Wi Lubele ma i LAIBRARI ME INTANET
Wi Lubele
LAIBRARI ME INTANET
Acholi
  • BAIBUL
  • BUKKE
  • COKKE
  • mwbr19 Novemba pot 1-6
  • Kwowa ki Ticwa Macalo Lukricitayo—Yub me Cokke Novemba 2019

Vidio mo pe kany.

Timwa kica, peko mo manok otimme i kom vidio.

  • Kwowa ki Ticwa Macalo Lukricitayo—Yub me Cokke Novemba 2019
  • Ka ma Kikwanyo Iye Pwony pi Yub me Cokke—2019
  • Wi lok matinotino
  • NOVEMBA 4-10
Ka ma Kikwanyo Iye Pwony pi Yub me Cokke—2019
mwbr19 Novemba pot 1-6

Ka ma Kikwanyo Iye Pwony pi Yub me Cokke

NOVEMBA 4-10

LONYO MA TYE I LOK PA LUBANGA | 1 JON 1-5

“Pe Wumar Lobo, Kadi Gin ma Tye i Lobo”

(1 Jon 2:15, 16) Pe wumar lobo, kadi gin ma tye i lobo. Ka dano mo maro lobo, nongo mar pa Lubanga pe i iye. 16 Pien gin ducu ma tye i lobo, macalo miti me komwa ma ginywalowa kwede, ki miti marac pi gin ma waneno ki wangwa, ki dok wakke ki jami ma watye kwede i kwowa, magi ducu pe gua ki bot Won, ento gucakke i lobo kany.

w05-E 1/1 10 para. 13

Lub Lanen pa Yecu

Jo mogo giromo wacone ni pe jami ducu ma i lobo-ni giraco. Kadi bed kumeno, jami me lobo-ni twero wiro wiwa ki i tic pi Jehovah. Dok pe tye gin mo keken ma i lobo-ni ma kiyubo wek onyikwa cok ki Lubanga. Pi meno, ka wamaro jami me lobo, kadi wa jami ma pe giraco ci nongo watye ka lubo yo marac. (1 Temceo 6:9, 10) Medo i kom meno, pol pa jami me lobo-ni giraco dok gitwero gudowa i yo marac. Ka waneno filim nyo yub me telebijon ma nyuto tim gero, miti pi jami me kom, nyo tim tarwang, ci watwero cako neno tim magi ni pe girac​—dok twero doko atematema botwa. Ka waribbe ki jo ma mitigi tutwalle tye me kwo i rwom ma lamal nyo cako biacara mogo ma madongo, ci pigi bene doko tek botwa loyo gin mo keken​—Matayo 6:24; 1 Jo Korint 15:33.

(1 Jon 2:17) Lobo tum woko ki mitine ducu; ento ngat ma tiyo gin ma Lubanga mito ri nakanaka.

w13 8/1 27 para. 18

Tam i Kom Kodi Dano Ango ma Myero Ibedi

Gin mukene ma romo konyowa me lweny ki “gin ma tye i lobo[-ni]” aye ka watamo i kom lok man ma Jon ocoyo-ni: “Lobo tum woko ki mitine ducu; ento ngat ma tiyo gin ma Lubanga mito ri nakanaka.” (1 Jon 2:17) Lobo pa Catan-ni cal ki gin ma birii nakanaka. Ento nino mo acel kibijwerone woko. Jami ma tye i lobo pa Catan-ni pe birii. Ka wiwa po i kom lok man, ci bikonyowa wek Larac-ci pe obitwa.

Yenyo Lonyo me Cwiny

(1 Jon 2:7, 8) Lurema, an pe atye ka coyo botwu cik mo manyen, ento cik macon ma yam watye kwede wa con nia i acakki piny. Cik macon meno en aye lok ma dong wutyeko winyone ma gitito botwu. 8 Kadi bed kumeno, atye ka coyo botwu cik manyen; meno tye ada ki tung bot Kricito ki tung botwu bene, pien colpiny dong tye ka ke woko, ki ceng me ada dong tye ka ryeny.

