GIN MUTIMME I KWO
‘Jehovah Aye ma Loyo Lweny’
I NINO dwe 28 Januari, 2010, onongo atye i boma mo maleng adada ma kilwongo ni Strasbourg, i lobo France. Ento onongo pe acito kunnu ka limo piny. Onongo acito kunnu macalo ngat acel i kin jo ma kicwalogi me pido pi twero pa Lucaden pa Jehovah i kot me European Court of Human Rights (ECHR). Gamente me lobo France onongo tye ka diyo Lucaden pa Jehovah me culo mucoro ma romo milion dolla 89 kulu. Pi meno, onongo wacito ka moko i nyim kot ni tim meno pe tye kakare. Onongo pe wamito ni walo kot man pien ni kitye ka diyowa me culo cente madit. Ento mitiwa madit loyo onongo tye me loyo kot man wek oket deyo i kom nying Lubanga. Man onongo biweko utmege ma kunnu gibedo ki nying maber kun gimedde ki woro Jehovah agonya. Gin mutimme i kot meno omoko atir ni ‘Jehovah aye ma loyo lweny.’ (1 Cam. 17:47) Wek kong atittiwu jami mutimme.
I mwaka 1999, gamente me lobo France ogolo rukca ni jang gang kalwa ma kunnu myero ocul mucoro i kom mot ma onongo utmege gumiyo i kine ka mwaka 1993 me o i 1996. Onongo pol pa kot ma i lobo France gungolo ni lok oloyowa woko. Onongo bene wakoko apil i kot mamalo ento pud lok oloyowa dok gamente omayo cente ma romo milion dolla 6.3 ki i beng akaunt me jang gang kal. Genwa me agikki me gamo cente meno onongo dong cung i kom kot me ECHR. Cik pa kot me ECHR nyuto ni omyero lupilida pa Lucaden pa Jehovah kong gurwatte ki lupilida pa gamente wek guwinye i kingi ma peya kot meno ongolo lok me agikki.
Wabyeko ni latic me kot ma onongo biriyo tal i kinwa ki gamente onongo bidiyowa ni waye culo olo but cente mo manok. Ento onongo bene wangeyo ni ka waye ni wabiculo kadi cente dolla acel keken ci nongo waturo cik ma iye lac me Baibul. Omege ki lumege onongo gumiyo mot meno me cwako kor tic me Ker-ri, pi meno motgi onongo pe obedo pa gamente me lobo France. (Mat. 22:21) Kadi bed kit meno, waye me rwatte ki gamente me nyuto ni watye ka lubo cik pa kot.
Lupilida pa dulwa i nyim ot kot me ECHR, i mwaka 2010
Warwatte ki lupilida pa gamente i kicika mo maleng adada i ot me kot. Nyamo lok i kinwa pe ocakke maber. Lari tal i kinwa owaco i lokke mukwongo ni Lucaden pa Jehovah myero guye culo but mucoro ma gamente me lobo France mito ki botgi. Cutcut wapenye ni, “Tika ingeyo ni gamente dong omayo cente ma romo milion dolla 6.3 ki i beng akauntwa?”
Lapeny meno oweko en obedo ki ur madit adada pien onongo pe ngeyo ni gamente me lobo France onongo dong omayo centewa woko. I kare ma lupilida pa gamente gumoko ni gamente otimo meno, neno pa lari tal-li i kom Lucaden olokke woko oyotoyot. En oloko marac i kom lupilida magi ci ogiko cokke man woko atura. Cutcut aniang ni Jehovah aye ma oloko nenone i kom Lucaden dok onongo dong wabiloyo kot meno. Cwinywa obedo yom adada i kare ma waa ki i winnye meno, dok gin mutimme oweko wabedo ki ur madit adada.
I nino dwe 30 Juni, 2011, kot me ECHR ongolo lok ni Lucaden pa Jehovah guloyo pido meno woko. Ongolo bene ni pe omyero wacul mucoro meno dok omiyo rukca ki gamente me lobo France ni myero gudwok cente ma gumayo ki magoba mo olo i wiye! Kot man ma waloyo-ni, pire obedo tek adada dok pud tye ka gwoko utmege ma i lobo France wa tin. Lapeny meno ma wapenyo atura ki lari tal i kinwa-ni obedo calo lagweng ma kineko ki Goliac. Lapeny meno oweko waloyo kot. Waloyo kot meno pien kit ma Daudi owaco kwede ki Goliac, ‘Jehovah aye ma loyo lweny.’—1 Cam. 17:45-47.
