbie wanongo mot me tic mapol, wapwonyo tekwaro mapatpat, dok wapwonyo leb mapol. Timo tic magi pol kare pe obedo yot, ento Jehovah okonyowa kun tiyo ki dulle kacel ki utmege. (Jab. 144:2) Wangeyo ni ticwa pi Jehovah pi kare malac opwonyowa me bedo jo mabeco.
Atye ki pwoc madit pi lanen maber pa lunyodona; kony ma dakona Debbie mina; kacel ki lanen maber pa utmege ma i but lobo ducu. Ka wamedde ki tic pi Jehovah, wamoko tamwa me medde ki nongo pwonnye ki bot Lapwony Madit.