Wi Lubele ma i LAIBRARI ME INTANET
Wi Lubele
LAIBRARI ME INTANET
Acholi
  • BAIBUL
  • BUKKE
  • COKKE
  • mwbr21 Sektemba pot 1-8
  • Ka ma Kikwanyo Iye Pwony pi Yub me Cokke

Vidio mo pe kany.

Timwa kica, peko mo manok otimme i kom vidio.

  • Ka ma Kikwanyo Iye Pwony pi Yub me Cokke
  • Ka ma Kikwanyo Iye Pwony pi Yub me Cokke—2021
  • Wi lok matinotino
  • SEKTEMBA 6-12
Ka ma Kikwanyo Iye Pwony pi Yub me Cokke—2021
mwbr21 Sektemba pot 1-8

Ka ma Kikwanyo Iye Pwony pi Yub me Cokke

SEKTEMBA 6-12

LONYO MA TYE I LOK PA LUBANGA | NWOYO CIK 33-34

“Yeny Kalare i ‘Cing’ Jehovah”

it-2-E 51

Jecurun

Nying me deyo ma kitiyo kwede me lwongo rok me Icrael. I Baibul me Septuagint ma kicoyo i leb Grik kibibedo ka tic ki nying ni “Jecurun” me nyuto mar, dok gonye ni “me amara.” Nying ni “Jecurun” onongo myero opo wi Luicrael ni gin jo ma Jehovah omoko kwedgi gicikke, dok pi meno, myero gumedde ki bedo jo ma kitgi atir. (Nwo 33:5, 26; Ic 44:2) I Nwoyo Cik 32:15 kitiyo ki nying me Jecurun i yo me ngala. Me ka kwo ma lubbe ki nyinggi ni Jecurun, Luicrael gudoko jo ma ngutgi nwang, guweko Ngat Mucweyogi, dok gukwero Lalargi woko.

rr-E 120, bok

Jehovah Konyowa me Medde ki Cung

Wiwa myero opo ni cencwari mapol ma peya kinywalo Ejekiel, lanebi Moses owaco ni Jehovah pe tye ki teko keken, ento bene tye ki miti me tic ki tekone me konyo jone. Moses ocoyo ni: ‘Lubanga aye kalarewu nicakke wacon, cinge tye ki tung piny me tingowu malo.’ (Nwo. 33:27) Ada, watwero bedo ki gen ni ka wajenge i kom Jehovah i kare me peko, en bitingowa malo ki cinge dok ki kica, ci bikonyowa me medde ki cung.​—Ejek. 37:10.

w11 9/1 22 para. 16

Wungwec Kun Wuciro Peko

16 Calo Abraim, Moses bene pe oneno ka cikke pa Lubanga cobbe. Ma dong Luicrael gicok donyo i Lobo ma Kiciko Pire, kiwaco bot Moses ni: “Ibineno lobo-nu ki cen i nyim kuca, ento pe ibicito kunnu, i lobo ma abimiyo ki jo Icrael.” Man otimme pien kiniga omako Moses ki Aron pi jemo pa Luicrael dok man oweko ‘pe gulubo cik pa Lubanga i kare ma gitye i dog pii me Meriba-kadec.’ (Nwo. 32:51, 52) Tika Moses okeco? Pe. En ogoyo laa i kom Luicrael dok ogiko ki lok man ni: ‘Cwinyi yom kuman, Icrael! Anga mono ma calo in kaa? In i rok ma yam Jehovah olaro. Jehovah aye kwot ma gwokowu, ki pala lucwan ma weko wuloyo lukworwu!’​—Nwo. 33:29.

Yenyo Lonyo me Cwiny

it-2-E 439 para. 3

Moses

Moses oto ki mwaka 120. Baibul oloko i kom kero ma en onongo pud tye kwede ni: “Onongo wange peya ocor, ki kome bene onongo pud tek.” Jehovah aye oyiko Moses i kabedo ma pe kingeyo wa i kare-ni. (Nwo 34:5-7) Nen calo en otimo meno wek Luicrael pe gupot i owic me woro goba kun gitiyo ki bur lyel pa Moses macalo abila me woro. Nen ka maleng ni Larac-ci onongo bene mito tic ki kom Moses pi woro goba, pien lapwonnye Juda, ma onongo tye omin Yecu Kricito ocoyo ni: “Mikael, lamalaika madit, yam olwenyo ki Catan kun pyem kwede pi kom Moses, en yam pe ongwette pi ngolo kop mo me yet, ento oloko ni, ‘Rwot myero ojuki.’” (Juda 9) Ma peya Luicrael gudonyo i lobo Kanaan i te tela pa Yocwa, gin gukoko Moses pi nino 30.​—Nwo 34:8.

SEKTEMBA 13-19

LONYO MA TYE I LOK PA LUBANGA | YOCWA 1-2

“Itwero Bedo ki Kwo Maber Nining?”

w13 1/1 8 para. 7

Bed ma Cwinyi Nwang Pien Jehovah Tye Kwedi!

