Wi Lubele ma i LAIBRARI ME INTANET
Wi Lubele
LAIBRARI ME INTANET
Acholi
  • BAIBUL
  • BUKKE
  • COKKE
  • mwbr20 Januari pot 1-8
  • Ka ma Kikwanyo Iye Pwony pi Yub me Cokke

Vidio mo pe kany.

Timwa kica, peko mo manok otimme i kom vidio.

  • Ka ma Kikwanyo Iye Pwony pi Yub me Cokke
  • Ka ma Kikwanyo Iye Pwony pi Yub me Cokke—2020
  • Wi lok matinotino
  • JANUARI 6-12
Ka ma Kikwanyo Iye Pwony pi Yub me Cokke—2020
mwbr20 Januari pot 1-8

Ka ma Kikwanyo Iye Pwony pi Yub me Cokke

JANUARI 6-12

LONYO MA TYE I LOK PA LUBANGA | ACAKKI 1-2

“Jehovah Ocweyo Jami Ducu ma i Lobo”

(Acakki 1:3, 4) Lubanga owacci, “Wek lengo obed tye”; ci piny obedo leng. 4 Lubanga oneno lengo ni ber; Lubanga opoko kin lengo ki colpiny.

(Acakki 1:6) Lubanga owacci, “Wek pete orine i kin pii, me poko kin pii ki pii wadi.”

(Acakki 1:9) Lubanga owacci, “Wek pii ma tye i te polo ocokke, ogurre i kabedo acel, wek piny mutwo onen”; ci otimme kit meno.

(Acakki 1:11) Lubanga owacci, “Wek lum otwi i wi lobo, ki ginapita ma nyako nyiggi, ki yadi ma nyako nyiggi ma kodi tye i igi, macalo kit kwagi tye, i wi lobo”; ci otimme kit meno.

it-1-E 527-528

Cwec

Ma Lubanga owaco i Nino me Acel ni, “Wek lengo obed tye,” dero ocako kato ki i kin pol kadi bed ni gin ma tye ka kelo dero meno onongo pud pe twero nen i lobo. Nen calo meno otimme motmot, kit ma lagony leb mo ma nyinge J. W. Watts onyuto kwede, ni: “Ci dero ocako nen motmot.” (Acak 1:3, A Distinctive Translation of Genesis) Lubanga opoko kin lengo ki colpiny, ci olwongo lengo ni Dyeceng ki colpiny ni Dyewor. Man nyuto ni lobo onongo tye ka wirre lworo ceng, dok man onongo weko bute ma tung kunyango ki ma kupoto ceng twero bedo i colpiny ki lengo.​—Acak 1:3, 4.

I Nino me Aryo, Lubanga ocweyo pete “me poko kin pii ki pii wadi.” Pii mukene odong piny i ngom, ento polle odok malo, dok kiketo pete i kin pii ma piny ki ma malo. Lubanga olwongo pete man ni Polo. Man aye pol ma watwero nenone malo-ni, pien pii ma ogurre malo pe tye i kin lacer me polo nyo cwec mogo ma tye malo i dan polo.​—Acak 1:6-8; Nen PETE.

I Nino me Adek, Lubanga otiyo ki tekone me guro pii ma i ngom i kabedo acel, ci piny odong mutwo, Lubanga olwongo piny mutwo ni Lobo. I nino man bene, Lubanga ocweyo jami calo lum, yadi, nyig cam, dok jami magi pe gubino pigi kengi nyo gua ki i kom gin mukene. Jami magi ducu onongo gitwero nya ma lubbe ki “kit kwagi.”​—Acak 1:9-13.

(Acakki 1:14) Lubanga owacci, “Wek gin ma ryeny obed i kom pete me polo me poko dyeceng ki dyewor, ki me bedo ginanena ma nyuto kare ki nino ki mwaka,

(Acakki 1:20) Lubanga owacci,“Wek pii onywal gin makwo ma gicorre limuk, ki winyo bene gutuk lamalo i wi lobo i dan pete me polo.”

(Acakki 1:24) Lubanga owacci, “Wek lobo onywal gin makwo i kit kwagi: lee ma paco, ki gin ma lak alaka, ki lee me tim macalo kit kwagi tye”; ci otimme kit meno.

