-
“Agikki Piny”—Obedo Gin Ango?Wi Lubele—2015 | Mai 1
-
-
LOK MA I POK NGEYE | TIKA AGIKKI PINY DONG COK?
“Agikki Piny” Obedo Gin Ango?
Gin ango ma bino i wi ka iwinyo ki waco ni, “Agikki piny dong cok”? Tika ibitamo i kom lapwony dini mo ma tye ka redo dok wite cinge tungi ki tungi ki i wi abam kun bene omako Baibul i cinge? Nyo ibigoyo i wi cal mujee ma ocung i kona yo ka mo ento yer tike olot, oruko kanyi ci otweyo pyere dok bene omako lanyut ma loko i kom agikki piny? Bedo ka goyo i wigi jami ma bitimme weko jo mogo gibedo ki par mapol ento mogo gibedo ki akalakala nyo cwinygi bedo yom.
Baibul waco ni: “Agikki piny bibino.” (Matayo 24:14) Agikki piny bene kilwongo ni “nino madit pa Lubanga” ki dok “Armagedon.” (Niyabo 16:14, 16) Ki lok ada, dini mapat pat ginyweno wi dano ma lubbe ki agikki piny dok pwonygi-ni onya i kabedo mapol ata. Kadi bed kumeno, Baibul miniwa ngec matir i kom agikki piny—tito gin ma obedo ki dok gin ma pe obedo. Lok pa Lubanga konyowa me niang maber adada ka ce agikki piny dong cok. Ma pud dong ber loyo aye ni pwonyowa kit ma waromo bwot kwede! Mukwongo, kong wanyamu tam mogo mugom ma dano gitye kwede madok i kom agikki piny ki dong gin ma obedo. Baibul mono waco ni “agikki piny” obedo gin ango?
GIN MA AGIKKI PINY PE OBEDO
AGIKKI PINY PE OBEDO WANGO LOBO KI MAC.
Baibul waco ni: “Iketo lobo ocung matek i kom gutine, ma pe biyenge wacel.” (Jabuli 104:5) Ginacoya man kacel ki mukene giminiwa gen ni Lubanga pe bityeko nyo pe biweko kityeko lobo matwal!—Latitlok 1:4; Icaya 45:18.
AGIKKI PINY PE OBEDO GIN MA TIMME ATA, MA ONONGO PE KIMOKO NINONE.
Baibul waco ni Lubanga dong otyeko moko nino kacel ki cawa me agikki piny. Wakwano ni: “Ento nino meno ki cawa meno, pe tye ngat mo ma ngeyo, kadi wa lumalaika ma i polo, kadi wa Wod, ento Lubanga Won kene aye ngeyo gire. Wugwokke, wangwu obed twolo ma nen, pien wun pe wungeyo nino ma kare biromo iye.” (Marako 13:32, 33) Ki lok ada, Lubanga (“Won”) dong otyeko moko “nino ma kare biromo iye” kikome, kare ma en bikelo agikki piny iye.
DANO NYO JAMI MA GIPOTO KI MALO AYE PE GIBIKELO AGIKKI PINY.
Gin ango ma bitugo agikki piny? Niyabo 19:11 waco ni: “Lacen aneno polo oyabbe, cut atugi neno aguragura matar! Ngat ma obedo i wiye gilwongo ni ngat ma Genne, dok me Ada.” Tyeng 19 medde ni: “Lacen aneno lee ca ki luker me lobo guywayo monygi me lweny i kom ngat ma obedo i wi aguragura kacel ki monnye.” (Niyabo 19:11-21) Kadi bed ni lok ma kitiyo kwede kany tye macalo lanyut, ento gin ma waniang aye ni: Lubanga bicwalo lumonye ma gubedo lumalaikane me tyeko lumone.
Gin ma Baibul loko i kom agikki piny obedo kwena maber ento pe marac
GIN MA AGIKKI PINY OBEDO
AGIKKI PA GAMENTE PA DANO.
