GIN MUTIMME I KWO
Lubanga Onyuto Botwa Kicane i Yo Mapol
MACALO laco ma pud yot dok ma maro Lubanga, babana, Arthur, onongo mito doko lapwony dini me Methodist. Ento en oloko tamme i kare ma okwano buke mogo pa Lutino Kwan me Baibul dok ocako cokke kacel kwedgi. I 1914, babana onongo batija ma tye ki mwaka 17. I kare me Lweny me I me Wi Lobo, kimine cik ni odony i mony, ento en okwero lweny. Pi meno, kitweye i buc i Kingston Penitentiary i Ontario, Canada, pi dwe apar. I kare ma kigonye, en ocako tic calo colporteur, man aye kit ma onongo kilwongo kwede ki painia i kare macon.
I 1926, babana onyomo mamana Hazel Wilkinson. Dadana opwonyo ada i 1908. An kinywala i April 24, 1934, abedo latin me aryo i kin lutino angwen. Babana onongo maro dok tye ki woro i kom Baibul, dok opwonyowa me timo meno bene. Woro Jehovah onongo obedo gin ma pire tek loyo i kwowa. Kare ki kare onongo watito kwena i ot ki ot macalo jo me ot.—Tic pa Lukwena 20:20.
CALO BABANA, AN BENE ACUNG MA PE ACWAKO TUNG KA MO DOK ATIYO MACALO PAINIA
I 1939 Lweny me II me Wi Lobo ocakke. I mwaka meno kiketo kigeng i tic pa Lucaden pa Jehovah i lobo Canada. Lutino kwan onongo myero guwer lubaro dok guwor bendera me lobogi i ot kwan. Pol kare, lupwonye onongo giweko an ki lamera Dorothy wakato woko ka man tye ka timme. Ento i nino mo acel, lapwonywa otemo leyo wiya kun waco ni an lalworo. I ngeye ma kwan otum i nino meno, lutino kwan luwota mogo gubino bota ci gureta wa i ngom. Man dok omedo tekcwinya ameda me ‘winyo Lubanga makato dano.’—Tic pa Lukwena 5:29.
I Julai 1942, kibatija an i pii ma kionyo i tang mo i fam dok onongo dong atye ki mwaka 11. Ka wanongo yweyo ki i gang kwan, onongo atiyo ki kare meno me tic calo painia. I kare-ni kilwongo ni painia pi tutunu. I mwaka mo acel, acito kacel ki omege adek i kumalo me Ontario, dok watito kwena bot jo ma gitongo yen.
I Mai 1, 1949, acako tic macalo painia marii. Kilwonga ka miyo kony i gero jang gang kal me lobo Canada, dok lacen adoko labetel me Canada. Ki mina tic me goyo bukke, ka ma apwonyo iye kit me tic ki macin ma kilwongo ni flatbed press. Wiya po ni wabedo ka tic i dyewor lung pi cabit mapol me goyo trak mo ma tito kit ma kiunu kwede jo pa Jehovah i lobo Canada.
Lacen, atiyo i Dipatmen ma doro ticwa me pwony. Kicima me penyo lupainia ma gubicito ka tic Quebec, ka ma onongo aunauna magwar tye iye. Ngat acel ki i kin lupainia magi onongo obedo Mary Zazula ma a ki Edmonton, i Alberta. Lunyodone onongo gubedo lumemba me kanica me Orthodox. Mary gin ki ominne gukwero juko kwano Baibul, ci lunyodogi guryemogi woko ki gang. Mary gin ki ominne gunongo batija i Juni 1951, dok i nge dwe abicel gucako tic macalo painia. I kare ma atye ka penyogi, onongo atwero neno kit ma Mary maro kwede Jehovah. Wiya po ni abedo ki tam ni man obedo anyaka ma amito nyomone. I nge dwe abongwen, wanyomme—i Januari 30, 1954. Cabit acel i nge nyomwa, an kacel ki Mary kilwongowa me nongo pwonye me bedo laneno me adwol. Pi mwaki aryo, wabedo ka limo kacokke ma gitye i kumalo me Ontario.
Ka tic me tito kwena woto ki medde, lumiconari mapol onongo mitte. An kacel ki Mary watamo ni ka wabwot ki i ngico piny i kare me cwii ki ober i kare me oro ki i Canada ci watwero kwo ka ma mo keken ka ma kicwalowa iye. Wacito i Cukul me Gilead dok watyeko kwanwa i Julai 1956. I Novemba onongo dong watye i pacowa manyen i lobo Brazil.
ATIYO MACALO LAMICIONARI I LOBO BRAZIL
I kare ma wao i Brazil, wacako pwonyo leb Portuguese. I acakkine, wapwonyo yo ma yot me cako lok ki dano. I ngeye, wapwonyo kit me miyo magajin i yo macek. Lacen, wacito i ticwa me pwony ci warwatte ki dako mo ma onyuto miti i lokwa. Onongo dong wamoko tamwa ni ka won ot onyuto miti, ci wabikwano ginacoya ma tito kit ma kwo bibedo kwede i Ker pa Lubanga. Akwanne Niyabo 21:3, 4—ento ingeye, awille woko! Onongo pe angi ki lyeto piny ma kit meno. Lyeto meno omedde ki bedo ayela bota adada.