w13 9/1 10 para. 14

Lok me Poyo Wic ma a ki bot Jehovah Genne

Ginacoya me Leb Grik opong ki lok ma poyo wiwa wek wanyut mar bot jo mukene. Yecu owacci cik me aryo ma pire tek loyo en aye ni “mar lawoti macalo imarre keni.” (Mat. 22:39) I yo acel-li, Yakobo, omin Yecu, owacci mar aye “cik” ma pire tek loyo. (Yak. 2:8) Lakwena Jon ocoyo ni: “Lurema, an pe atye ka coyo botwu cik mo manyen, ento cik macon ma yam watye kwede wa con nia i acakki piny.” (1 Jon 2:7, 8) Gin ango ma onongo Jon tye ka lok iye i kom “cik macon”? En onongo tye ka lok i kom cik me mar. Onongo obedo “cik macon” pien Yecu otito pire wacon i “acakki piny.” Ento onongo bene ‘nyen’ i yo ni mito cwiny me jalle ken, ma lupwonnyene onongo myero gudong pien gin onongo gibirwatte ki jami mapol i kwogi. Macalo lupwonnye pa Kricito, tika watye ki pwoc ni kitye ka cikowa me gwokke wek pe wabed ki cwiny marac me lobo-ni, ma romo rwenyo mar ma watye kwede pi luwotwa?

(1 Jon 5:16, 17) Ka ce dano neno ominne tye ka timo bal mo ma pe tero dano i to, en bilego Lubanga, ci Lubanga bimiye kwo pi jo-nu ma balgi pe tero dano i to-ni. Tye bal ma tero dano i to; pe awaco ni myero waleg Lubanga pi kodi bal macalo meno. 17 Gin marac ducu ma dano timo, meno dong bal, ento tye bal mogo ma pe tero dano i to.

it-1-E 862 para. 5

Timo Kica

Pore me lego Lubanga wek otim kica pi bal pa jo mukene, kadi wa pi kacokke ducu. Moses otimo meno pi jo Icrael, en otito pi balgi bot Jehovah dok okwaye ni otimigi kica ci Jehovah owinyo legane. (Wel 14:19, 20) I nino me dyero ot me woro Jehovah, Solomon bene olego ni Jehovah otim kica bot jone ka gungut i nge timo bal. (1Luker 8:30, 33-40, 46-52) I legane bot Lubanga i nyim lwak, Ejira bene okwayo kica pi bal pa Lujudaya ma gudok cen i Jerucalem. Lega ki cukocwiny ma Ejira omiyo oweko Lujudaya gutimo jami ducu ma mitte wek Jehovah otimigi kica. (Ejira 9:13–10:4, 10-19, 44) Yakobo ocuko cwiny ngat ma kome lit i yo me cwiny me yenyo kony ki bot luelda me kacokke wek guleg pire dok “ka ce onongo yam otimo bal mo, ci kibitime iye kica.” (Yak 5:14-16) Kadi bed kumeno, tye ‘bal mo ma tero dano i to,’ bal i kom cwiny maleng, nyo timo bal akaka. Pe kitwero timo kica pi bal magi. Lakricitayo pe myero olegi pi jo ma gutimo bal man.​—1Jon 5:16; Mat 12:31; Ibru 10:26, 27; nen BAL, I; CWINY.

NOVEMBA 11-17

LONYO MA TYE I LOK PA LUBANGA | 2 JON 1–JUDA

“Myero Walweny Matek Wek Wabed i Ada”

(Juda 3) Lurema, onongo atemo ki tekka ducu me coyo botwu waraga pi lok i kom larre ma wan ducu waribbe iye, ci aneno ni myero aco acuk kwede cwinywu wek wulweny matek pi niye ma yam dong gimiyo bot jo pa Lubanga kicel ma dong otyeko lok ducu.

w04-E 9/15 11-12 para. 8-9

‘Wunongo Teko i Rwot’

Wan wangeyo tam pa Catan pien Ginacoya onyuttiwa diro ma en tiyo kwede. (2 Jo Korint 2:11) I lwenynye i kom Yubu, Larac-ci otiyo ki can lim, to pa lutinone ma en maro, dic ma a ki bot dakone, two, ki dong lok maraco ma a ki bot lureme ma lugoba. Cwiny Yubu otur adada dok onongo winyo calo Lubanga dong oweke woko. (Yub 10:1, 2) Kadi bed i kine mukene Catan aye pe kelo pekki magi atir atir, ento gudo wa Lukricitayo mapol dok Catan twero tic kwede me cobo mitine.