Baibul waco ni: “Lubanga me polo biketo ker mukene ma ri nakanaka ma pe gitwero balone, kadi dit me locce bene pe gibiweko i cing rok mukene. Ker meno manyen-ni bituro ker magi ducu ngido woko matitino, ci tyekogi woko ducu, en aye dong bicung bedo matwal.” (Daniel 2:44) Kit ma waneno kwede i lok me namba 3, kibityeko ‘luker me lobo kacel ki monygi’ ducu ma ‘gibiywayo monygi me lweny i kom ngat ma obedo i wi aguragura kacel ki monnye.’—Niyabo 19:19.
AGIKKI ME LWENY, TIM GERO, KI DONG TIM MARACO.
“En [Lubanga] juko lweny woko i wi lobo ducu.” (Jabuli 46:9) “Jo ma cwinygi atir gibibedo i lobo, ki jo ma gin lugen ma pe gitye ki bal mo gibibedo iye matwal; ento jo maraco gibityekogi woko ki i lobo meno, ki jo ma gungayo wang Rwot pi bal me nek bene gibiputogi macalo guputo doo.” (Carolok 2:21, 22) “Nen, aketo jami ducu doko nyen.”—Niyabo 21:4, 5.
AGIKKI PA DINI MA GIPWONYO LOK GOBA I KOM LUBANGA.
“Lunebi gitito lok goba goba, ki ajwagi bene gitye ka tiyo gin ma igi mito . . . Ento gibitimme nining ka agikkine dong oo?” (Jeremia 5:31) “I nino meno jo mapol biwaco bota ni, ‘Rwot, Rwot, yam pe watito lok pa Lubanga i nyingi, dok pe waryemo cen maraco-gu woko ducu i nyingi? Yam pe watiyo tic mogo matek madito i nyingi?’ Ci abituco botgi ka maleng ni, ‘Onongo pe angeyowu; wua woko ki bota, wun lutim gin maraco.’”—Matayo 7:21-23.
AGIKKI PA JO MA GICWAKO JAMI MA TYE KA TIMME I LOBO.
Yecu Kricito owaco ni: “Ngolo kop tye kit man, ceng con obino i lobo, ento dano gumaro piny macol makato ceng, pien timgi rac.” (Jon 3:19) Baibul owaco ni con kong kityeko lobo i kare pa Nua, laco ma lagen. “Pii bene aye ma yam otyeko lobo me kare maca ka pii aluka ocorre omwonyo woko. Pi lok pa Lubanga acel-lu bene, polo ki lobo me kare man dong gikano pi kuro mac; ma gitye ka gwokone nio ka nino me ngolo kop ki tyeko dano ma pe gilworo Lubanga oromo.”—2 Petero 3:5-7.
Nge ni “nino me ngolo kop ki tyeko dano” ma tye ka bino-ni kiporo kityeko “lobo” i kare pa Nua. Lobo mene ma kityekone woko? Lobo ma wabedo iye-ni obwot; ento kityeko “dano ma pe gilworo Lubanga”—lumone pa Lubanga aye ‘kityekogi.’ I “nino me ngolo kop” ma tye ka bino-ni jo ma guyero me bedo lumone pa Lubanga gibityekogi ducu. Ento jo pa Lubanga kibigwokogi kit ma otimme kwede i kom Nua ki lupacone.—Matayo 24:37-42.
Go kong kit ma loboni bibedo mwonya kwede ka Lubanga ojwero jo maraco ducu! Ki lok ada, gin ma Baibul loko i kom agikki piny obedo kwena maber ento pe marac. Kadi bed kumeno, pud itwero penye kekeni ni: ‘Tika Baibul tittiwa awene ma agikki piny bibino iye? Tika romo bedo ni dong tye cok? Atwero bwot nining?’