(Acakki 1:27) Lubanga ocweyo dano i kit calle kikome; ocweyo laco ki dako.

it-1-E 528 para. 5-8

Cwec

I Acakki 1:16 pe kitiyo ki nyig lok me leb Ibru ni ba·raʼʹ, ma gonye ni “cweyo.” Me ka meno, kitiyo ki nyig lok me leb Ibru ni ʽa·sahʹ, ma gonye ni “keto.” Kit macalo “polo” ma kiloko i kome i Acakki 1:1 kwako ceng, dwe, ki lakalatwe-ni, man dong nyuto ni kicweyogi ducu ma peya Nino me Angwen oromo. I nino me angwen, Lubanga ‘oketo’ jami magi i yo ma weko gitwero nen i lobo. I kare ma kiwaco ni “Lubanga oketogi i kom pete me polo me menyo lobo,” onongo nyuto ni jami magi gucako nen i wi lobo, calo iwacci onongo gitye i lobo. Dok jami ma ryeny magi onongo ‘gibibedo macalo ginanena ma nyuto kare ki nino ki mwaka,” dok man onongo bikonyo dano i yo mapol.​—Acak 1:14.

I Nino me Abic, kicweyo lee i lobo. Man pe obedo cwec acel keken ma Lubanga ocweyo wek olokke odok kwai lee mukene, ento en otiyo ki tekone me cweyo kwai gin makwo mapatpat. Kicoyo ni: ‘Lubanga oketo lee madongo mapatpat i nam, ki kwa gin makwo ducu ma gicorre limuk i pii macalo kit kwagi tye, ki winyo ma gituk ki bwomgi macalo kit kwagi tye.’ Jami ma Lubanga ocweyogi-ni onongo ginen maber, pi meno en omiyogi gum, dok owaccigi ni ‘gunya mapol,’ man onongo twere pien kimiyo bot lee magi kero me nywal ‘ma lubbe ki kit kwagi.’​—Acak 1:20-23.

I Nino me Abicel, “Lubanga oketo lee tim macalo kit kwagi tye, ki lee ma paco macalo kit kwagi tye, ki gin ma lak alaka piny i ngom, macalo kit kwagi tye,” dok tic cinge onongo ber calo me nino mukene-ni ducu.​—Acak 1:24, 25.

I agikki me nino me abicel, Lubanga ocweyo cwec mo ma kite dok pat adada, cwec ma rwomme lamal loyo pa lee ento dok onongo lapiny loyo pa lumalaika. Man aye dano, ma Lubanga ocweyo i calle kikome. Kadi bed ni Acakki 1:27 loko wiye wiye i kom dano ni “Lubanga ocweyo laco ki dako,” ento Acakki 2:7-9 nyuto ni Lubanga Jehovah ocweyo dano ki i apwa me ngom, okuto yamo me yweyo i uma, ci dano odoko gin makwo, dok kimine poto me paradic ki ginacama. Pi meno, Jehovah otiyo ki jami ma en ocweyo i lobo me cweyo laco, dok i nge cweyo laco, En ocweyo dako kun tiyo ki cogo laknget Adam. (Acak 2:18-25) I nge cweyo dako, laco odoko “dano.”​—Acak 5:1, 2.

Yenyo Lonyo me Cwiny

(Acakki 1:1) I acakki piny Lubanga oketo polo ki lobo.

w15 6/1 4

Kit ma Cayan Gudo Kwede Kwoni

Mwaka pa lobo ki jami ma gitye i dan polo

Lucayan gibyeko ni lobo dong orii mwaki ma romo bilion 4 ki dok ni jami ma gitye i dan polo kicweyogi mwaki mogo ma romo bilion 13 me o 14 angec. Baibul pe otito botwa awene ma kicweyo iye jami ma gitye i dan polo. Dok pe tye ka mo ma moko ni lobo-ni dong orii pi mwaki alip mogo manok mukato angec. Wakwano ki i tyeng mukwongo me Baibul ni: “I acakki piny Lubanga oketo polo ki lobo.” (Acakki 1:1) Tyeng man konyo lucayan me moko mwaki ma lobo-ni dong orii kwede ma lubbe ki lok ma gumoko.

