Wi Lubele ma i LAIBRARI ME INTANET
Wi Lubele
LAIBRARI ME INTANET
Acholi
  • BAIBUL
  • BUKKE
  • COKKE
  • Camucana ma i Gamente Orwako Lwite Matut
    Wi Lubele—2015 | Januari 1
    • Abili ma tye ka gamo cente me camucana

      LOK MA I POK NGEYE | GAMENTE MA CAMUCANA PE IYE

      Camucana ma i Gamente Orwako Lwite Matut

      Camucana ma i gamente obedo tic ki twero me loyo lwak i yo marac wek inong gin ma imito. Nywaro twero kumeno dong ocakke wacon. Me labolle, Baibul tye ki Cik ma gengo wilo lungolkop, dok man nyuto ni kodi tim-mi onongo dong tye mwaki 3,500 mukato angec. (Nia 23:8) Ki lok ada, camucana pe kwako mere gamo lim ma kiwili kwede keken. Lutic pa gamente ma gin lucamucana i kine mukene gikwalo jami, gitiyo ki jami ma myero pe guti kwede, nyo bene gikwalo cente labongo lworo. Gin bene gitwero tic ki twerogi me tero luremgi nyo wadigi i yo mapat ki jo mukene.

      Kadi bed ni camucana twero timme i dul mo keken, ento nen calo camucana ma i gamente aye dong rac loyo. Buk mo ma dul me Transparency International aye ocoyo ma kilwongo ni The 2013 Global Corruption Barometer, [Lok i Kom Camucana ma Timme i Twok Lobo Lung] waco ni dano mapol i twok lobo ducu gitamo ni lucamucana ma dong giraco loyo aye pati me wibye, abili, lutic pa gamente, lumok cik, ki dong lungolkop. Nen kong ripot mogo ma nyuto peko man ka maleng.

      • AFRIKA: I 2013, lutic pa gamente ma romo 22,000 i lobo South Africa kimoro adot i komgi pi tim me camucana.

      • AMERICAS: I 2012, dano ma romo 25 i lobo Brazil kitweyogi i buc pi tic ki cente pa lwak me wilo kwir. I kin jo ma kitweyogi i buc obedo ngat ma kong otiyo macalo ladit wi mony, nyo dano me aryo i gamente me lobo meno.

      • ACIA: I Seoul, i lobo South Korea, dano 502 guto i kare ma ot mo opoto i wigi i 1995. Lukwed lok gunongo ni kiwilo lutic mogo pa gamente ci gin guye ni lugedo gurub cementi manok kun pe gilubo cik me gwokke ki i awano.

      • ULAYA: Cecilia Malmström, ma en aye Ladit ma loyo European Commission Home Affairs owaco ni “Peko man [camucana i Ulaya] dong onya i rwom ma lamal adada.” En omedo ni “lucungo wibye nen calo pe gimito jwayo woko camucana ki pete tere ducu.”

      Camucana ma i gamente orwako lwite matut adada. Lapwony mo ma nyinge Susan Rose-Ackerman, ma tye ki ngec matut ma lubbe ki lweny i kom camucana ocoyo ni “omyero kitim alokaloka madongo ma lubbe ki kit ma gamente tiyo kwede ticce.” Kadi bed ni peko man nen calo pe bigik, Baibul nyuto ni alokaloka madongo twere dok bitimme.

  • Ker pa Lubanga—Gamente ma Camucana Pe Iye
    Wi Lubele—2015 | Januari 1
    • Yecu Kricito tye ka kwero ker ducu me lobo i kare ma Larac-ci otemo wile kwede

      LOK MA I POK NGEYE | GAMENTE MA CAMUCANA PE IYE

      Ker pa Lubanga Gamente ma Camucana Pe Iye

      “Gin mumiyo camucana tye onya matek adada aye ni ludito ma i opic madongo gubedo anywali me lobo meno dok ka anywali me lobo moni gin lucamucana, ci ludito gamente bene gibedo lucamucana.” Ladit ma ngiyo te buk me lim i gamente me lobo Nicaragua owaco lok meno i kare ma en onongo tye ka tito gin mumiyo etamo ni tim me camucana ma i gamente pe kitwero jwayone.