-
-
Tika Agikki Piny Dong Cok?Wi Lubele—2015 | Mai 1
-
-
LOK MA I POK NGEYE
Tika Agikki Piny Dong Cok?
Tika Lubanga biye ni dano myero gumedde ki loyo jo mukene ki tek kun giketo kwo pa luwotgi ka mading? Pe, kit ma waneno kwede, en bigiko deno can kacel ki dic ma dano gubedo iye pi mwaki mapol-li. Ngat ma Ocweyo dano ki lobo mito ni i nge awene ma en ebitimo man iye. En miniwa ngec man ma pire tek-ki nining?
Tam kong i kom lapor man: Ka imito cito ka mo ki mutoka, bodaboda, lela nyo wot ki tyeni, itwero penyo ngat mo wek onyutti yo. Lacen, ka ineno lanyut kacel ki jami ma kitti-ni, ibedo ki gen ni dong i cok o ka ma icito iye. I yo acel-li, Lubanga ominiwa Lokke ma tittiwa jami me aura ma tye ka timme i lobo. Ka waneno jami magi gicobbe, man weko wabedo ki gen ni watye ka kwo i kare me agikki.
Baibul tito ni jami ma tye ka timme i lobo i kareni bio ka mo marac adada nio ka agikki piny obino. Kare me agikki ribo kacel jami maraco ma tye ka timme i lobo medo ki jami mukene ma weko kare man bedo pat adada i tekwaro pa dano. Nen kong jami mogo ma kititogi i Lok pa Lubanga.
1. ANYOBANYOBA MA KWAKO LOBO DUCU Lok ma kicoyo i buk pa Matayo 24 ryeyo jami mogo ma gibibedo but lanyut me kare me agikki. Lanyut magi ginyuto kare me “agikki piny” dok bio wa i nino ma “agikki piny bibino” iye. (Tyeng 3, 14) Lanyut magi kwako lweny madongo, kec, oyengyeng ma biyengo lobo i kabedo mapol, tim maraco ma bibedo ka medde ameda, mar pa jo mapol bikwe woko, ki dok lutela dini gibwolo dano. (Tyeng 6-26) Ki lok ada, jami magi gubedo ka timme pi mwaki mapol. Ento, ka agikki woto ki nyiko cok, gin weng gibitimme i kare ma rom aroma. Lanyut magi bene gibiwot kacel ki adek mukene ma kiryeyogi piny-nyi.
2. KIT DANO Baibul waco ni “kare me agikki”—kare ma bio wa i agikki piny-nyi—bibedo kare ma kit dano biballe iye adada. Wakwano ni: “Dano bibedo ka maro komgi kengi kun gibedo lumar lim, luwakke, lucac, lunywar jo mukene. Pe gibiwinyo lunyodogi, pe gibimiyo pwoc mo, gibibedo jo ma pe leng. Pe gibimaro dano wadgi, gibibedo jo ma pe timo kica bot dano, gibibedo lucok dog jo mukene, gibibedo jo ma mitgi pe jukke, jo ma ger ma gidag gin mo maber, luroro, jo ma tye atata ma pe giparo piny, jo ma gikette malo kengi ki wakke, jo ma maro yomcwiny ma ka maro Lubanga.” (2 Temceo 3:1-4) Ada, kwero nyuto woro bot jo mukene pe obedo gin manyen, pien kodi cwiny meno racce bimedde ameda i “kare me agikki,” ma oweko kilwongo ni kare ma “piny bibedo marac” adada. Tika dong ineno kit ma kodi cwiny man tye ka doko rac medde ameda kwede?