(Acakki 1:26) Lubanga owacci, “Weku wacweyu dano ma gical ki wan; wek gin aye gulo rec ma i nam, ki winyo me polo, ki lee ma paco, ki wi lobo ducu, gulo bene gin ducu ma lak alaka i wi lobo.”

it-2-E 52

Yecu Kricito

Pe Lacwec. Wod pa Lubanga onywako i tic me cwec, ento man pe weko en bene doko Lacwec calo Wonne. Teko me cwec oa ki bot Lubanga kun tiyo ki cwiny mere maleng. (Acak 1:2; Jab 33:6) Dok kit macalo Jehovah aye Wang It me kwo-ni, cwec ducu ma nen ki ma pe nen gitye pien En aye ocweyogi. (Jab 36:9) Me ka bedo macalo Lacwec, Wod aye ngat ma Jehovah otiyo kwede. Yecu kikome odwoko deyo bot Lubanga pi tic me cwec kit ma Ginacoya bene nyuto kwede.​—Mat 19:4-6; nen CWEC.

JANUARI 13-19

LONYO MA TYE I LOK PA LUBANGA | ACAKKI 3-5

“Adwogi Marac ma Obino pi Goba me Acel”

(Acakki 3:1-5) Twol yam onongo ryek ma kato lee tim ducu ma Rwot Lubanga oketo. En owaco ki dako ni, “Lubanga mono owacci, ‘Pe wucam yat ducu ma tye i poto-ni’?” 2 Dako otito ki twol ni, “Watwero camo nyig yadi ducu ma tye i poto-ni, 3 ento Lubanga ociko ni, ‘Pe wubicamo nyig yat ma tye i dye poto, pe wugud kome bene, wek pe wuto.’” 4 Ci twol owaco ki dako ni, “Pe wubito. 5 Pien Lubanga ngeyo ni, ka wucamo, ci wangwu biyabbe woko, ci wubidoko calo Lubanga, miyo wungeyo gin maber ki gin marac.”

w17.02 5 para. 9

Yub pa Jehovah Bicobbe!

Catan Larac-ci otiyo ki twol me bwolo Kawa wek otur cik pa Wonne, Jehovah. (Kwan Acakki 3:1-5; Niyabo 12:9) Catan okelo pyem i kom cik ma gengo lutino pa Lubanga me camo “yadi ducu ma tye i poto.” Bedo calo en onongo tye ka wacone ni: ‘Man nyuto ni pe dong wutwero timo gin ma cwinywu mito?’ Lacen, en owacce ni: “Pe wubito.” Meno onongo lok goba. Dok en obito Kawa ni pe mitte ni en owiny lok pa Lubanga. Catan owacci: “Lubanga ngeyo ni, ka wucamo, ci wangwu biyabbe woko,” Catan onongo tye ka wacone ni Jehovah pe mito ni gucam yat meno pien lworo ni biweko gidoko ryek makato. I agikkine, en ocikke i yo me goba ni: “Wubidoko calo Lubanga, miyo wungeyo gin maber ki gin marac.”

(Acakki 3:6) Ka dako oneno ni yat-te ber me acama, dok nen ma mwonya bene, dok yat meno ber, cwiny dano pyete i kome, pien miyo gidoko ryek, ci opwono nyige, ocamo; omiyo mogo bot cware, ci ocamo

w00-E 11/15 25-26

Watwero Nongo Pwony ki Bot Luot Mukwongo

Tika Kawa onongo pe twero wene ki i bal? Onongo twere! Ket kong ni gin meno bene otimme i komi. Lok pa twol-li onongo pat adada ki ma Lubanga gin ki Adam guwacce. Iwinyo nining ka ngat mo ma pe ingeyo owaco ni ngat ma imaro dok igeno-ni pe genne? Kawa onongo myero pe otim gin ma en otimo-ni, onongo myero okwe lok meno lajwac. Ki lok ada, twol-li onongo pe myero obed ki akalakala i kom Lubanga ki lok pa Adam. Pi woro ma Kawa onongo tye kwede i kom lawiye, en onongo myero kong openy cware ma peya omoko tam mo. Dok meno aye gin ma myero wan bene watim ka wanongo ngec mo mapat ki ma Lubanga ominiwa. Kadi bed kit meno, Kawa ogeno lok pa Labit dano, dok onongo mito moko gin maber ki marac pire kene. En obedo ka lwodo tam meno, ci tamme ocako nen calo gin maber adada. En otimo bal madit adada me bedo ka lwodo tam marac, me ka kwerone woko nyo penyo tam pa cware macalo lawi ot!​—1 Jo Korint 11:3; Yakobo 1:14, 15.