Meno pe obedo tyen acel keken ma waloyo kwede ki kot. Kadi bed gamente matego kacel ki dul dini mapol giterowa marac, dong waloyo pido ma romo 1,225 i kot ma malo loyo i lobe 70 kulu kacel ki i kot mapatpat me wi lobo. Loyo kot magi gikonyo me gwoko twerowa me woro Lubanga, me labolle twero me bedo macalo dul dini ma gamente ngeyo i lobo moni, ki twerowa me nywako i tic me pwony i dye lwak. Man bene gwoko twerowa me kwero nywako i kwer mo keken ma nyuto ni watye ka miyo cwakwa ki lobo moni, kacel ki twerowa me kwero remo.
Pingo onongo atye ka cung macalo lapilida pa dulwa i Ulaya kadi bed onongo atiyo i gang kalwa madit ma tye i lobo Amerika?
LUNYODOWA ONONGO GITYE KI MIT KOM PA LUMICONARI
Babana, George ki mamana Lucille, gubedo i kilaci me 12 me cukul me Gilead. Dok gunywala i mwaka 1956 i kare ma gitye ka tic i lobo Ethiopia. Gucako nyinga ni Philip, ma lubbe ki nying Pilipo latit lok me kwena maber me cencwari me acel. (Tic 21:8) Mwaka acel i nge nywalla, gamente me lobo Ethiopia oketo kigeng i kom tic pa Lucaden pa Jehovah. Kadi bed onongo pud atidi adada, wiya po maber kit ma jo me gangwa onongo giworo kwede Jehovah i wi mung. Macalo latin, timo jami i wi mung onongo yomo cwinya adada! Ki cwercwiny, luloc guryemowa woko ki i lobo meno i mwaka 1960.
I kare ma Nathan H. Knorr (tung acam) olimo jo gangwa i Addis Ababa, Ethiopia, 1959
Lunyodona gudak i Wichita, Kansas, i lobo Amerika, dok gumedde ki tic ki mit kom i tic me pwony kit ma gutimo kwede i kare ma gitye lumiconari. Gin gupwonyo an, lamera madit Judy, ki omera matidi Leslie me maro Jehovah ki me tic pire ki cwinywa ducu. Wan weng onongo kinywalowa i lobo Ethiopia. Anongo batija ma onongo atye ki mwaka 13. I nge mwaki adek ma anongo batija, jo gangwa gudak i Arequipa, i lobo Peru ka ma can lutit kwena tye iye.
I mwaka 1974 ma atye ki mwaka 18, jang gang kalwa me lobo Peru gucimo an kacel ki omege mukene angwen me tic macalo painia keken. Kicwalowa ka tito kwena i wang tic ma peya kitito iye kwena i Wi Godi me Andes. Onongo watito kwena bot jo me kaka me Quechua ki Aymara. Onongo wabedo i mutoka ma dano bedo iye calo ot dok onongo wamaro lwongone ni Yeya pa Nua. Yomo cwinya adada ka atamo i kom kare ma onongo watiyo ki Baibul me nyuto ki jo magi ni cokcok-ki Jehovah bijwayo can, two, kacel ki to ma dano gitye ka kato ki iye. (Yabo 21:3, 4) Jo mapol i kingi gudoko luwor Jehovah.
“Yeya pa Nua,” 1974
KICWALA KA TIC I GANG KALWA MADIT
I kare ma Omego Albert Schroeder, ma onongo obedo lamemba me Lukiko Madit olimo lobo Peru i mwaka 1977, en ocuko cwinya me pongo fom me tic i Betel ma i gang kalwa madit. Atimo kit meno kikome. Ma pe orii, i nino dwe 17 Juni, 1977, acako tic i Betel ma tye i Brooklyn. Atiyo i dipatmen me Gwoko Lengo ki Roco Jami pi mwaki angwen.
