-
Ngo ma Timme i Nge To?Wi Lubele—2015 | Augucito 1
-
-
LOK MA I POK NGEYE | TIKA TWERE ME—KWO I NGE TO
Ngo ma Timme i Nge To?
“Onongo atamo ni tye kabedo adek ma dano gicito iye ka oto: polo, kapiny, nyo ka ma kilonyogi iye ka gungut. Angeyo ni meno pe apore tutwal me cito i polo nyo bene kita pe rac tutwal me cito kapiny. Pe onongo aniang atir atir gin ma kalonyo dano obedo. Pe akwano nyig lok meno i Baibul kulu. Man obedo ka gin ma dano giwaco.”—Lionel.
“Kipwonya ni dano ducu gicito i polo ka guto, ento pe onongo ayeng ki lok meno. Onongo angeyo ni to giko jami ducu—pe tye gen mo pi jo muto.”—Fernando.
Tika nino mo ipenye ni: ‘Ngo ma timme ka dano oto? Tika jowa me amara gitye ka deno can ka mo? Tika wabinenogi doki? Watwero moko lok man nining?’ Tim ber inen gin ma Ginacoya pwonyo i kom lapeny magi. Mukwongo, kong wanenu gin ma Baibul wacci to obedo. Ka dong lacen wabinyamo gen ma Lok pa Lubanga miniwa.
Jo muto gitye nining?
LAGAM MA BAIBUL MIYO: “Jo makwo gingeyo ni gibito, ento jo ma dong guto woko pe gingeyo gin mo, dok bene pe dong gitye ki bakacic ma gibilimo dok wi dano wil i komgi woko matwal. Kit gin mo keken ma inongo oye cingi me atiya, ti ki tekki; pien tic nyo tam nyo ngec nyo ryeko mo dong pe i [bur] lyel, ka ma ibecito iye-ni.”a—Latitlok 9:5, 10.
Bur lyel obedo mere ka mo ma dano gicito iye ka guto; dok cung pi kabedo mo ma ngec nyo tic pe iye. Yubu ma obedo lagen-ni oneno Bur Lyel nining? En orweny jamine kacel ki lutinone ducu nino acel keken; ka lacen Catan okelo two ma oonyo i kome ducu. En olego Lubanga ni: “Kono ikana oko i lyel me ceol, kono ber; kana kuno.” (Yubu 1:13-19; 2:7; 14:13, Baibul me leb Lango.) Ada, Yubu pe otamo ni Bur Lyel obedo kapiny, kabedo mo ma ebideno iye can malit adada ka eto. Ma ka meno, en otamo ni obedo ka ma ebiwinyo iye agonya.
Tye yo mukene ma waromo pwonyo kwede lok i kom kit ma jo muto gitye kwede. Watwero nyamo lok i kom jo aboro ma kicerogi ci kicoyo lokke i Ginacoya—Nen bok ma wi lokke tye ni “Nicer Aboro ma Kitito Pigi i Baibul.”
Pe tye ngat mo acel i kin jo aboro ma kiloko i komgi-ni ma tye i kabedo mo me yomcwiny nyo deno can. Ka jo magi ma kicerogi-ni gucito i kabedo me yomcwiny nyo deno can i nge to, ci onongo kono pe gutito pire? Dok kono onongo pe kicoyo pire wek dano ducu gukwan? Pe kicoyo lok ma kit meno i Ginacoya. Jo aboro magi pe gutito lok mo keken madok i kom gin mutimme i komgi i kare ma guto. Pingo? Pien onongo pe gingeyo gin mo keken, man bedo calo iwacci gunino anina. Ki lok ada, Baibul i kine mukene tiyo ki nino me tito gin ma to obedo. Me labolle, i kare ma Lajaro oto, Yecu owacci en onino anina.—Jon 11:11-14.
Gen ango kono dong ma jo muto gitye kwede? Tika gitwero coo ki i wang nino?
a Bur Lyel i leb Ibru gonye ni “Sheol” ki bene i leb Grik gonye ni “Hades.” Baibul mukene gonyo ni “kapiny,” ento lok man ni ka dano oto ci cito ka wang i kapiny-nyi pe obedo pwony me Ginacoya.
-
-
Gen Mo Tika dok Tye pi Jo Muto?Wi Lubele—2015 | Augucito 1
-
-
LOK MA I POK NGEYE | TIKA TWERE ME—KWO I NGE TO
Gen Mo Tika dok Tye pi Jo Muto?
Jo Muto Mono Gitwero Kwo Doki?
LAGAM MA BAIBUL MIYO: “Kare bibino ma jo ducu ma tye i lyel biwinyo iye dwane [Yecu], ci gibikatti woko.”—Jon 5:28, 29
Pi meno, Yecu owaco ni meno i anyim, i te loc me Ker-ri, Bur Lyel bidong nono. Fernando ma waloko i kome i pwony mukato-ni owaco ni: “Abedo ki ur i kare ma akwano Jon 5:28, 29. Man omiya abedo ki gen kikome dok acako keto tamma i kom jami ma bitimme i anyim.”