Adam Owinyo Dog Dakone

I ngeye, Kawa obito Adam me ribbe kwede i balle. Dong watwero lok i kom bal pa Adam ningo? (Acakki 3:6, 17) Adam onongo myero oyer anga ma en bibedo lagen bote. Tika en onongo biwinyo Lacwecce, ma omine jami ducu kadi wa dakone, Kawa? Tika Adam biyenyo tira ki bot Lubanga i kom gin me atima? Nyo kece en bilubo tam pa dakone? Adam onongo ngeyo maber adada ni gin ma Kawa tye ki gen me nongone i nge camo nyig yat meno obedo lek mamwa. Lakwena Paulo ocoyo ni: “Yam pe gibwolo Adam, ento gibwolo dako, ci omiyo opoto i bal odoko labalo.” (1 Temceo 2:14) Pi meno, Adam oyero pire kene me turo cik pa Jehovah. Lworo ma en onongo tye kwede me pokke ki dakone nen calo onongo tek loyo niyene i kom kero ma Lubanga tye kwede me konyogi i cawa meno.

(Acakki 3:15-19) Abiketo mone i kin in ki dako, ki i kin likwayi ki likwaye; en bigoyo wii, in ibitongo opunye.” 16 Ki bot dako owacce ni, “Abimeddi arem matek i kare me nyodo; ibinywalo litino ki arem, cwinyi bipyette i kom cwari, dok en aye biloyi.” 17 Ki bot Adam owacce ni, “Pien in aye iwinyo dog dakoni, ci icamo nyig yat ma aciki iye ni, ‘Pe icam’, giceno lobo piri; ibicamone ki aroma i kare me kwoni ducu. 18 Loboni biceko okuto ki ocok, ibicamo pot dek ma i tim. 19 Ibicamo kwon ki kwok ma cwer ki i tur nyimi, nio ka ibidok i ngom, kit ma con gikwanyi ki iye; in apwa, dok bene ibidok i apwa.”

w12 10/1 4 para. 2

Lubanga Tika Ada Paro pi Mon?

Lubanga mono oceno mon acena?

Pe. Ma ka meno, Lubanga ‘oceno’ “min kulu macon-ni, ma gilwongo ni Ladot.” (Niyabo 12:9; Acakki 3:14) I kare ma Lubanga owacci Adam ‘biloyo’ dakone-ni, Lubanga onongo pe tye ka wacci co biloyo mon tektek. (Acakki 3:16) En onongo tye ka tito pi adwogi ma bal bikelone i kom luot man.

w04-E 1/1 29 para. 2

Wi Lok Madongo ma Kikwanyo ki i Acakki​—I

3:17​—I yo ango ma kiceno kwede ki lobo, dok man orii pi kare ma rom mene? Lam man onongo nyuto ni pur bidoko tek adada. Adwogi me lam man ma oweko lobo obedo ka ceko okuto ki ocok-ki obedo malit adada i kom likwayo pa Adam, ma oweko Lamek, Won Nua oloko i kom ‘aroma tic me cinggi ma a ki i lobo ma yam Jehovah oceno-ni.’ (Acakki 5:29) I nge Pii Aluka, Jehovah omiyo gum i kom Nua ki awobene, kun tito pi yubbe ni gupong lobo. (Acakki 9:1) Dong nen calo kikwanyo acena ma i lobo-ni woko i kare meno.​—Acakki 13:10.

it-2-E 186

Arem me Nywal

Man aye peko ma bino pi nyodo. Ma Kawa obalo, Lubanga otitte pi kit ma bal meno bigudde kwede i kare me nyodo. Kono onongo Kawa pe otim bal, kono en omedde ki nongo mot ma ki bot Lubanga, dok nyodo onongo bibedo kare me yomcwiny, pien ‘ka Jehovah omiyo gum, dano doko lalonyo; en pe medo cwercwiny i kom gin ma en omiyo.’ (Car 10:22) Ento bal ma en otimo oweko kom ma tye ki roc-ci onongo bikelo arem keken. Pi meno, Lubanga owacci: “Abimedo arem matek i kare me nyodo; ibinywalo litino ki arem.” (Pol kare jami ma en oye ni otimme, kiwaco ni en aye ma kelo nyo timo.)​—Acak 3:16.

