Jehovah Tye ka Telo Jone

1, 2. (a) Lucaden pa Jehovah dok gipat ki dini mukene-ni nining? (b) Gin ango ma wabinyamo i pwony man ki ma lubu?

DANO pol kare gipenyo Lucaden pa Jehovah ni, “Anga mono ma telowu?” Gipenyo lapeny meno pien dini mapol olo to gitye ki laco nyo dako mo ma telogi. Ento, watye ki awaka madit me wacone ni Latelawa pe obedo dano adana ma tye ki roc. Maka meno, Latelawa obedo Yecu Kricito! Dok en winyo Jehovah ma obedo Wonne ki Latelane.​—Matayo 23:10.

² Tye bene dok dul pa jo mo ma kilwongogi ni “lagwok ot ma lagen dok maryek,” ma telo wi jo pa Lubanga i lobo i kare-ni. (Matayo 24:45) Ento watwero ngeyone nining ni Jehovah aye ma tye ka telowa kun tiyo ki Wode? Wabineno tyen lok adek ma weko wabedo labongo akalakala i kom lok meno. Dok kadi bed Jehovah obedo ka tic ki jo mogo me telo jone, wabinenone ka maleng ni Jehovah obedo dok bene pud tye Latel wi jone.​—Icaya 58:11.

CWINY MALENG OMINIGI TEKO

3. Ngo ma omiyo teko bot Moses me telo Luicrael?

³ Cwiny maleng miyo teko bot jo ma Lubanga oketogi me telo jone. Lubanga oyero Moses me telo Luicrael. Gin ango ma okonye me timo tic man ma onongo pire tek tutwal-li? Jehovah omiyo bot Moses “cwiny mere maleng.” (Kwan Icaya 63:11-14.) Pi meno, Jehovah kikome aye ma onongo tye ka telo jone, pien cwiny mere aye ma obedo ka konyo Moses.

4. Gin ango ma nyuto ni Moses onongo tye ki cwiny pa Lubanga? (Nen cal ma i pot karatac 14.)

⁴ Tika dano onongo gitwero nenone ni Moses tye ki cwiny pa Lubanga? Ada, onongo gitwero nenone! Cwiny maleng pa Jehovah omiyo kero bot Moses me timo tango ki dok me miyo nying Lubanga ongene bot Parao, laloc mo matek adada pa Luejipt. (Nia 7:1-3) Cwiny maleng bene okonyo Moses me bedo latela ma lamar dok ma diyo cwinye. En onongo dok pat adada ki luloc mukene me lobo meno ma onongo giger dok giluworo-ni! (Nia 5:2, 6-9) Nen ka maleng ni, Jehovah onongo oyero Moses me telo jone.

5. Angagi mukene ma Jehovah bene ominigi cwiny mere maleng wek gutel jone?

⁵ Nga mukene ma Jehovah omiye cwiny maleng me telo jone? Baibul waco ni “Yocwa wod pa Nun yam opong ki cwiny me ryeko.” (Nwoyo Cik 34:9) “Cwiny pa Rwot [Jehovah] obino i kom Gideon.” (Lungolkop 6:34) Dok “cwiny pa Rwot [ Jehovah] obino i kom Daudi.” (1 Camuel 16:13) Co magi ducu gujenge i kom cwiny pa Lubanga wek okonygi me timo jami ma onongo pe gitwero timone pigi kengi. (Yocwa 11:16, 17; Lungolkop 7:7, 22; 1 Camuel 17:37, 50) Ki lok ada, Jehovah aye ma ominigi teko me timo jami madito, dok pi meno, en kene aye ma opore me nongo pak.

6. Pingo Lubanga onongo mito ni Luicrael guwor lutelagi?

⁶ Gin ango ma Luicrael onongo myero gutim i kare ma guneno ni cwiny maleng pa Lubanga aye ma onongo tye ka miyo teko bot Moses, Yocwa, ki Daudi? Onongo myero gin guworgi. I kare ma dano gucako nguru i kom Moses, nen kong lapeny ma Jehovah openyo: ‘Jo man gibicaya pi kare ma rom mene?’ (Wel 14:2, 11) Ki lok ada, Jehovah aye ma onongo oyero co magi me telo Jone. Ka dano gubedo luwiny botgi, nongo ki lok ada, gitye ka winyo lok pa Jehovah macalo Latelagi.