3. KITYE KA BALO LOBO Baibul waco ni Lubanga ‘bityeko jo ma tye ka balo lobo.’ (Niyabo 11:18) I yo macalo mene ma dano gitye ka balo lobo? Kiwaco ni kare ma Nua okwo iye rom aroma bene ki kare man, Baibul wacci: “Lobo oballe woko ki i nyim Lubanga, onongo dong opong ki bwami. Ka Lubanga oneno lobo, oneno oballe woko.” Pi meno, Lubanga oloko i kom jo magi ma kitgi racci ni: “abityekogi woko.” (Acakki 6:11-13) Tika dong ineno lanyut ma moko ni loboni tye ka pong ki tim gero? Medo i kom meno, dano dong guo i kare mo marac adada i tekwaro pa dano: Dano gitye ki kero me balo lobo kun gibijwero ginacweya ducu. Dano gitye ki jami lweny maraco ma gitiyo kwede. Lobo bene kitye ka balone i yo mukene. Jami ma weko kwo medde i lobo calo yamo, lee, ginapita, ki dong nam gitye ka balle motmot pien dano gitye ka tic kwedgi i yo marac.
Penye kekeni ni: ‘Cencwari acel mukato angec, tika dano onongo gitye ki kero me balo lobo matwal?’ Ento kombeddi-ni dano gitye ka tute me nongo jami lweny maraco mapol dok bene gitye ka balo kabedo murumowa. Kero me niang ki dok gengo adwogi marac ma bino tye ka ngayo wang dano pien diro me tet rwomme tye ka medde ameda. Ento, dano aye pe moko nyo doro kit ma lobo-ni myero obed kwede i anyim. Ma peya kijwero kwo ducu ki i lobo, Lubanga bityeko jo ma gitye ka balo lobo. Meno aye gin ma Lubanga ocikke me timone!
4. TIC ME TITO KWENA I WI LOBO LUNG Gin mukene ma kitito pire ma nyuto ni watye i kare me agikki aye tic ma pire tek ma kitye ka timone: “Lok man me kwena maber me ker pa Lubanga gibitito i wi lobo ducu, me bedo caden bot rok ducu; ka dong lacen agikki piny bibino.” (Matayo 24:14) Tic man me tito kwena-ni bibedo pat adada ki pa dini mukene ma gubedo ka loko dano pi mwaki mapol. I kare man me agikki-ni, kibitito kwena acel ma pire tek adada, “kwena maber me ker pa Lubanga.” Tika ingeyo dini mo ma tye ka tito kwena meno? Kadi bed ineno calo iwacci jo mogo gitye ka tito kwena meno, tika gitye ka titone i kabedo moni keken nyo gitye ka tito kwena maber-ri i “wi lobo ducu, me bedo caden bot rok ducu”?
Kitye ka tito kwena maber me Ker pa Lubanga i leb miya ki wiye i twok lobo lung
Kabedowa me Intanet www.pr2711.com loko tutwalle i kom “kwena maber me ker pa Lubanga.” Kabedo me Intanet-ti tito kwena meno i leb makato 700 kulu. Tika ingeyo yo mukene ma kitye ka tic kwede me tito kwena maber me Ker-i i twok lobo ducu? Con ma peya kicako tic ki Intanet, Lucaden pa Jehovah onongo kingeyogi pi tutegi me tito kwena maber me Ker pa Lubanga. Nicakke i 1939, pok nge magajin me Watchtower tye ki lok ma waco ni “Tito pi Ker pa Jehovah.” Buk mo ma loko i kom dini owaco ni tito kwena ma Lucaden pa Jehovah gitye ka titone-ni “dit dok kwako kabedo ducu ma pe kiromo porone ki gin mo keken.” Ma lubbe ki tic man me tito kwena maber-ri, kitye ka nwoyone tutwal ni cokcok-ki “agikki piny bibino” dok Ker pa Lubanga aye bikelone.