Yenyo Lonyo me Cwiny

(Acakki 4:23, 24) Lamek owaco bot monne ni, “Ada ki Jilla, wuwiny; wun mon pa Lamek, wuwiny lok ma awacciwu: Atyeko neko dano ma omiya ret, aneko awobi mo ma ogoya-ni. 24  Ka Kain kibiculo kwor i kome tyen abiro, Lamek kibiculo kwor i kome tyen pyerabiro wiye abiro kulu.”

it-2-E 192 para. 5

Lamek

Wer ma Lamek ocoyo pi monne (Acak 4:23, 24) nyuto kit ma tim gero onongo dwong kwede i kare meno. Wer pa Lamek-ki tye ni: “Ada ki Jilla, wuwiny; wun mon pa Lamek, wuwiny lok ma awacciwu: Atyeko neko dano ma omiya ret, aneko awobi mo ma ogoya-ni. Ka Kain kibiculo kwor i kome tyen abiro, Lamek kibiculo kwor i kome tyen pyerabiro wiye abiro kulu.” Nen ka maleng ni Lamek onongo tye ka tito lok madok i kom nek meno, ni pe etimo akaka calo Kain. Lamek owaco ni ma etye ka gwokke ki i nongo awano, cinge ocer ci eneko ngat ma ogoye-ni woko. Pi meno, wer man onongo tye macalo kokone bot ngat mo keken ma mito culo kwor i kome pi neko ngat ma ogoye-ni.

(Acakki 4:26) Ceji bene onywalo latin awobi, ocako nyinge Enoci. I kare meno en aye dano gucako lwongo iye nying Rwot.

it-1-E 338 para. 2

Yet

‘Lwongo nying Jehovah’ ma ocakke i kare pa Enoci ma peya Pii Aluka ocorre i lobo-ni pe onongo obedo i yo matir nyo ma Jehovah cwako, pien wangeyo labongo akalakala ni con, Abel obedo ka tic ki nying Lubanga. (Acak 4:26; Ibru 11:4) Dong ka tye ada ni man obedo lwongo nying Lubanga i yo marac, ki dok lwongo dano nyo ginacweya ki nying Jehovah, kit ma jo mogo ma gukwano matut bene giwaco kwede-ni, ci nongo rom ki yeto Jehovah.​—Nen ENOCI, ENOS.

JANUARI 20-26

LONYO MA TYE I LOK PA LUBANGA | ACAKKI 6-8

‘Nua Otimo Kumeno Kikome’

(Acakki 6:9) Man aye tekwaro pa Nua. Nua yam obedo dano ma kite atir, ma pe ki bal mo i kin yalwakke; Nua obedo ka wot kacel ki Lubanga.

(Acakki 6:13) Ci Lubanga owaco ki Nua ni, “Agik pa dano ducu dong obino i nyima, pien gupongo lobo woko ki bwami; nen abityekogi woko, kacel ki lobo bene.

w18.02 4 para. 4

Bed Lawiny Calo Nua, Daniel ki Yubu Dok Ilub Lanengi me Niye

Ariya mene ma Nua owok ki iye? I kare ma Enoka, kwaro Nua pud tye i lobo dano onongo dong kitgi raco adada. Onongo giloko ‘lok maraco’ i kom Jehovah. (Juda 14, 15) Tim me gero onya omedde ameda i lobo. I kare pa Nua, lobo onongo dong “opong ki bwami.” Lumalaika maraco guruko kom pa dano ci gucako kwanyo anyira pa dano me doko mongi. Lutinogi onongo giger dok gimaro tim bwami adada. (Acakki 6:2-4, 11, 12) Ento dano ducu onongo gineno ni Nua dok kite pat adada. Baibul waco ni, “Nua aye onongo yomo cwiny Rwot” Jehovah. Kadi bedo ni jo ma gurumo ka ngete onongo gitimo jami maraco ento en otimo jami matir. “Nua obedo ka wot kacel ki Lubanga.”​—Acakki 6:8, 9.