I kare macon, Yubu ma ogwoko genne-ni onongo tye ki gen ni meno ka eto Lubanga bicere woko. Yubu openyo ni: “Ka dano dong oto, pud dok bibedo kwo?” Dok en ogamo ki tekcwiny ni: “Akuro nino ma myero gigonya iye [ki i Bur Lyel]. Ka lacen ibilwonga, ci abigamo dogi.”—Yubu 14:14, 15.
Nicer pa Lajaro miniwa gen pi anyim
Lok me nicer onongo pe obedo gin manyen bot Marita, lamin Lajaro. I kare ma Lajaro oto, Yecu owacce ni: “Omeru bicer.” Marita ogamo doge ni, “Angeyo ni en bicer i cer me nino me agik[ki].” Yecu owacce ni, “An nicer ki kwo; ngat ma ye an, kadi oto, dok bikwo.” (Jon 11:23-25) Yecu ocero Lajaro cutcut! Cer meno ma tye me yomcwiny-nyi miyo wangeyo kit ma nicer madit bibedo kwede i anyim. Go kong ni nicer meno bitimme i wi lobo lung!
Tika jo mogo kibicerogi me cito i polo?
LAGAM MA BAIBUL MIYO: Lok pa Lubanga waco ni nicer pa Yecu pat ki nicer aboro ma kicoyo pigi i Baibul-li. Jo aboro magi gucer me kwo i lobo kany. Ento madok i kom cer pa Yecu wakwano: “Yecu Kricito . . . tye i kabedo me deyo i nget Lubanga tung acuc.” (1 Petero 3:21, 22) Tika Yecu kene aye ma onongo kibicere me cito i polo? Yecu con onongo kong owaco bot lukwenane ni: “Ka acito, ayubo ki wun kabedo, dok abidwogo ka omowu bota, wek ka ma an abedo iye, wun bene wubed iye.”—Jon 14:3.
Kricito ocito i polo ka ocako yubo kabedo pi lupwonnye mogo. Jo ma kibicerogi me cito i polo-ni welgi tye 144,000. (Niyabo 14:1, 3) Ento, ngo ma jo magi ma gilubo kor Yecu-ni gibitimone kunnu?
Gibibedo ki tic mapol me atiya! Ginacoya wacciwa ni: “Tye ki gum [yomcwiny] ngat ma bibedo i cer man mukwongo-ni, dok bene en dano maleng pa Lubanga kikome. Jo macalo meno, to me aryo pe tye ki twero mo i komgi ento gin dong gibibedo ajwagi pa Lubanga ki pa Yecu, dok bene gibibedo ka loc kacel kwede pi mwaka alip acel.” (Niyabo 20:6) Jo ma kibicerogi me kwo i polo-ni gibiloyo lobo macalo kabaka ki lulamdog kacel ki Kricito.
Angagi ma kibicerogi i nge cero jo ma gubicito i polo?
LAGAM MA BAIBUL MIYO: Ginacoya tittiwa lok pa lakwena Paulo ni: “Atye ki gen ni dano gibicer woko, jo ma kitgi atir wa ki jo ma kitgi pe atir, ci gin bene gitye ki kit gen acel-lu.”—Tic pa Lukwena 24:15.
Lok pa Lubanga miniwa gen ni meno dano bilion mapol ma guto kibicerogi
Angagi ma gibibedo i kin “jo ma kitgi atir” ma Paulo oloko i komgi-ni? Nen kong labol acel. Kiwaco bot Daniel ma lagen-ni i agikki me kwone ni: “I agikki me kare meno ibiywe ci ibicung i kabedo ma gipoko boti.” (Daniel 12:13) Daniel bicoo ki i to kikwene? “Jo ma kitgi atir gibicamo lobo, dok gibibedo iye matwal.” (Jabuli 37:29) Yecu bene owaco ni: “Gitye ki gum [yomcwiny] jo ma mwol, pien gibileyo lobo doko megi.” (Matayo 5:5) Mapat ki Daniel, co kacel ki mon mogo ma lugen kibicerogi me kwo i lobo pi naka.
Angagi ma gibibedo i kin jo ma Paulo olwongogi ni “jo ma kitgi pe atirri]”? Man kwako dano bilion mapol ma gukwo ci guto labongo bedo ki kare me pwonyo ada me Baibul ki dong ketone i tic. I nge cerogi, gibibedo ki kare me ngeyo ki dok bedo ki pwoc i kom Jehovaha gin ki Yecu. (Jon 17:3) Jo ducu ma guyero me tic pi Lubanga gibibedo ki gen me kwo pi naka calo Jehovah.
Jo ducu ma guyero me tic pi Lubanga gibibedo ki gen me kwo pi naka ki yotkom kacel ki yomcwiny
Kwo bibedo nining i lobo?
LAGAM MA BAIBUL MIYO: Lubanga “Bijwayo pig wanggi woko ducu. To bene dong bibedo pe, kadi kumo nyo koko, nyo arem.” (Niyabo 21:4) “Dano gibigero odi ci gibedo i igi, gibipuro poto olokgi, ci gibicamo nyige bene.”—Icaya 65:21.