Atematema onya i kare man me agikki-ni adada. Wakwo i kare ma dano giketo cwinygi me nongo jami me kom makato jami me cwiny. Kare ducu, jami me galowang kacel ki intanet nyuto ni tim kwele kelo yomcwiny me ka kelo arem. Dok ‘jo mapol gimaro yomcwiny me ka maro Lubanga.’ (2 Temceo 3:1-5) Tam magi twero gudowa marac i yo me cwiny ka pe ‘walwenyo matek pi niye.’​—Juda 3.

Yenyo Lonyo me Cwiny

(Juda 20, 21) Ento wun luwota, wudong matek i niyewu maleng twatwal-li, kun wulego Lubanga i cwiny maleng. 21 Wugwokke kenwu i mar pa Lubanga, wukur kica pa Rwotwa Yecu Kricito nio wa i kwo ma pe tum.

w08-E 12/15 29 para. 9

Wi Lok Madongo ma Kikwanyo ki i Waraga pa Jon ki Juda

20, 21. Watwero timo man i yo adek mapatpat: (1) ki dongo i ‘niyewa maleng tutwal-li’ kun watimo meno ki keto cwinywa i kwano lok pa Lubanga kacel ki tito kwena ki mit kom; (2) ki lego Lubanga ‘i cwiny maleng’, nyo ma lubbe ki tic pa cwiny maleng; ki dong (3) keto niye i kom gin ma miyo kwo ma pe tum twerre​—Ginkok pa Yecu Kricito.​—Jon 3:16, 36.

(Juda 14, 15) Magi gin aye gin ma yam Enoka, ma obedo dano me abiro nia i kom Adam, yam otito pire macalo lanebi ni, “Wunen, Rwot bibino ki lwak jone maleng mapol ata, 15 ka ngolo kop i kom jo ducu, ki ka miyo kop wek olo jo ducu ma pe gilworo Lubanga pi timgi ma pe gilworo kwede Lubanga, ki pi lok ducu me gero ma lubalo ma pe gilworo Lubanga guloko i kome.”

wp17.1-E 12 para. 3

‘En Oyomo Cwiny Lubanga’

Niye pa Enoka twero tugo cwinywa me penye kekenwa ka wan bene waneno lobo me kare-ni kit ma Lubanga neno kwede. Ngolokop ma Enoka otito pire ki tekcwiny-nyi bicobbe bene i karewa-ni, kit ma otimme kwede i kare pa Enoka. Ma lubbe ki lok pa Enoka, Jehovah okelo Pii Aluka me tyeko lutim maraco i kare pa Nua. Dok man onyuto kit ma kibijwero kwede lutim maraco i kare me anyim. (Matayo 24:38, 39; 2 Petero 2:4-6) Kit ma otimme kwede i kare meno, Lubanga kacel ki jone maleng dong gitye atera me ngolo kop i kom lutim maraco me kare man. Wan ducu ki acel acel myero walub lok pa Enoka dok watit bot jo mukene. Jo me gangwa kacel ki luremwa gitwero pokke woko ki i komwa. I kine mukene wawinyo ni watye kenwa. Ento Jehovah pe oweko Enoka; dok en pe biweko luticce ma lugen me kare-ni!

NOVEMBA 18-24

LONYO MA TYE I LOK PA LUBANGA | NIYABO 1-3

“Angeyo Ticci Ducu”

(Niyabo 1:20) Kong agonnyi tyen lok me mung me lakalatwe abiro ma ineno i cinga tung lacuc, ki okar-mac abiro me jabu. Lakalatwe abiro gin aye lumalaika pa lwak muye Kricito ma gitye i kabedo abiro mapatpat, dong okar-mac abiro-ni gin aye lwak muye Kricito ma gitye i kabedo abiro mapatpat.

w12 10/1 20 para. 8

Kodi Cwiny Ango ma In Inyuto?