LUMALAIKA OKONYOGI

7. Lumalaika gukonyo Moses nining?

⁷ Lumalaika gukonyo jo ma lubanga oketogi me telo jone. (Kwan Jo Ibru 1:7, 14.) Lubanga otiyo ki lumalaika me tiro Moses. Me acel, lamalaika mo ‘onen bote i caka’ dok omine tic me laro Luicrael ki i opii ki dok me telogi. (Tic pa Lukwena 7:35) Me aryo, Lubanga otiyo ki lumalaika me miyo Cik bot Moses wek ocik Luicrael. (Jo Galatia 3:19) Me adek, Jehovah owacce ni: “Icitel wi lwak, itergi i kabedo ma yam alokki pire-ni; nen, lamalaikana bitelo nyimi” (Nia 32:34) Baibul pe waco ni Luicrael guneno ki wanggi ka lamalaika timo jami meno. Kadi bed kumeno, kit ma Moses otelo jo magi nyuto atir ni lumalaika gukonye.

8. Lumalaika gukonyo Yocwa ki Kejekia nining?

⁸ Anga mukene ma lumalaika gukonyo? Baibul waco ni “lawimony pa Rwot [Jehovah],” ma obedo lamalaika, okonyo Yocwa me loyo lweny i kom jo Kanaan. (Yocwa 5:13-15; 6:2, 21) Lacen, i kare ma Kabaka Kejekia tye ka telo wi jo pa Lubanga, lumony pa jo Aciria gumiyogi bura ni gibinginyo Jerucalem woko. Ento i dyewor acel keken, “lamalaika pa Rwot ocito, oneko jo Aciria alip miya acel ki pyeraboro wiye abic” kulu.​—2 Luker 19:35.

9. Kadi bed ni jo ma Jehovah oketogi me telo jone onongo gitye ki roc, gin ango ma onongo mitte ki bot Luicrael?

⁹ Lumalaika gipe ki roc. Kadi bed kumeno, jo ma gin gukonyogi onongo gitye ki roc. Me labolle, i kare mo acel Moses pe omiyo deyo bot Jehovah. (Wel 20:12) Yocwa pe openyo Lubanga pi gin me atima i kare ma Lugibeon gimito winye pi kuc i kingi. (Yocwa 9:14, 15) I kare mo, Kejekia ocako dongo cwiny me awaka. (2 Tekwaro 32:25, 26) Kadi bed ni jo magi onongo gitye ki roc, onongo mitte ni Luicrael gulub telagi. Luicrael onongo gitwero nenone ni Jehovah tye ka tic ki lumalaika me konyo jo magi. Ki lok ada, Jehovah onongo tye ka telo jone.

LOK PA LUBANGA OTIROGI

10. Cik pa Lubanga otelo Moses nining?

¹⁰ Lok pa Lubanga obedo ka tiro jo ma en oketogi me telo jone. Baibul lwongo Cik ma kimiyo bot jo Icrael ni ‘Cik pa Moses.’ (1 Luker 2:3) Ento Baibul nyuto atir ka maleng ni Jehovah aye ma omiyo Cik meno bot Luicrael. Dok kadiwa Moses bene onongo myero olubi. (2 Tekwaro 34:14) Me labolle, i kare ma Jehovah owacce ni ogur kema me wore, “Moses otimo kit meno kit ma yam Rwot ocike kwede ducu, otimo ducu kit meno”​—Nia 40:1-16.

11, 12. (a) Gin ango ma onongo mitte ki bot Yocwa kacel ki kabaka mukene ma gutelo jo pa Lubanga? (b) Lok pa Lubanga otiro jo ma Lubanga oketogi i tela nining?

¹¹ Yocwa onongo tye ki but Lok pa Lubanga i kare ma en odoko latela, dok Jehovah owacce ni: “Ibibedo ka lwodone i cwinyi dyeceng ki dyewor, wek igwokke ka lubo gin ducu ma gicoyo iye-ni.” (Yocwa 1:8) Onongo bene mitte ni luker ma lacen gutelo jo pa Lubanga gukwan Cik meno nino ducu, gukob ki cingi, dok ‘gugwok lok ducu ma tye i cik man ki lubo gin ducu ma Jehovah ociko.’​—Kwan Nwoyo Cik 17:18-20.