(Acakki 6:14-16) Pa yeya meri ki yat gofer; ci ipok kicika i yeya, ka imwon iye ki ngeye ki odok 15 Ibitiyone kit man: yeya borre biromo yadi miya acel ki pyerabic, ki lacce yadi pyeraryo wiye abic, borre tung malo yadi apar wiye abic. 16 Tuc wang dirica i yeya, kun iweko danne malo dong futi acel ki nucu; ka iket doggola i but yeya, ci ipok iye obed kabedo adek, ma pinnye, me aryone, ki me adekke ma malone.

w13-E 4/1 14 para. 1

En “Obedo ka Wot Kacel ki Lubanga”

Tic man otero mwaki mapol, gwok nyo 40 me o 50. Onongo myero kitong yen, kingwungi matinotino, kipagi mapwot, ki dong kigugi. Onongo mitte ni kipok i yeya-ni adek, kiyub kicika mapol mapatpat, ki doggola i bute. Wang dirica onongo tye i danne malo, dok kiguru wiye i yo ma weko pii pe gurre ento mol woko piny.​—Acakki 6:14-16.

(Acakki 6:22) Nua otimo kumeno; ocobo ducu macalo Lubanga ocike.

w11 9/1 21 para. 13

Wungwec Kun Wuciro Peko

Gin ango ma okonyo lutic magi pa Jehovah-ni me ciro peko ki me cobo pyem ngwec man? Nen kong gin ma Paulo ocoyo i kom Nua. (Kwan Jo Ibru 11:7.) Ki bot Nua, kelo “pii aluka madwong i wi lobo, wek otyek kom gin ducu ma tye ki kwo-ni” onongo obedo “gin ma peya onen.” (Acak. 6:17) Man onongo obedo gin mo ma peya otimme, dok pe kiwinyo pire. Kadi kumeno, Nua pe obedo ki akalakala nyo ki tam ni man pe twere. Pingo? Pien en onongo tye ki niye ni gin mo keken ma Jehovah owaco, Jehovah bicobone. Nua pe otamo ni gin ma kiwacce-ni onongo tek tutwal. Ma ka meno “Nua otimo kumeno.” (Acak. 6:22) Tam kong jami ducu ma Nua myero otimgi​—oyub yeya, oter lee i yeya, oket cam muromo i yeya pi lee ki dano ducu, ocik jo mukene, dok ogwok jo me ode i yo me cwiny—​‘timo meno’ ducu onongo pe yot. Ento, niye pa Nua ki ciro peko ma en ociro olaro kwo dok okelo mot bote ki dong bot jo me ode.

Yenyo Lonyo me Cwiny

(Acakki 8:11) Amam dok odok bote i yeya ma onongo piny dong oyuto; nen, en otingo pot yat jeituni ma opwono madyak i doge. Kit meno Nua oniang ni pii dong otyeko dwon woko ki i wi lobo.

w04-E 1/1 31 para. 1

Wi Lok Madongo ma Kikwanyo ki i Acakki​—I

8:11​—Ka Pii Aluka obalo yadi woko ducu, ci amam onongo pot yat jeituni ki kwene? Kit ma jeituni obedo yat matek-ki, oromo bedo ni pe oto ki i te pii i kare meno. Gwok i nge Aluka, pii odwon, piny otwo ci yat jeituni ma onongo omwony-nyi ocako lot. Nyo bene, oromo bedo ni amam-mi onongo pot yat ki i kom yat jeituni ma ocako twi nyen i nge dwon pa pii.

(Acakki 7:11) I mwaka me miya abicel me dit pa Nua, i dwe me aryo, nino dwe me apar wiye abirone, i nino meno aye wang it ducu me kut matut gumwoc woko ki pii, ki polo bene oyabbe.

w04-E 1/1 30 para. 1

Wi Lok Madongo ma Kikwanyo ki i Acakki​—I

7:11​—Pii ma ocorre i lobo i kare pa Nua-ni mono oa ki kwene? I nino me aryo me cwec ma Lubanga oriyo pete i kin pii, pii opokke iye aryo, ‘ma malo ki ma piny.’ (Acakki 1:6, 7) Pii ma “piny” en aye ma onongo tye i lobo i kare meno. Pii ma “malo” aye lupwu ma ogurre malo ci odoko pii madwong adada. Man aye pii ma ocorre i lobo i kare pa Nua.