Wek pe wabed ki cwiny ma kumeno, omyero wange ni i Baibul kiwacci Yecu “omako lakalatwe abiro i cinge tung lacuc.” Pi man ‘lakalatwe abiro-ni’ cung pi Lukricitayo ma kiwirogi ma gitye luelda ento bene cung pi luelda ducu ma i kacokke. Yecu romo tic ki “lakalatwe” ma omako i cinge-ni kit ma cwinye mito. (Yabo 1:16, 20) Pi meno, Yecu ma tye Lawi Kacokke-ni, tye ki twero i kom luelda. Ka ce mitte ni laelda mo onong tira, ci Yecu, ma ‘wange bedo calo leb mac ma lyel-li’ miyo tira man i cawa ki kare ma mitte. (Yabo 1:14) Ento kombeddi-ni, omyero wanen ni waworo luelda, pien Paulo ocoyo ni: ‘Wuwiny lok pa jo ma telowu, dok wumine i te locgi, pien gin gitye ka gwoko kwowu labongo yweyo macalo jo ma Lubanga bipenyogi pi ticgi. Wumi guti ticgi ki yomcwiny, ma pe wumiyogi peko mo, pien meno pe konyowu kadi ki acel.’​—Ibru 13:17.

(Niyabo 2:1, 2) “Bot lamalaika pa lwak muye an ma gitye i Epeco co kit man ni, “‘Man lok pa ngat ma omako lakalatwe abiro i cinge tung lacuc, ma tye ka wirre i dye okar-mac abiro. 2 “‘Angeyo ticci ducu, kit ma icanne kwede ki kit ma idiyo kwede cwinyi. Angeyo bene kit macalo pe itwero ciro kwede tim pa jo maraco, ento itemo jo ma gilwonge kengi ni gin lukwena, kun gin gigi pe lukwena, mumiyo bene dong inongo ni gin lukwena ma lugoba.

w12 4/1 30 para. 11

Jehovah Gwokowa pi Nongo Larre

I ginanyuta ma kicoyo i buk me Niyabo cura 2 ki 3, Yecu Kricito ma dong tye i deyo ongiyo kacokke abiro me Acia Minor, ma i kom kare-ni obedo lobo Turkey. Ginanyuta man nyuto ni Kricito neno jami ducu ki acel acel ma timme i kacokke. I kare mogo en owaco wa nying dano moni-ni ki gin ma otimme, en omiyo pwoc nyo tira ma nongo mitte. Man nyuto gin ango? I cobbe pa ginanyuta man, kacokke abiro ca gicung pi Lukricitayo ma kiwirogi ma gukwo i nge 1914 dok tira ma kimiyo bot kacokke abiro-ni tiyo wa i kom kacokke pa jo pa Lubanga i kare-ni. Pi meno rwatte me moko ni Jehovah tye ka telo jone kun tiyo ki Wode. Wan watwero nongo adwogi maber ki i tira man nining?

w01-E 1/15 20-21 para. 20

Wot Kacel ki Dul pa Jehovah

Me wot kacel ki dul pa Jehovah myero waye tic ma Lubanga omiyo ki Yecu me bedo “lawi lwak muye en.” (Jo Epeco 5:22, 23) Myero bene waket i wiwa lok ma kiwacciwa i Icaya 55:4 ni: “Nen, yam akete obedo caden bot lurok, latel ki lami-cik bot lurok.” Labongo akalakala mo, Yecu ngeyo kit me tela. En bene ngeyo romine kacel ki ticgi ducu. Ki lok ada, i kare ma en ongiyo kacokke abiro mapatpat ma i Acia, en owaco wang abic kulu ni: “Angeyo ticci ducu.” (Niyabo 2:2, 19; 3:1, 8, 15) Yecu bene ngeyo mitiwa calo Wonne Jehovah. Ma peya Yecu onyuto bot lupwonnyene kit me lega, en owaco ni: “Wonwu ngeyo gin ma wumito ma nongo peya wupenye.”​—Matayo 6:8-13.