      Ka jo moni gin lucamucana, man nyuto ni ka jo meno gubedo but gamente meno ci gamente meno bipong ki camucana adada. Ka tye kumeno, ci nongo gamente ma twero jwayo camucana myero dong oa ki ka mukene mapat ki dul pa dano. Baibul tito gamente ma twero timo meno​—Ker pa Lubanga, ma en aye gamente ma Yecu opwonyo lulub kore ni guleg pire-ni.​—Matayo 6:9, 10.

      Ker pa Lubanga aye gamente ma tye ka loc ki i polo. Ker-ri bituru gamente ducu ma tye i te loc pa dano. (Jabuli 2:8, 9; Niyabo 16:14; 19:19-21) Jami mabeco ma Ker-ri bitimone i kine tye iye jwayo tim me camucana ki pete tere ducu. Nen kong jami abicel ma weko wabedo labongo akalakala ni Ker-ri bitimo meno.

      1. TWERO

      GIN MA KELO PEKO: Gamente ginongo cente ki i mucoro ma anywali me lobo meno gionyo. Cente man puku cwiny lutic mogo ma i gamente me kwalone, jo mukene giye ni kiwilgi wek gidwok piny wel mucoro nyo cul mogo ma myero kimi bot gamente. Ka man otimme, gamente twero medo wel mucoro wek kinong cente ma orweny-nyi, dok man weko camucana medde ameda. I gamente ma kit man, jo ma gigenne aye ma gideno can malit adada.

      YO ME COBONE: Ker man nongo twerone ki bot Jehovah, Lubanga won twer ducu.a (Niyabo 11:15) Pe mitte ni kijog mucoro me konyo kor tic ma i Ker-ri. Ma ka meno, Lubanga “tekone dwong twatwal” dok kit macalo en obedo ngat ma cinge lac-ci, man moko botwa ni Ker-ri bimiyo jami ma mitte bot jo ducu ma i te locce.​—Icaya 40:26; Jabuli 145:16.

      2. LULOC

      GIN MA KELO PEKO: Susan Rose-Ackerman, ma kiloko i kome ipwony mukato-ni, owaco ni tute me jwayo camucana “myero ocakke ki malo.” Gamente rwenyo woro pa luticce ka tute me jwayo camucana ki bot abili nyo lutic ma gijogo mucoro ento weko ludito madongo ma i gamente. Kadi wa laloc ma genne loyo pud tye ki roc. Man aye gin mumiyo Baibul waco ni “pe tye dano mo ma kite atir i lobo man, ma timo gin maber keken.”​—Latitlok 7:20.

      Yecu Kricito tye ka kwero ker ducu me lobo i kare ma Larac-ci otemo wile kwede

      YO ME COBONE: Yecu Kricito, ma en aye ngat ma Lubanga oyero me bedo Laloc me Ker-ri, pat ki dano ma tye ki roc pien pe kitwero bite me timo gin marac. Yecu onyuto man kun kwero “ker ducu ma i wi lobo ki deyogi ducu” ma kitemo wile kwede. Larac-ci, ma en aye laloc me lobo-ni ocikke me miyo ker ducu bot Yecu ka en oryebbe piny ci owore kicel keken. (Matayo 4:8-10; Jon 14:30) Kadi wa i kare ma kitye ka neko Yecu ki nek alany, en onongo omoko tamme liking me gwoko gennene mumiyo en okwero kongo vino ma girubo ki keda ma onongo twero kweyo aremme ento onongo biweko wiye pe tiyo maber tutwal. (Matayo 27:34) Man ma dong Lubanga ocere me kwo i polo-ni, Yecu onyuto ni epore me bedo laloc me Ker-ri.​—Jo Pilipi 2:8-11.