KARE MARAC ADADA I TEKWARO PA DANO
Tika dong ineno kit ma lanyut angwen magi ma Baibul oloko i komgi-ni gucobbe kwede i kare me kwoni? Pi mwaki makato miya acel ki wiye, magajin man obedo ka miyo ngec bot jo ma kwano me niang jami ma tye ka timme i lobo wek okonygi me moko ni agikki piny dong cok. Ento tye kono ni, jo mukene ma gitye ki akalakala gikwero woko kun giwaco ni meno obedo mere tam pa ngat mo dok kiromo lokone i cawa mo keken. Gin giwaco ni kitye ka timo jami maraco pien rwom me kubbe i twok lobo lung tye ka dongo medde ameda. Kadi bed kumeno, tye lanyut mapol ma moko ni watye i agikki me kare marac adada i tekwaro pa dano.
Ludiro mogo gitamo ni watye ka dire cok ki kare ma alokaloka madit bitimme iye i lobo. Me labolle, i 2014, Science and Security Board of the Bulletin of the Atomic Scientists ociko United Nations Security Council i kom jami mogo maraco ma tye ka keto kwo pa dano ka mading. Jo magi ma gukwano lok me cayan-ni guwaco ni: “Nyamo matut lok i kom jami magi ma gitye ka keto kwo pa dano ka mading-ngi miyo wamoko ni dongo diro me tet biweko kwo bedo tek adada.” Dano mapol gimoko ni watyeko o i kare mo marac adada i tekwaro pa dano. Jo ma gucoyo magajin man kacel ki dano mapol ma gikwano gipe ki akalakala mo keken ni kare man marac-ci obedo kare me agikki dok man nyuto ni agikki piny dong cok. Ma ka bedo ki lworo i kom gin ma tye anyim, iromo bedo ki yomcwiny pi adwogi maber ma bibino. Pingo? Pien ibibwot ki i agikki piny!
-
-
Dano Mapol Gibibwot Ki i Agikki Piny—In Bene ItweroWi Lubele—2015 | Mai 1
-
-
LOK MA I POK NGEYE | TIKA AGIKKI PINY DONG COK?
Dano Mapol Gibibwot Ki I Agikki Piny In Bene Itwero
Baibul tittiwa ni agikki piny kwako jwero dano maraco: “Twon can madit atika bitimme . . . , ma yam peya onen i lobo, nia wa i acakki lobo nio kwede wa onyoo. . . . Kono nene Rwot pe ojwiko kare-nu obedo manok mo, kono dano mo pe obwot.” (Matayo 24:21, 22) Ento Lubanga ocikke ni dano mapol gibibwot: “Lobo tum woko . . . , ento ngat ma tiyo gin ma Lubanga mito ri nakanaka.”—1 Jon 2:17.
Gin ango ma myero itim ka imito bwot ki i agikki me loboni wek ‘iri nakanaka’? Tika mitte ni myero icak gwoko jami nyo yubbe? Pe. Baibul cuko cwinywa ni meno omyero waket yub mapat. Wakwano ni: “Kit macalo jami magi ducu bitum woko kit meno-ni, myero wubed jo ma cal nining, kun wulubo kit kwo maleng ki me woro Lubanga? Myero wukur nino pa Lubanga, wuket cwinywu iye.” (2 Petero 3:10-12) “Jami magi ducu” ma kibijwerogi-ni kwako gamente ducu ma gitye ka loyo lobo i kareni ki jo ducu ma gicwako locgi ma ka loc pa Lubanga. Ki lok ada, gwoko jami mabeco me kom pe konyowa me bwot ki i can meno.
Ada, bwotwa cung i kom tiyo miti pa Lubanga Jehovah ki dok pwonyo kodi kwo ma en mito ki timo jami ma yomo cwinye. (Jepania 2:3) Ma ka lubo kor lwak i kareni kun nongo wakwero lanyut ma gitye ka nen ka maleng ni watye ka kwo i kare marac adada, omyero ‘waket cwinywa i kom nino pa Jehovah.’ Lucaden pa Jehovah gitwero nyutti ki i Baibul kit ma itwero bwot kwede ki i nino meno ma tye ka bino-ni.
-