Yenyo Lonyo me Cwiny

(Niyabo 1:7) Nen, en tye ka bino ki pol, dano ducu gibinene ki wanggi, kadi jo ma yam gucobe; kaka ducu me wi lobo bikumo pire. Kit meno ada. Amen.

kr-E 226 para. 10

Ker pa Lubanga Bijwero Lumonene Ducu

Tito pi Ngolokop. Lumone me Ker pa Lubanga wang ma guneno gin mo ma bitimme ma bimedo aremgi. Yecu owaco ni: “Gibineno Wod pa dano ka bino ki pol, ki twero madwong, ki deyo.” (Marako 13:26) Twero ki teko ma gibineno i yo me tango-ni binyuto ni Yecu dong obino ka tito pi ngolokop. I wang ginacoya mukene ma loko bene i kom agikki piny, Yecu omiyo ngec matut i kom ngolokop ma kibititone pire i kare meno. Wanongo ngec meno i carolok i kom romi ki dyegi. (Kwan Matayo 25:31-33, 46.) Kibingolo kop i kom jo ma lugen ma gicwako Ker pa Lubanga macalo “romi” dok ‘gibitingo wigi malo,’ pien nongo ‘kare me kokogi dong onyiko cok.’ (Luka 21:28) Ento, kibingolo kop i kom lumone me Ker-ri macalo “dyegi” dok ‘gibikumo matek’ pien nongo “can ma pe tum” tye ka kurogi.​—Mat. 24:30; Yabo 1:7.

(Niyabo 2:7) Ngat ma ite tye myero owiny lok ma cwiny maleng oloko bot lwak ducu ma guye an. Abimiyo ngat ma oloyo camo yat me kwo ma tye i poto pa Lubanga.’

w09-E 1/15 31 para. 1

Wi Lok Madongo ma Kikwanyo ki i Niyabo​—I

2:7​—‘Paradic pa Lubanga’ tyen lokke ngo?” Kit macalo kiwaco lok man bot Lukricitayo ma kiwirogi-ni, paradic ma kitye ka lok iye kany-nyi obedo paradic ma tye i polo​—ka ma Lubanga tye iye kikome. Kibimiyo bot Lukricitayo ma lugen ma kiwirogi mot me camo “yat me kwo.” Gibinongo kom ma pe to.​—1 Kor. 15:53.

NOVEMBA 25–DECEMBA 1

LONYO MA TYE I LOK PA LUBANGA | NIYABO 4-6

“Lungwec ki Aguragura Angwen”

(Niyabo 6:2) Ka dok aneno aguragura matar, ki ngat ma ngweco kwede onongo omako atum. Gimiye lalukana, ci en ocito woko kun loyo lweny, dok bene ni wek ebed ka loyo lweny.

wp17.3-E 4 para. 3

Lungwec ki Aguragura Angwen​—Gubedo Angagi?

Anga mono ma obedo langwec ki aguragura matar-ri? Buk me Niyabo konyowa me ngeyo ngat man. Kiloko i kome ni “Lok pa Lubanga.” (Niyabo 19:11-13) Kilwongo Yecu Kricito ni Lok, pien en tiyo macalo lalok pi Lubanga. (Jon 1:1, 14) Medo i kom meno, kiwonge bene ni “Kabaka ma loyo luker ducu ki Rwot pa rwodi” dok kiloko i kome ni “ngat ma Genne, dok me Ada.” (Niyabo 19:16) Dong nen ka maleng ni en tye ki teko me bedo macalo kabaka ma lalweny, ento en pe tiyo ki twerone i yo marac nyo ki gero. Man dok kelo lapeny mukene.

wp17.3-E 4 para. 5

Lungwec ki Aguragura Angwen​—Gubedo Angagi?

Lungwec-ci gucako ngwecgi awene? Nge ni langwec mukgwongo-ni, Yecu ocako ngwecce i kare ma kimiye lalukana. (Niyabo 6:2) Awene ma kimiyo lalukana bot Yecu me loc macalo Kabaka i polo? Man pe obedo cutcut ma en odok i polo i nge tone. Baibul nyuto ni en kong okuro pi kare mo. (Jo Ibru 10:12, 13) Yecu omiyo bot lulub kore lanyut ma weko gingeyo kare ma kibimiye lalukana me cako locce i polo. En owaco ni i acakki me locce, piny bibedo marac adada i lobo. Lweny, kec ki two gemo bibedo tye. (Matayo 24:3, 7; Luka 21:10, 11) Cutcut ma Lweny me I me Wi Lobo ocakke, onen ka maleng ni kare meno onongo dong ocakke woko, kare marac ma Baibul lwongo ni “kare me agikki.”​—2 Temceo 3:1-5.