I nino nyomwa, 1979
Arwatte ki Lamego Elizabeth Avallone i gure ma kwako lobe mapol ma otimme i Juni 1978, i boma me New Orleans, Louisiana. En bene odongo i cing lunyodo ma gimaro tic pi Jehovah ki cwinygi ducu. Elizabeth onongo dong otiyo macalo painia marii pi mwaki angwen, dok onongo mito medde ki tic ki kwone ducu i tic pi kare malac. I nge gure man, wamedde ki kubbe i kinwa. Ma pe orii, cwinya omarre dok wacako winnye me nyom. Wanyomme i nino dwe 20 Oktoba, 1979, ci en obino ka tic kacel kweda i Betel.
I nge nyomme, kicwalowa i kacokke ma kiloko iye leb Spanish i Brooklyn dok omege ki lumege ma iye onongo gimarowa adada. Watiyo dong i kacokke adek mapatpat ma utmege ma iye bene gimarowa adada dok gucuko cwinywa me medde ki ticwa i Betel. Watye ki yomcwiny madit adada pi kony ducu ma omege ki lumege guminiwa, tutwalle jo ma gukonyowa me gwoko lunyodowa i kare ma dong gutii woko.
Lubetel ma onongo gitye i kacokke me leb Spanish i Brooklyn, 1986
ACAKO TIC I DIPATMEN MA NENO LOK KOM CIK
Ki ur madit, i Januari 1982 kicima me tic i Dipatmen ma Neno Lok kom Cik i Betel. I nge mwaki adek, kicwala ka kwan i univaciti me doko lapilida. I kare ma atye ka kwan, apwonyo ni dano ma i lobo Amerika ki lobe mukene gitye agonya me timo jami mapol macalo adwogi me kot mapol ma Lucaden pa Jehovah guloyo. Onongo kinyamo matut i kilaciwa lok kom kot magi.
I mwaka 1986 ma atye ki mwaka 30, kicima me doro Dipatmen ma Neno Lok kom Cik. Kit macalo onongo pud atidi, lworo omaka pien onongo tye ariya mapol ma abikemme kwede dok tic man onongo pe bibedo yot. Kadi bed kit meno, cwinya obedo yom pi gen ma omege guketo i koma.
Adoko lapilida i mwaka 1988, ento onongo pe aniang ni kwan man oguda marac dok oketo watta ki Jehovah ka mading. Kwan i rwom ma lamal miyo ngat moni tamo ni en pire tek tutwal dok miyo cako tamo ni eber eloyo jo mukene ma pe gukwano i rwom acel-lu. Kadi bed kit meno, dakona Elizabeth okonya me cako keto cwinya i kom jami ma onongo con atimo me gwoko watta ki Jehovah ma pud peya acito ka kwan i univaciti. I nge kare mo, acako winyo ni atye cok ki Jehovah odoco. Aneno ki i gin mutimme i kwona ni bedo ki ngec madwong aye pe kelo yomcwiny i kwo. Gin ma kelo yomcwiny madit i kwo aye bedo ki wat macok ki Jehovah kacel ki mar matut pi jone.
LARO LOK I KOT PI KWENA MABER WEK OMOK MATEK
I nge tyeko kwanna macalo lapilida, acako keto cwinya me konyo yubo maber Dipatmen ma Neno Lok kom Cik i Betel kacel ki pido pi twerowa me tito kwena i lobe mapatpat. Ticca onongo yomo cwinya adada ento onongo bene akemme ki ariya mapol pien jami onongo tye ka lokke oyotoyot adada i dulwa. Me labolle, onongo wapenyo cente pi bukke ma wamiyo bot dano i tic me pwony, ento cakke i mwaka 1991, kipenyo Dipatmen ma Neno Lok kom Cik me miyo tira i kom kit ma kitwero juko kwede meno. I nge meno, Lucaden pa Jehovah gucako poko bukke labongo cul mo. Man oweko ticwa i Betel kacel ki ticwa me pwony odoko yot dok man okonyowa pe me bedo ka culo mucoro ma pe mitte. Jo mogo gutamo ni alokaloka man biweko dulwa tiyo ki cente madwong dok bibalo ticwa me pwony woko. Ki lok ada, olungtukene aye otimme. Wel jo ma gitye ka tic pi Jehovah cakke i mwaka 1990 ododo macon kiryo, dok i kare-ni dano gitye ka nongo cam me cwiny labongo cul mo. Aneno ki wanga ni alokaloka madongo ma tye ka timme i dulwa tye ka nyako nyige pi kony pa Jehovah kacel ki tira ma wanongo ki bot lagwok ot ma lagen dok maryek.—Nia 15:2; Mat. 24:45.