Wabedo ka tic macalo lumiconari i boma me Campos. I kare-ni, dong tye kacokke ma romo 15 kulu! Ento i kare ma wao kunu, onongo tye gurup acel keken i boma meno ki gang pa lumiconari ka ma lumege angwen magi gibedo iye: Esther Tracy, Ramona Bauer, Luiza Schwarz, ki dong Lorraine Brookes (ma i kare-ni dong kilwonge ni Wallen). Tic ma onongo atiyo i gang pa lumiconari aye me konyo lwoko bongi ki kelo yen me tedo. I dyewor mo acel i nge nyamo Watchtower kacel, Mary onongo tye ka yweyo i kom kun oteno wiye ki laten wic. Wabedo ka boko lok i kom kit ma ninowa obedo kwede. I kare ma Mary oa malo, twol mo okatti woko ki i te laten wic meno! Watute matek adada nio ka waneko twol meno.
I nge pwonyo leb Portuguese pi mwaka acel, wacako tic macalo luneno me adwol. Watiyo i kabedo ka ma mac elektwic onongo pe iye. Onongo wabuto i mukeka, wangweco ki aguragura ma kitweyo gadigadi i ngeye. Watiyo ki gar kicel me cito i taun mo ma tye i wi godi wek wao bene ka ma can lutit kwena tye iye. Wapango ot mo kunu. Jang gang kal ocwaliwa magajin ma romo 800 me apoka i ticwa me pwony. Wawire i post office tyen mapol ka gamo magajin magi.
I 1962, wabedo ki Cukul me Ticwa me Ker i kabedo mapol i lobo Brazil. Pi dwe abicel, kiketo ni abed ka wot an kene me pwony i cukul magi. Apwonyo i Manaus, Belém, Fortaleza, Recife, ki Salvador. I kare ma atye i Manaus, ayubo gure madit me distrik i kabedo mo ma ngene adada me kilwongo ni opera house. Pi kot ma onongo cwer matek, pii maleng me amata onongo pe dwong, dok bene onongo wape ki ka cam maber pi omege kacel ki lumege i kare me gure man. Aloko ki ladit mony mo dok atitte pekowa. Ki kica, en oketo yub me miniwa pii amata ma romo pi gure man. En bene ocwalo lumony mogo ni guyubiwa bolo aryo madongo, me bedo macalo ka tedo ki ka cam.
I kare ma onongo ape, Mary obedo ka miyo caden i ka cato wil ka ma dano onongo gipe ki miti i kom lok me Baibul. Gin onongo gua ki i Portugal pi nongo cente i Brazil. Cwiny Mary otur adada dok owaco ki lureme mogo ni: “Pe tye lobo mo ma adag bedo iye loyo calo Portugal.” Pe otero kara malac, wanongo waraga mo. Meno obedo lwongo me cito ka tic i Portugal, ka ma onongo kigengo iye ticwa me tito kwena woko. Mary obedo ki ur adada! Ento waye tic meno ci wadak i Portugal.
TICWA I PORTUGAL
Wao i Lisbon, ma tye i Portugal, i Agucito i 1964. Abili mogo onongo gitye ka miyo kwo matek ki utmegiwa ma kunu. Dong pi meno, onongo nen calo tye me ryeko ka kong pe warwatte ki Lucaden ma kunu. I acakkine, wabedo i rum mo ma onongo wapango apanga. Ci lacen, ma wanongo waraga ma ye ki wan me bedo i lobo meno, wacako pango ot madit. I nge dwe abic, onongo dong twere botwa me rwatte ki omege ma gitye i jang gang kal. Wabedo ki yomcwiny madit adada i kare ma onongo dong twere botwa me cito i cokke!
Pien onongo kigengo ticwa, Ot me Ker ducu onongo kilorogi woko dok onongo wabedo ki cokke i gangi pa omege. Kare ki kare onongo abili gingiyo odi pa omege magi. Kitero omege ki lumege mapol i police stations wek kong kipenygi. Abili guterogi i yo marac dok gutemme me diyogi wek gutuc nying omege ma tye ka doro kacokke. Dong me gwoko kwo pa luwotgi, utmege gujuko tic ki nying pengi dok gucako tic ki nying me acel keken.
Jami ma otimme i kwowa i ticwa pi Jehovah pi mwaki 60 pire tek botwa adada
Mitiwa madit onongo tye ni utmegiwa myero gunong buke ma twero konyogi me diyo cwinygi. Mary onongo kobo Pwony me Anyama ma i Watchtower i karatac mo ma kite dok pat. Ci dong kitiyo ki karatac meno me rudo kopi mapol pi utmege.