(Niyabo 6:4-6) Cutcut aguragura mukene makwar adada oa ki woko obino odonyo; ngat ma ngweco kwede gimiye twer me kwanyo kuc woko ki i wi lobo, wek dano gubed ka nekke kekengi, dok bene gimiye pala lucwan madit me lweny. 5 Ka oyabo ka ma gimwono me adekke, ci awinyo lee makwo me adek ka loko ni, “Bin!” Cutcut atugi neno aguragura macol; onongo ngat ma ringo kwede omako mijan i cinge. 6 Lacen dok awinyo dwan ma oa ki i kin lee makwo angwen-ni kun loko ni, “Ngano agwata acel welle ciling abic, cayiri agwata adek welle ciling abic, ento moo ki kongo vino pe ibalgi!”

wp17.3-E 5 para. 2

Lungwec ki Aguragura Angwen​—Gubedo Angagi?

Langec ki aguragura makwar-ri cung pi lweny. Wi opo ni en okwanyo kuc woko pe ki i lobe mogo manok keken ento ki i wi lobo ducu. Pi tyen mukwongo i tekwaro pa dano, lweny acakke i wi lobo ducu i 1914. I ngeye, lweny me aryo dok olubo. Lweny man onongo rac loyo me acel-li. Kibyeko ni jo muto i lweny magi nicakke i 1914 kato milion 100 kulu! Medo i kom meno, jo mapol gunongo awano marac adada.

wp17.3-E 5 para. 4-5

Lungwec ki Aguragura Angwen​—Gubedo Angagi?

“Cutcut atugi neno aguragura macol; onongo ngat ma ringo kwede omako mijan i cinge. Lacen dok awinyo dwan ma oa ki i kin lee makwo angwen-ni kun loko ni, ‘Ngano agwata acel welle ciling abic, cayiri agwata adek welle ciling abic, ento moo ki kongo vino pe ibalgi!’”​—Niyabo 6:5, 6.

Langwec ki aguragura macol-li cung pi kec. Ki kany, kitito pi kit ma wel cam bibedo matek kwede. Ni kibicato ngano agwata acel (lita 1.08) keken i wel me ciling abic nyo denari acel, lim ma kiculo pi tic me nino acel kulu i cencwari me acel! (Matayo 20:2) Dok wel cente meno onongo twero wilo akwata adek (lita 3.24) me cayiri nyo bel, gin ma onongo dano pe maro tutwal ka kiporo ki ngano. Meno onongo tika twero pito lupaco mapol? Kiciko dano ni pe gubal cam me nino ducu, dok kiporogi ki moo kacel ki kongo vino, jami ma onongo kimaro tic kwedgi i kare meno.

(Niyabo 6:8) Ka dok aneno aguragura ma obedo kibworo, ngat ma ngweco kwede onongo nyinge To, kun Lyel onongo lubo kore. Omiyogi twero i kom dul lobo acel me angwen me neko dano ki pala lucwan, ki kec ki two gemo, ki lee tim mager.

wp17.3-E 5 para. 8-10

Lungwec ki Aguragura Angwen​—Gubedo Angagi?

Langwec me agwen-ni cung pi to ma bino pi two gemo ki pekki mukene. Cutcut i nge 1914, two aburu me Spain oneko dano milion mapol ata. Dok omako dano milion 500 kulu. Man nyuto ni, i kom dano 3 ma onongo gikwo i kare meno nongo ngat 1 tye kwede!

Ento two aburu me Spain onongo pud acakkine. Kibyeko ni dano milion miya mapol guto ki two gwokiguda i cencwari me 20. Nio wa i kare-ni, dano milion mapol gitye ka to ki two jonyo, aona opiyo, ki dong maleria, kadi bed diro i lok me yotokom tye ka medde.

Adwogine ducu rom aroma, to​—kadi bed bino pi lweny, kec, nyo two. Lyel oyabo doge kun coko gin ducu, labongo gen mo keken.

Yenyo Lonyo me Cwiny

(Niyabo 4:4) Ka dok komker mukene pyeraryo wiye angwen orumo komkerre woko dyere, ki ludongo pyeraryo wiye angwen bene gubedo i wi komker magi, ma guruko bongngi matar, kun gurwako bene lalukana me jabu me deyo i wigi.