Go kong kit ma kwo bibedo mit kwede ka itye kacel ki joni me amara ma kicerogi! Ento lapeny tye ni, Itwero ngeyone nining ni nicer bitimme ada?
a Jehovah aye nying Lubanga kit ma kinyuto kwede i Baibul.
-
-
Gen pi Jo Muto—Itwero Mokone Nining?Wi Lubele—2015 | Augucito 1
-
-
LOK MA I POK NGEYE | TIKA TWERE ME—KWO I NGE TO
Gen pi Jo Muto—Itwero Mokone Nining?
Tika obedo tam me mingo ka waye ni jo muto gibikwo doki? Lakwena Paulo pe otamo kumeno. En ocoyo pi teko pa cwiny maleng ni: “Ka dong genwa i kom Kricito konyowa i kwo me kare-ni keken, ci dong nongo watye marac makato jo ducu. Ento i adane, Kricito dong gicero woko ki i kin jo muto, en tye macalo wi mwaka pa jo muto.” (1 Jo Korint 15:19, 20) Paulo onongo ngeyoni nicer bitimme ada. Gin ma moko ni jo muto kibicerogi aye nicer pa Yecu.a (Tic pa Lukwena 17:31) Meno aye gin mumiyo Paulo olwongo Yecu ni “wi mwaka pa jo muto”—en obedo ngat mukwongo ma kicero me kwo pi naka. Ka Yecu aye obedo ngat mukwongo, ci man te lokke ni jo mukene bene kibicerogi.
Yubu owaco bot Lubanga ni: “Pira bibedo mitti mada, pien in aye iketo an.”—Yubu 14:14,15
Man aye tyen lok mukene mumiyo iromo bedo ki gen ni nicer bitimme ada. Jehovah aye Lubanga me ada. “Lubanga . . . pe loko lok goba.” (Tito 1:2) Jehovah peya oloko lok goba mo keken dok bene pe bitimone. Tika en onongo romo ciko pi nicer dok nyuto ni eromo cero dano ka lacen pe cobo cikkene? Meno pe twere!
Pingo Jehovah oketo yub me cero dano i anyim? Pi marre. Yubo openyo: ‘Ka dano dong oto, pud dok bibedo kwo? Ka lacen ibilwonga, ci abigamo dogi; pira bibedo mitti mada, pien in aye iketo an.’ (Yubu 14:14, 15) Yubu onongo ngeyoni Wonne me polo tye ki miti me cere. Lubanga tika dong olokke? “An a Rwot [Jehovah], pe alokke.” (Malaki 3:6) Lubanga pud tye ki miti ni jo muto myero gucer, gubed ma komgi yot dok ki yomcwiny. Meno aye gin ma lanyodo ma lamar mito ka ce latinne oto. Ento, apokapoka madit aye ni Lubanga tye ki teko me cero dano ka mito.—Jabuli 135:6.
To tye peko madit ento Lubanga keken aye bicobo peko man
Jehovah bimiyo twero bot Wode wek okel yomcwiny bot jo ma gubedo ka koko jogi me amara ma guto. Yecu winyo nining ma lubbe ki cero jo muto? Ma peya Yecu ocero Lajaro, en oneno cwercwiny pa lamin Lajaro kacel ki lureme mumiyo en “okok ki pig wange.” (Jon 11:35) I nino mukene, Yecu orwatte ki dato mo me Nain ma onongo wode acel keken oto. Yecu “kica omake i kome, owacce ni, ‘Wek koko obedi.’” Cutcut en ocero wod pa dato-ni. (Luka 7:13) Pi meno, Yecu cwinye cwer ka dano gikumo dok bene gito. Pud dong cwinye bibedo yom ya ka en ojwayo kumo woko kun miyo dano cwinygi bedo yom i twok lobo lung!
Tika dong in i kumo pi to pa ngat mo? Iromo tamone ni to obedo peko ma pe kiromo cobone. Ento peko man kitwero cobone pien Lubanga bitic ki Wode me cero jo muto. Wi myero opo ni Lubanga mito ni inen kit ma ebicero kwede dano. En mito ni ibed kunnu me jolo joni me amara. Tam kong ni wubigoyo pulan me kwo pi naka kacel labongo weko lawoti!
Lionel, ma waloko i kome con-ni, wiye po ni: “Lacen, apwonyo lok kom nicer. Mukwongo, onongo tek tutwal me ye, dok bene onongo pe ageno ngat ma owacca lok man. Ento aneno ki i Baibul ci aniang ni meno lok ada! Pe atwero dong kuro me neno kwarona ka kicero.”
Tika imito medo ngecci? Lucaden pa Jehovah cwinygi bibedo yom me nyutti ki i Baibul pingo giye labongo akalakala ni nicer bitimme ada i anyim.b
a Me moko ni Yecu kicero, nen buk me The Bible—God’s Word or Man’s? pot karatac 78-86, ma Lucaden pa Jehovah aye gucoyo.
b Nen dul me 7 i buk me Baibul Mono Ada Pwonyo Gin Ango? ma Lucaden pa Jehovah aye gucoyo.
-