¹² Lok pa Lubanga otiro jo ma Lubanga oketogi i tela nining? Tam kong i kom labol pa Kabaka Yocia. I nge nongo Cik pa Moses, karan pa Yocia ocako kwanone bote.a (Nen coc ma i tere piny.) “Ka kabaka owinyo lok ma i buk me cik, ci oyeco bongine woko.” Lok pa Lubanga otugu cwiny Yocia me nginyo cal jogi ducu ma i lobogi dok oketo yub pi kwer me Kato ma pud dong obedo madit loyo mo keken. (2 Luker 22:11; 23:1-23) Pien Yocia kacel ki lutela mukene ma gubedo lugen onongo gilubo Lok pa Lubanga, gin gubedo atera me loko tira ma gimiyo bot jo pa Lubanga. Alokaloka magi okonyo jo pa Lubanga me winyo cikke.

13. Lutela pa jo pa Lubanga onongo dok gipat ki lutela pa lurok nining?

¹³ Lutela pa lurok gubedo ka tic ki ryeko pa dano me telo jogi. Me labolle, lutela me Kanaan kacel ki lutedero gutimo jami maraco adada, ma man kwako nyom i kin wadi macok, buto i kin co ki co nyo mon ki mon, buto i kin dano ki lee, tyero lutino bot jogi, ki dong woro jogi. (Lulevi 18:6, 21-25) Dok cik pa lutela pa jo Babilon ki jo Ejipt madok i kom lengo onongo pe rom ki pa jo pa Lubanga. (Wel 19:13) Kadi bed kumeno, jo pa Lubanga onongo gitwero neno kit ma lutelagi ma lugen onongo gicuko cwinygi kwede me bedo ki woro maleng, gwoko lengo me kom, ki dong me gwokke ki i tim me buto ma pe tye atir. Dong nen ka maleng ni Jehovah onongo tye ka telogi.

14. Pingo Jehovah omiyo tira bot lutela mogo ma gubedo ka telo jone?

¹⁴ Pe tye ni kabaka ducu ma gutelo jo pa Lubanga gulubo cikke kare ducu. Kabaka magi ma pe gubedo lugen-ni gukwero winyo tira pa cwiny maleng, lok pa lumalaika, wa ki Lok pa Lubanga bene. I kare mogo Jehovah ominigi tira nyo bene oloko latela meno woko. (1 Camuel 13:13, 14) Lacen, Jehovah ocimo ngat mukene ma onongo bibedo latela ma pe ki roc mo.

JEHOVAH OCIMO LATELA MA PE KI ROC

15. (a) Lunebi gunyuto nining ni latela ma pe ki roc onongo bibino? (b) Latela ma pe ki roc-ci obedo anga?

¹⁵ Pi mwaki miya mapol, Jehovah obedo ka cikke ni ebiyero latela mo ma pe ki roc pi jone. Me labolle, Moses owaco bot jo Icrael ni: “Rwot [Jehovah] Lubangawu bicwalo lanebi mo macalo an, ma a ki i kin utmegiwu; wubiwinyo en.” (Nwoyo Cik 18:15) Icaya owaco ni Ngat meno bibedo “latel ki lami-cik.” (Icaya 55:4) Daniel bene ocoyo lok i kom Meciya ni bibedo ‘latela.’ (Daniel 9:25) Ki dong me agikkine, Yecu otitte ka maleng ni en aye ‘latela’pa jo pa Lubanga. (Kwan Matayo 23:10.) Lupwonnye pa Yecu guye pigi kengi me lubo kore, dok bene onongo gitye ki niye ni en obedo ngat ma Jehovah oyero. (Jon 6:68, 69) Gin ango ma oweko gin guye ni Yecu Kricito aye ngat ma Jehovah bitic kwede me telo jone?

16. Ngo ma nyuto ni cwiny maleng omiyo teko bot Yecu?

¹⁶ Cwiny maleng omiyo teko ki Yecu. I kare ma kibatija iye Yecu, Jon oneno “ka polo yabbe, ki cwiny maleng ma bino kun lyanne piny macalo akuri ci opye i kome.” Cutcut i nge meno, “cwiny maleng otero Yecu woko wa i tim.” (Marako 1:10-12) I kare me pwony pa Yecu i lobo, cwiny maleng omiye teko me pwony ki me timo tango. (Tic pa Lukwena 10:38) Medo i kom meno, cwiny maleng okonyo Yecu me nyuto kit calo mar, yomcwiny, ki niye matek. (Jon 15:9; Jo Ibru 12:2) Pe tye latela mo keken ma onyuto ni etye ki cwiny maleng calo Yecu. Dong nen ka maleng ni, Jehovah onongo oyero Yecu macalo Latela.