      3. LOC MA CUNG MATWAL

      GIN MA KELO PEKO: Lobbe mapol gitimo yera kare ki kare ki miti me gweyo woko ludito ma gin lucamucana i gamente. Ento, lok ada tye ni bito kwir kacel ki yera opong ki camucana, kadi wa i lobbe ma dong gudongo. Lulonyo gitwero miyo cente me bito kwir ki dok timo jami mukene me wilo luloc i kare-ni nyo i kare me anyim.

      Langol kop mo ma nyinge Paul Stevens ma tiyo i Kot Madit Loyo i lobo Amerika owaco ni gin ma lulonyo-ni gitye ka timone miyo wabedo ki akalakala ka “Gamente magi gupore me bedo i loc dok bene rwenyo gen pa lwak i komgi.” Man miyo pe wabedo ki ur ni dano mapol i twok lobo lung gitamo ni pati me wibye gitye i kin lucamucana ma dong giraco loyo.

      YO ME COBONE: I te loc pa Ker pa Lubanga, camucana ma timme i kare me bito kwir kacel ki yera bibedo pe pien Ker-ri biloc matwal. (Daniel 7:13, 14) Kit macalo Lubanga aye oyero Lalocce, Ker-ri pe cung i kom kwir pa dano dok gin pe gitwero kwanyone ki i loc. Pien Ker pa Lubanga bicung matwal, man moko botwa ni jami ducu ma Ker-ri bitimone bikelo adwogi maber pi naka bot jo ma i te locce.

      4. CIK

      Yecu Kricito obedo i wi komkerre i polo kun loyo lobo

      Ker pa Lubanga aye gamente ma tye ka loc ki i polo

      GIN MA KELO PEKO: I acakkine, itwero tamo ni ka ce kimoko cik manyen, ci meno olo twero kelo alokaloka. Ento, lukwed lok gunongo ni medo cik pol kare weko camucana nya. Medo i kom meno, cik mogo ma kimoko me dwoko piny camucana pol kare tero cente oduk me ketone i tic ento pe kelo adwogi mo madit.

      YO ME COBONE: Cik pa Ker pa Lubanga pe pore ki pa gamente pa dano. Me labolle, ma ka ryeyo cik mapol i kom jami ma myero watim ki ma myero pe watim, Yecu omiyo tira i kom kit ma myero water kwede luwotwa. En owaco ni: “Kit gin ducu ma wumito ni dano gutim botwu, wun bene wutim botgi kit meno.” (Matayo 7:12) Ma dong pire tek loyo, cik me Ker-ri loko i kom mitiwa kacel ki ticwa. Yecu owaco ni: “Mar lawoti macalo imarre keni.” (Matayo 22:39) Ki lok ada, Lubanga twero miyo cik ma kit meno pien en tye ki kero me ngeyo gin ma i cwinywa.​—1 Camuel 16:7.

      5. MITI

      GIN MA KELO PEKO: Gin ma oweko camucana onya adada aye cwiny me woro ki cwiny ma dano gitye kwede me paro pigi kekengi. Lutic pa gamente kacel ki lutedero pol kare ginyuto kodi cwiny meno. Ma lubbe ki ot mo acel ma opoto i wi dano i Seoul ma waloko iye i pwony mukato-ni, lutic pa gamente guweko lugedo owilogi, kun lugedo magi onongo gingeyo ni wilo lutic pa gamente welle yot makato wilo jami ducu mupore me gedo ki dok lubo cik me gedo.

      Me jwayo woko tim me camucana ma dong orwako lwite matut tutwal-li, myero kipwony dano kit me lweny ki cwiny me woro ki cwiny ma dano gitye kwede me paro pigi kekengi. Ento, gamente pa dano pe ki miti kacel ki kero me miyo pwonnye man.