Dulwa loyo kot pe ni pien watye ki lupilida mabeco. Pol kare, gin ma weko lungolkop kacel ki luloc pa gamente gigengo ngewa obedo pi lanen maber ma Lucaden pa Jehovah ginyuto. Aneno labol pa lok man i mwaka 1998 i kare ma lumemba me Lukiko Madit adek kacel ki mongi gubino i gure madit ma kite dok pat ma otimme i lobo Cuba. Gin gunyuto woro madit kacel ki cwiny me kica dok man okonyo luloc me moko ni Lucaden pa Jehovah pe girwako wigi i tim me wibye. Lanengi okonyo makato kit cokke mo keken ma onongo wabedo kwede ki luloc magi.
Ento i kare mukene ka kiterowa marac, twero mitte ni, ‘walar lok i kot pi kwena maber wek omok matek.’ (Pil. 1:7) Me labolle, pi mwaki mapol luloc pa gamente ma i Ulaya kacel ki lobo South Korea gukwero woko twerowa me kwero donyo i mony. Macalo adwogine, omege ma romo 18,000 i lobo Ulaya kacel ki omege makato 19,000 i South Korea kitweyogi i buc pi kwero donyo i mony.
I nino dwe 7 Julai 2011, kot me ECHR ongolo ni lobe ducu ma gitye i Ulaya omyero guye ki jo ma gukwero donyo i mony pi niyegi me timo tic luroni pa reya. I nino dwe 28 Juni, 2018, kot mamalo loyo i lobo South Korea bene gungolo kop ni omyero kiye ki dano me yero tic luroni pa reya. Onongo pe wabitwero loyo pido magi ka onongo omegiwa mogo guye donyo i mony nyo tim me wibye.
Dipatmen ma Neno Lok kom Cik i gang kalwa madit kacel ki i jang gang kal mapatpat i wi lobo ducu gitye ka tic matek me lweny pi twerowa me woro Jehovah kacel ki tic me tito kwena. Obedo deyo madit adada me cung pi omege ki lumege ma gikemme ki aunauna ma a ki bot gamente. Kadi bed i kare mogo kot loyowa, nongo pud wamiyo caden bot luloc kacel ki lobe mapatpat. (Mat. 10:18) Lungolkop, lucungo pa gamente, odi poko lok angeya, kacel ki lwak gineno wang Ginacoya ma waketo i waragawa dok wakwano ka watye ka pido i kot. Jo ma cwinygi atir ki i kin jo magi gipwonyo lok i kom Lucaden pa Jehovah dok giniang ni niyewa jenge i kom Baibul. Jo magi mukene gudoko luye luwotwa.
APWOYI MATEK, JEHOVAH!
Pi mwaki 40 mukato-ni, abedo ki mot me tic kacel ki jang gang kal mapatpat i lok madok i kom kot. Abedo bene ki kare me cung macalo lapilida i kot mamalo loyo i lobe mapol kacel ki i nyim luloc pa gamente. Atye ki woro madit pi omege ki lumege ma watiyo kacel kwedgi i Dipatmen ma Neno Lok kom Cik i gang kalwa madit kacel ki jang gang kalwa mapatpat. Anongo mot mapol i ticca pi Jehovah dok cwinya yom adada.
Dakona Elizabeth okonya i kare maber ki i kare ma kwo tek pi mwaki 45 mukato-ni. Atye ki awaka madit adada i kome pi kony ducu ma omina kadi bed en tye ka lweny ki peko me yot kom ma dwoko kerone piny.
Waneno ki wangwa ni teko kacel ki loyo kot ma waloyo pe bino macalo adwogi me diro nyo ryekowa. Kit macalo Daudi owaco kwede, “[Jehovah] aye tek pa lwakke.” (Jab. 28:8) Ki lok ada, ‘Jehovah aye ma loyo lweny.’