7 Wek wabed ki nwang cwiny me timo miti pa Lubanga, omyero wakwan Lokke ci waket i tic. Meno aye gin ma kiwaco ki Yocwa ni otim i kare ma oleyo ka wang Moses: “Bed oteka ma cwinye nwang, dok ilub Cik ducu ma yam laticca Moses ociki kwede. . . . Buk man me cik pe bia ki i dogi, ento ibibedo ka lwodone i cwinyi dyeceng ki dyewor, wek ilub gin ducu ma kicoyo iye. Kit meno bimiyo itiyo ki ryeko, dok ibedo ki kwo maber.” (Yoc. 1:7, 8, NW.) Yocwa olubo tira meno, ci ‘obedo ki kwo maber.’ Ka wan bene watimo kit meno, ci wabibedo ki nwang cwiny dok wabicobo ticwa pi Lubanga.

w13 1/1 11 para. 20

Bed ma Cwinyi Nwang Pien Jehovah Tye Kwedi!

20 Pe yot me timo miti pa Lubanga ka watye i atematema. Ento, pe watye kenwa. Lubanga tye kwedwa. Wode, ma en aye Lawi kacokke bene tye kwedwa. Watye bene ki Lucaden luwotwa ma welgi kato 7,000,000 kulu i twok lobo lung. Wamedde wunu ki bedo ki niye ki dong tito kwena maber-ri kacel kwedgi kun wiwa pe wil i kom ginacoyawa me mwaka 2013 ma wacci: ‘Bed oteka ma cwinyi nwang, Jehovah Lubangani tye kwedi.’​—Yoc. 1:9.

Yenyo Lonyo me Cwiny

w04-E 12/1 9 para. 1

Wi Lok Madongo ma Kikwanyo ki i Buk pa Yocwa

2:4, 5​—Pingo Rakab obwolo lutic pa kabaka ma gubino ka yenyo lurot piny-nyi? Rakab oketo kwone ka mading i kare ma ogwoko lurot piny-nyi pien en onongo tye ki niye i kom Jehovah. Pi meno, onongo pe mitte ni en owac ka ma lurot piny-nyi gitye iye bot jo ma onongo gimito wano jo pa Lubanga. (Matayo 7:6; 21:23-27; Jon 7:3-10) Ki lok ada, ‘kikwano Rakab ni kite atir pi ticce,’ kadi wa gin ma en otimo me bwolo lutic pa kabaka.​—Yakobo 2:24-26.

SEKTEMBA 20-26

LONYO MA TYE I LOK PA LUBANGA | YOCWA 3-5

“Jehovah Goyo Laane i Komwa ka Watimo Jami ki Niye”

it-2-E 105

Jordan

Pol kare, tut pa Kulu Jordan ka ma cok ki Nam me Galilaya onongo cakke ki i mita 1 me o i 3 (nyo futi 3 me o i 10) dok lac iye onongo cakke ki i mita 27 me o i 30 (nyo futi 90 me o i 100). Ento i cwir Kulu Jordan pong wa i wi tura dok lacce ki tutte bene medde. (Yoc 3:15) Ka Kulu Jordan opong, onongo pe ber pi Luicrael me ngolone, tutwalle tung Jeriko. Pii ma tung kunnu mol oyotoyot adada, dok i kare mukene onongo molo wa jo ma cito ka lwok iye. Kadi bed kumeno, Jehovah otimo tango ci Kulu Jordan ojuko mol woko, dok Luicrael gukato ki i ngom mutwo. (Yoc 3:14-17) I nge cencwari mogo, tango ma kit man bene otimme i kom Elia ma onongo tye kacel ki Elica, ki dok ma Elica tye kene.​—2Luker 2:7, 8, 13, 14.

w13 9/1 16 para. 17

Wek Lok me Poyo Wic ma a ki Bot Jehovah Okeli Yomcwiny

17 I yo ango ma tic me niye dongo kwede genwa i kom Jehovah? Tam kong i kom gin ma Ginacoya waco i kare ma peya Luicrael gudonyo i Lobo ma Kiciko pire. Jehovah onongo ociko lulamdog ma gutingo canduk me gicikke me donyo i Kulu Jordan. Ento, i kare ma lwak gicok o, gin guneno kit ma kot omiyo kulu opong kwede. Luicrael onongo gibitimo gin ango? Tika onongo gibibedo i dog kulu kun gikuro pi cabit mapol nyo pi kare malac wang ma pii odwon? Pe, gin guketo gengi ducu i kom Jehovah dok gulubo tirane. Adwogine obedo ningo? Baibul wacciwa ni: “Ka dong ajwagi [lulamdog] ma gutingo canduk me gicikke-ni guo i Jordan, guluto tyengi i pii ma i doge-ni, ci pii ma mol ma a ki tung malo-ni ogut ocung woko, . . . i kare ma jo Icrael ducu gimol gikato ki i lobo mutwo-ni, onongo ajwagi ma gitingo canduk me gicikke pa Rwot-ti gucung i dye Jordan, nio ka rok ducu otyeko kato loka Jordan.” (Yoc. 3:12-17) Go kong kit ma cwinygi obedo yom kwede me neno kit ma pii ma onongo tye ka mol ocung kwede! Ki lok ada, niye pa Luicrael i kom Jehovah ojing pien onongo gigeno tirane.