      YO ME COBONE: Ker pa Lubanga tye ka lweny ki camucana cakke wa ki i lwite kun pwonyo dano kit me jwayo woko kodi cwiny magi maraco-ni.b Pwonnye man konyo me ‘roco tam ki cwiny dano wek odok manyen’ (Jo Epeco 4:23) Gitye ka pwonyo kit me lweny ki cwiny me woro ki cwiny me paro pigi kekengi-ni kun giyeng ki jami ma gitye kwede ki dok gidongo cwiny me paro pi jo mukene.​—Jo Pilipi 2:4; 1 Temceo 6:6.

      6. DANO MA ITE LOC

      GIN MA KELO PEKO: Kadi wa i gamente ma dong genne ma rom mene dok kipwonyo anywaline kit me kwo maber adada, jo mogo pud gibiyero me bedo jo ma pe gigenne ki dok lucamucana. Wegi ngec giye ni meno aye gin mumiyo gamente pa dano pe romo jwayo woko camucana. Gin ma gamente gitwero timone aye me tute me dwoko piny rwom me camucana ki yelle me lweny ki adwogi maraco ma camucana kelo.

      YO ME COBONE: United Nations Convention Against Corruption owaco ni me lweny ki camucana, gamente myero gupwony dano me bedo jo ma “gigenne, ki dok gitimo jami ma mitte.” Kadi bed ni man obedo yub maber, Ker pa Lubanga pe tye ka dongo kit magi i cwiny dano keken ento bene mito ni dano ma ite locce gubed kwede. Baibul waco ni “luworo me jami” kacel ki “lugoba” pe gibidonyo i Ker meno.​—1 Jo Korint 6:9-11; Niyabo 21:8.

      Dano giromo dongo kit magi mabeco-ni kit ma Lukricitayo macon bene gutimo kwede. Me labolle, i kare ma lapwonnye Cimon otemo wilo cwiny maleng ki bot lukwena, gin gukwero lajwac dok guwacce ni: “Dong ingut i kom balli man.” I kare ma Cimon oniang ni etye ki cwiny marac, en openyo lukwena ni guleg pire wek okonye me lweny ki cwiny man.​—Tic pa Lukwena 8:18-24.

      KIT MA IROMO BEDO KWEDE ITE LOC ME KER-RI

      Kadi bed ia ki i lobo mo keken, itye ki kare me bedo ite loc pa Ker pa Lubanga. (Tic pa Lukwena 10:34, 35) Yub me pwonnye ma Ker-ri tye ka miyone i twok lobo ducu i kareni binyuti kit ma iromo bedo kwede ite loc man. Lucaden pa Jehovah cwinygi bibedo yom me nyutti kit ma gikwano kwede Baibul me nono ki dano ki i pacogi, ma man twero bedo dakika apar keken cabit ki cabit. I kin jami mukene ma itwero pwonyone aye lok i kom“kwena maber me ker pa Lubanga,” ma bene kwako kit ma bijwayo kwede gamente ma opong ki camucana. (Luka 4:43) Wakwayi me kubbe ki Lucaden ma i kabedoni nyo cit i kabedowa me Intanet, jw.org.

      Kitye ka kwano Baibul me nono ki paco

      Mono imito ni kikwan Baibul kwedi me nono ki paco?

      a Jehovah aye nying Lubanga kit ma kinyuto kwede i Baibul.

      b Me labolle, nen pwony ma wi lokke tye ni “Tika Twere me Bedo Ngat ma Gene I Lobo me Camucana-ni?” i Wi Lubele me Oktoba 1, 2012.

Gin akwana i leb Acholi (1996-2025)
Kat Woko
Dony i Iye
  • Acholi
  • Nywakki
  • Jami ma imito
  • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
  • Cik pi Tic Kwede
  • Privacy Policy
  • Privacy Settings
  • JW.ORG
  • Dony i Iye
Nywakki