JANUARI 27–FEBUARI 2

LONYO MA TYE I LOK PA LUBANGA | ACAKKI 9-11

“Lobo Ducu Yam Onongo Tye ki Leb Acel”

(Acakki 11:1-4) Lobo ducu yam onongo tye ki leb acel, ki lok bene onongo lam. 2 Ka dano gucako dak nia ki tung wokceng, gunongo lobo mubedo bar i lobo Cinar, ci gubedo iye kunnu. 3 Ka gucako lok kekengi ni, “Wubin, wek watimu matafali, wawanggi woko matek.” Ci gutiyo ki matafali ma ka got, ki odok macol lamwon kingi. 4 Dok guwaco ni, “Wubin wek wagero gangwa, ki ot ma wiye ocudo malo ogudo polo wek wamiyu nyingwa oyweki, wek pe waket woko ata i wi lobo ducu.”

it-1-E 239

Babilon Madit

Kit pa Babilon me Kare Macon. Acakki pa boma me Babilon i lobo Cinar obedo i kare ma dano gucako gero gang me Babel. (Acak 11:2-9) Miti ma onongo gitye kwede me gero gang meno pe obedo me illo nying Lubanga malo, ento ni wek “nyinggi oyweki.” Ka woro ma kilwongo ni the ziggurat towers ma kinongo pe i obur me Babilon macon keken ento wa i kabedo mapatpat i lobo Mesopotamia nyuto ni gang me Babel macon-ni onongo kiyubo tutwalle me woro, kadi bed ni cital me gedone gwok onongo dok pat. Gin ma Jehovah otimo me giko gero gang man nyuto ka maleng ni onongo jenge i kom woro me goba. Kadi bed ni nying gang man ma kilwongo ni Babel i leb Ibru-ni gonye ni “Anyubba nyubba,” ento i leb pa jo Sumeria kilwongo ni Ka-dingir-ra ki pa jo Akkad kilwongo ni Bab-ilu, dok leb aryo-ni ducu gonye ni “Dog Gang pa Lubanga.” Man nyuto ni jo ma gudong i boma man guloko nyinge woko wek pe onyut ni con kingolo kop i kome, ento nying manyen-ni onongo pud nyuto ni boma man kubbe ki woro me goba.

it-2-E 202 para. 2

Leb

Buk me Acakki tito pi ribbe pa jo mogo i nge Pii Aluka me timo gin mo me balo yub pa Lubanga ma owaco bot Nua kacel ki awobene. (Acak 9:1) Me ka ket ki ‘pongo lobo ducu,’ gin gumoko tamgi me gure i kabedo acel ka mo ma lacen kicako lwongone ni Bar me Cinar i lobo Mesopotamia. Dok lacen onongo bidoko kabedo me woro ma tye ki ot me woro lubange me goba.​—Acak 11:2-4.

(Acakki 11:6-8) Rwot owacci, “Nen, guribbe rok acel, ki lebgi bene acel; man aye pud acakki gin ma gibitiyo, dok gin ma gibitamo pi tiyone pe dong biloyogi. 7 Wubin waloru piny, warub lebgi woko, wek ngat acel acel pe oniang leb pa wadi.” 8 Kit meno Rwot okeyogi woko nia ki kunnu, guromo lobo ducu, ci guweko gero gang meno.

it-2-E 202 para. 3

Leb

Lubanga Won Twer Ducu ogiko ticgi-ni kun poko kingi woko, en otimo man ki nyweno lebgi. Man oweko ribbe i kingi me tic odoko tek ci guket woko i but lobo mapat pat. Anyubba nyubba man onongo bene bijuko jemo nyo weko bedo tek botgi me timo gin ma Lubanga pe cwako, pien onongo bibedo tek me nywako tam i kingi nyo me tic kacel me cobo yubgi dok onongo bibedo tek me tic ki ngec pa dano ma giloko leb mapat pat​—ngec ma pe a ki bot Lubanga ento ki bot dano pi gin mutimme i komgi nyo pi kwed ma gutimo. (Por ki Latit 7:29; Nwo 32:5.) Dong leb mapat pat ma dano gucako lokone okonyo me jukogi ki i cobo yub marac ma twero kelo peko. (Acak 11:5-9; por ki Ic 8:9, 10.) Me niang gin ma Lubanga oneno ni twero timme ka pe ejuko gin ma onongo tye ka timme i Babel, myero wanen adwogi ma obino pi tic ki ngec pa dano i yo marac i kare-ni.