CUNG PI LOK ME KWENA MABER I KOT
I Juni 1966, kibedo ki lok mo ma pire tek adada i kot i Lisbon. Kidoto dano 49 ducu ma i Kacokke me Feijó ni gubedo ki cokke mo i wi alii i gang pa ngat mo. Me yubogi pi kot meno, aporo me bedo macalo lapilida mo ma binyuto ni utmege magi gutimo bal. Ento kit ma onongo wabyeko kwede, kot oloyowa woko. Utmege 49 magi gutero kare mo olo i buc, cakke ki i nino 45 me o kwede i dwe abic ki nucu. Ento i kot man wamiyo caden maber adada. Ki lok ada, i kare me kot meno, lapilidawa bene oloko i kom lok pa Gamaliel ma kicoyo i Baibul-ni. (Tic pa Lukwena 5:33-39) I ngeye, odi me poko lok angeye otito lok ma lubbe ki kit ma kot man owoto kwede. Wabedo ki yomcwiny madit adada i kare ma lapilidawa ocako kwano Baibul kwedwa ki dok bene me bino i cokkewa.
I Decemba 1966, kimina tic me bedo calo laneno me jang gang kalwa dok atero cawa malac me tic i lok madok i kom kot. Watute ki kerowa ducu me miyo tyen lok ma nyuto pingo myero Lucaden pa Jehovah gubed agonya me woro Lubangagi i Portugal. (Jo Pilipi 1:7) Dok i Decemba 18, 1974, cik oye ki wan me bedo agonya me woro Jehovah. Omego Nathan Knorr kacel ki omege Frederick Franz gua ki i gang kalwa madit me nywako kacel kwedwa i yomcwiny man. Wabedo ki cokke mo ma wiwa pe twero wil iye ma obedo i Oporto ki bene i Lisbon dok dano 46,870 gubedo tye i cokke meno.
Jehovah bene oweko ticwa me tito kwena omedde wa i cula nam ka ma kiloko iye leb Portuguese, me labolle Azores, Cape Verde, Madeira,ki São Tomé kacel ki Príncipe. Ka wel Lucaden pa Jehovah woto ki medde i kabedo magi, onongo dong mitte ni wabed ki jang gang kal madit maloyo macon-ni. I nge gerone, Omego Milton Henschel omiyo pwony me dyerone i April 23, 1988. Omege ki lumege ma romo 45,522 gubedo tye, man bene onongo kwako utmege 20 ma gubedo lumiconari i Portugal ma onongo gubino pi dyero jang gang kal man.
WANONGO PWONY KI BOT JO MA LUGEN
Pi mwaki magi ducu, an kacel ki Mary wapwonyo jami mapol ki bot utmege ma lugen. Me labolle, i kare ma atiyo kacel ki Omego Theodore Jaracz i limo me zone, anongo pwony mo ma pire tek adada. Jang gang kal ma walimo-ni onongo tye ki peko madit adada, dok komitti me jang gang kal onongo gutimo gin ducu ma gitwero pi peko man. Onongo giwinyo marac adada ni pe tye gin mo mukene ma dok gitwero timone. Pi meno, Omego Jaracz okweyo cwinygi kun waco ni: “Man aye dong kare ma myero wuwek cwiny maleng oti.” Wiya pe biwil gin mo ma Omego Franz owaco mwaki mapol angec i kare ma an kacel ki Mary walimo Brooklyn. Wan kacel ki jo mogo wapenye pi tam, dok en owacciwa ni: “Tam ma aminiwu aye ni: Bed i dul pa Jehovah ma i lobo-ni i kare maber wa ki marac. En keken aye ma tye ka timo tic ma Yecu ociko lupwonnyene ni myero gutim—tit kwena maber me Ker pa Lubanga!”
Timo meno oweko an kacel ki Mary wabedo ki yomcwiny madit adada. Wiwa bene po i kom kare ma wabedo ka limo jang gang kal i but lobo ducu. Wamaro rwatte ki lutic pa Jehovah me mwaki mapat pat ducu ki dok cuko cwinygi ni ticgi pi Jehovah pire tek adada. Kare ducu wacuko cwinygi ni gumedde ki tic pire.
Mwaki mapol dong okato, dok wan aryo-ni ducu dong watye mwaka 80 ki wiye. Mary tye ki peko me yot kom mapol. (2 Jo Korint 12:9) Dok bene watye ka kemme ki atematema mukene. Ento atematema magi gujingo niyewa dok guweko wajingo tam ma wamoko me gwoko gennewa bot Jehovah. Ka watamo i kom mwaki ma wabedo ka tic pi Jehovah, wangeyo ni en onyutiwa kicane ma pe wapore pire i yo mapol adada.a—Nen lok ma i tere piny.
a I kare ma kitye ka yubo lok man wek kico i magajin, Douglas Guest oto woko labongo turo genne bot Jehovah i Oktoba 25, 2015.