17. Gin ango ma lumalaika gutimo me konyo Yecu?

¹⁷ Lumalaika gukonyo Yecu. I nge kare manok ma kibatija iye Yecu, “lumalaika gubino gukonye.” (Matayo 4:11) Ma onongo odong cawa manok ma peya en oto, “lamalaika ma oa ki i polo onen bote kun miye tek.” (Luka 22:43) Yecu onongo ngeyo ni Jehovah bicwalo lumalaika me konye i cawa mo keken ma emito.​—Matayo 26:53.

18, 19. Lok pa Lubanga otiro kwo ki pwony pa Yecu nining?

¹⁸ Lok pa Lubanga otiro Yecu. Nicakke i acakki me pwonye nio wa i tone i kom yat, Yecu oye ni Ginacoya myero otirre. Kadi wa i cawa ma en cok to, en oloko i kom lok pa lunebi madok i kom Meciya. (Matayo 4:4; 27:46; Luka 23:46) Kadi bed kumeno, lutela dini me kare meno onongo dok gipat adada ki Yecu. Gin onongo pe gitiyo ki Lok pa Lubanga ka pe rwatte ki pwonygi. Yecu otiyo ki Lok pa Lubanga i kare ma owaccigi ni: “Rok man kara giwora ki doggi nono, ento cwinygi pe i koma wacel; giwora nono, pwony ma gipwonyo obedo pwony ma mako kit pa dano.” (Matayo 15:7-9) Jehovah onongo pe twero tic ki jo ma gukwero Lokke me telo jone.

¹⁹ Yecu bene obedo ka tic ki Lok pa Lubanga ka tye ka pwonyo jo mukene. I kare ma lutela dini gucako pyem, en pe otiyo ki ryekone nyo ngecce pire kene me gamo lokgi. Ma ka meno, en opwonyo dano kun tiyo ki Ginacoya. (Matayo 22:33-40) Dok bene Yecu onongo twero ywayo tam pa dano i kome kun tittigi lok mapol madok i kom kwone i polo nyo kit ma gicweyo kwede ki ginaketa ducu. Ma ka meno, pi mar ma en onongo tye kwede i kom Lok pa Lubanga, en obedo ki miti matek me nywakone ki jo mukene, dok “oyabo tamgi wek giniang ginacoya.”​—Luke 24:32, 45.

20. (a) Yecu omiyo deyo bot Jehovah nining? (b) Apokapoka ango ma obedo i kin kit Yecu ki pa Kerode Agripa I?

²⁰ Kadi bed ni dano gubedo ki ur pi kit ma Yecu pwonyo kwede, en onongo miyo deyo ducu bot Lapwonye, Jehovah. (Luka 4:22) I kare ma lalonyo mo otemo miyo deyo bot Yecu kun lwonge ni “Lapwony maber,” Yecu onyuto cwiny me mwolo kun wacce ni: “Pingo ilwonga ni aber? Pe tye dano mo maber, Lubanga kene aye ber.” (Marako 10:17, 18) Lacen, Kerode Agripa I, laco ma odoko latela pa Lujudaya mwaki aboro anyim, onongo dok kite pat adada ki kit Yecu! I nino mo acel, i cokke mo ma kite dok pat, Kerode oruko bongo ker mo magwar dok ma welle lamal adada. I kare ma dano gunene, gudange ni: “Dwan lubanga, pe dwan dano!” Kerode onongo maro ni kimine pak. Ento ngo mutimme? “Lamalaika pa Lubanga ogoye woko cut, pien pe omiyo deyo bot Lubanga; ci kwidi ocamo kome ci oto woko.” (Tic pa Lukwena 12:21-23) Ki lok ada, Jehovah onongo pe oyero Kerode me bedo latela. Ento, Yecu onyuto ni Lubanga onongo ocimo en aye, dok kare ducu en omiyo deyo bot Jehovah macalo Latela madit loyo pi Jone.

21. Gin ango ma wabinyamo i pwony ma lubu?

²¹ Jehovah onongo mito ni Yecu obed Latela pi mwaki mapol adada. I nge cerre, Yecu owaco bot lupwonnyene ni: “Twero ducu ma i wi polo ki i lobo dong gityeko miyo woko bota.” En dok omedde ni: “Nen, atye kwedwu kare ducu, nio i agikki piny.” (Matayo 28:18-20) Ento Yecu twero telo jo pa Lubanga nining kun nongo en tye macalo cwec ma pe nen i polo? Angagi ma Jehovah bitic kwedgi me bedo macalo luwang Yecu i lobo? Dok Lukricitayo gibingeyo jo magi ma gicung pi Lubanga-ni nining? Pwony ma lubu man bigamo lapeny magi.