(Niyabo 4:6) Ka dok aneno i nyim komker meno onongo tye iye gin ma nen calo nam me kiyo maleng calo gweng ma mil amila. Dok lee makwo angwen gurumo komker woko dyere i ngete tungngi ki tungngi, wanggi pol ma mogo tye tung i nyimgi ki mogo tye yo tung i ngegi.

re-E 76-77 para. 8

Deyo me Komker me Polo pa Jehovah

Jon onongo ngeyo ni lulamdog aye kicimogi me tic i kema me woro Lubanga i kare macon. Pi meno nen calo en obedo ki ur pi gin ma oneno lacen: “Ka dok komker mukene pyeraryo wiye angwen orumo komkerre woko dyere, ki ludongo pyeraryo wiye angwen bene gubedo i wi komker magi, ma guruko bongngi matar, kun gurwako bene lalukana me jabu me deyo i wigi.” (Niyabo 4:4) Me ka neno lulamdog en oneno ludongo 24, ma gubedo i wi kom ker dok guruko lalukana calo kabaka. Ludongo magi gubedo angagi? Magi gubedo Lukricitayo ma kiwirogi, dok kicerogi me loc i ker me polo kit ma Jehovah ocikke kwede botgi. Wangeyo meno nining?

re-E 80 para. 19

Deyo me Komker me Polo pa Jehovah

Lee magi gicung pi gin ango? Ginanyuta mo ma Lanebi Ejekiel oneno konyowa me nongo lagamme. Ejekiel oneno Jehovah ma obedo i wi gadigadi me polo, dok tye kacel ki lee makwo ma gical ki ma Jon oneno-ni. (Ejekiel 1:5-11, 22-28) Lacen dok Ejekiel oneno gadigadi man kacel ki lee makwo-ni. Ento i wang-ngi, en olwongo lee makwo-ni ni lukerubi. (Ejekiel 10:9-15) Lee angwen ma Jon oneno-ni cung pi lukerubi mapol ata ma i polo​—cwec ma gitye ki rwom ma lamal i dul pa Jehovah me Polo. Onongo pe tye me ur bot Jon me neno lukerubi ma gucung cok ki Jehovah kit meno, pien kadi wa ki i kema me woro Jehovah i kare macon, onongo kicibo lukerubi i wi canduk me gicikke ma onongo cung pi kom ker pa Jehovah. Dok ka Jehovah tye ka miyo cik bot rok me lcrael, onongo kiwinyo dwanne a ki i dye lukerubi magi.​—Nia 25:22; Jabuli 80:1.

(Niyabo 5:5) Cutcut ngat acel i kin ludongo owacca ni, “Pe ikoki. Nen, Labwor ma i kaka me Juda, Lwit yat pa Daudi, en aye dong oloyo, pi meno en twero yabo buk adola ki yabo ginanenane abiro ma gimwono kwede-ni woko.”

cf-E 36 para. 5-6

“Nen! Labwor ma i kaka me Juda”

Pol kare kitiyo ki labwor ka kitye ka lok i kom tekcwiny. Tika dong ineno labwor madit wang ki wang? Ka otimme, ci gwok nyo ibwot pien kigengo kinwu ki cel me zoo. Kadi bed kumeno, gin ma otimme-ni pud weko ibedo ki lworo matek. Ka itye ka neno lee man mager-ri, dok en bene tye ka nenni atir, ci pe itwero ye ka ada labwor-ri twero ngwec pi lworo. Baibul oloko ni “labwor keken aye ma tye twon oteka makato lee mukene ducu dok pe loko ngeye ki lee mo wacel.” (Carolok 30:30) Meno aye tekcwiny ma Yecu tye kwede.

Kong dong wanyamo yo adek mapatpat kit ma Yecu onyuto kwede tekcwiny calo labwor: i kare ma ocung matek pi ada, pi ngolo kop atir, ki dong kanyo aunauna. Wabineno ni wan ducu​—kadi bed watye ki tekcwiny nyo pe—​watwero nyuto tekcwiny calo Yecu.

    Gin akwana i leb Acholi (1996-2025)
    Kat Woko
    Dony i Iye
    • Acholi
    • Nywakki
    • Jami ma imito
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Cik pi Tic Kwede
    • Privacy Policy
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Dony i Iye
    Nywakki