(Acakki 11:9) Mumiyo nyinge gucako ni Babel, pien kenyo aye Rwot orubo iye leb ducu ma i lobo, dok Rwot okeyogi woko nia ki kunnu, guromo lobo ducu.

it-2-E 472

Rok

Anyubba nyubba i leb oweko dul dano ma giloko leb marom gucako tekwarogi, tic cinggi ki dong dini ma meggi​—gucako timmo jami i yogi. (Levi 18:3) Dok pien gupokke woko ki bot Lubanga, gucako bene woro lubange mapat pat.​—Nwo 12:30; 2Luker 17:29, 33.

Yenyo Lonyo me Cwiny

(Acakki 9:20-22) Nua aye yam obedo lapur mukwongo. Ci opito olok i potone, 21 omato kongo vinone, ci omer woko, obuto i kemane ma pe oumo kome. 22 Ci Kam, won Kanaan, ka oneno wonne pe oumo kome, otito ki omegine aryo ma gitye woko-ni.

(Acakki 9:24, 25) Ka Nua oco ki i wang mero kongo vinone, ci ongeyo gin ma wode matidine otiyo i kome, 25 ci owacci, “Gicen Kanaan; en bibedo opii i kin lwak opii pa omege.”

it-1-E 1023 para. 4

Kam

Twero bedo ni Kanaan kikome bene onywako i tim meno dok wonne Kam pe ojuke. Nyo Jehovah oweko Nua oloko macalo lanebi kun neno gin ma bitimme i anyim, ni likwayi pa Kanaan gibilakko kit Kam marac-ci ma gwok onongo dong tye ka nen woko i kom wode Kanaan. But lam man ocobbe i kare ma jo Kanaan gudoko opii pa likwayi Cem. Jo ma pe kijwerogi (me labolle, jo Gibeon [Yoc 9]) gudoko opii pa jo Icrael. I nge cencwari mogo, lam man dok ocobbe i kare ma likwayi pa Kam ma wod pa Kanaan gudoko opii i te loc pa Media ki Percia, Grik ki dong Roma ma gubedo likwayi pa Yafeci.

(Acakki 10:9, 10) En obedo ladwar oken i nyim Rwot; mumiyo giwacci, “Calo Nimulodi ma ladwar oken i nyim Rwot-ti.” 10 Acakki kerre onongo Babel, Erek, Akkad ki Kalne; gin ducu gibedo i lobo Cinar.

it-2-E 503

Nimulodi

Acakki me loc pa Nimulodi onongo kwako boma me Babel, Erek, Akkad, ki Kalne, dok gin ducu onongo gibedo i lobo Cinar. (Acak 10:10) Pi meno, twero bedo ni gin aye guweko kicako gero boma me Babel ki gangine ducu. Lok man bene rwatte ki tekwaro pa Lujudaya. Josephus ocoyo ni: “Mot mot [Nimulodi] oloko locce odoko loc aconya, kun waco ni yo acel keken me juko dano ki lworo Lubanga aye ka eweko gumedde ki jenge i kom loc ma mege kare ducu. En omiyo bwura ni ebiculo kwor i kom Lubanga ka dok ocoro Pii Aluka i lobo; pien ni ebigero gang mo ma wiye ocudo wa malo dok pii pe twero o iye wek pe kijwergi kit ma otimme i kom kwarigi. Dano onongo gitye ki miti adada me lubo tam pa [Nimulodi], dok onongo gineno ni mine i te loc pa Lubanga bedo calo gitye opiine; pi meno gucako gero gang me Babel. . . Dok ticce owoto oyotoyot adada ma kato kit ma gubyeko kwede.”​—Jewish Antiquities, I, 114, 115 (iv, 2, 3).

    Gin akwana i leb Acholi (1996-2024)
    Kat Woko
    Dony i Iye
    • Acholi
    • Nywakki
    • Jami ma imito
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Cik pi Tic Kwede
    • Privacy Policy
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Dony i Iye
    Nywakki