w13 9/1 16 para. 18

Wek Lok me Poyo Wic ma a ki Bot Jehovah Okeli Yomcwiny

18 Ada, Jehovah pe timo tango ma kit meno bot jone i kare-ni, ento goyo laa i kom tic ma nyuto niyegi. Cwiny maleng ma Lubanga miyo aye minigi teko me tito kwena me Ker-ri i twok lobo lung. Dok Yecu Kricito, ma en aye Lacaden ma pire tek loyo pa Jehovah, ociko lupwonnyene ni ebibedo kwedgi i tic man ma pire tek-ki kun waco ni: “Pi meno dong wuciti wucilok jo me rok ducu gudok jo ma luba . . . atye kwedwu kare ducu, nio i agikki piny.” (Mat. 28:19, 20) Lucaden mapol ma onongo lewic makogi nyo gilwor giromo mokone ni cwiny pa Lubanga ominigi tekcwiny me tito kwena bot dano i ticwa me pwony.​—Kwan Jabuli 119:46; 2 Jo Korint 4:7.

Yenyo Lonyo me Cwiny

w04-E 12/1 9 para. 2

Wi Lok Madongo ma Kikwanyo ki i Buk pa Yocwa

5:14, 15​—“Lawimony pa Rwot [Jehovah]” obedo anga? Lawimony ma obino ka miyo teko bot Yocwa i kare ma gucako mayo Lobo ma Kiciko Pire-ni pe obedo ngat mukene mapat ki “Lok”​—ma en aye Yecu Kricito i kare ma onongo pud peya obino i lobo. (Jon 1:1; Daniel 10:13) Cuko cwinywa adada me ngeyone ni Yecu Kricito ma dong tye ki deyo madit tutwal-li tye ka kacel ki jo pa Lubanga i lweny me cwiny!

SEKTEMBA 27–OKTOBA 3

LONYO MA TYE I LOK PA LUBANGA | YOCWA 6-7

“Kwer Jami ma Konygi Pe”

w10-E 4/15 20 para. 5

Kwer Neno Jami ma Konygi Pe!

5 I nge cencwari mogo, wang Laicrael mo ma nyinge Akan otere me kwalo jami mogo ma kiyako ki i boma me Jeriko. Lubanga onongo ociko ni kibal jami ducu ma i boma meno, mapat ki jami mogo ma onongo myero kiter i ot pa Lubanga. Kiciko Luicrael ni: “Wugwokke kekenwu i kom gin ducu ma gidyero me ajwera woko, pe dok wukwany gin mo ki i kom gin ma wudyero-ni.” I kare ma Akan oturo cik man, kiloyo Luicrael i dog lweny i boma me Ai, dok jo mapol guto. Akan pe otuco ni ekwalo gin mo nio ka kinyute ka maleng. Akan owaco ni: “Ka aneno” jami magi, “pigi obedo mitta, ci akwanyogi.” Miti pi gin ma en oneno okelle to, dok kibalo “jami ma en tye kwede ducu.” (Yoc. 6:18, 19; 7:1-26) Akan onongo tye ki miti pi gin ma gikengo ni pe kikwany.

w97-E 8/15 28 para. 2

Pingo Myero Watit Bal ma Otimme?

Tyen lok acel ma oweko watito bal ma otimme aye ni gwoko kacokke bedo maleng. Jehovah obedo Lubanga maleng. Dok en mito ni jo ducu ma wore gubed leng i komgi ki cwinygi. Lokke cikowa ni: “Macalo litino ma luwiny, pe wumi kwowu orwatte ki mitiwu ma yam kong wubedo kwede i kare ma onongo pud wukwiya piny ca. Kit macalo ngat ma olwongowu leng, wun bene wubed jo maleng i kitwu ducu; pien coc ma yam gicoyo loko ni, ‘Wubed jo maleng, pien an aleng.’” (1 Petero 1:14-16) Ngat mo keken ma timo tim macilo nyo gin mo keken marac twero cido kacokke dok weko pe ginongo cwak pa Jehovah wang ma kitimo gin mo me kwanyo ngat meno woko.​—Por ki Yocwa, cura 7.

w10-E 4/15 21 para. 8

“Kwer Neno Jami ma Konygi Pe”

8 Miti me wang ki me kom twero gudo kadi wa Lukricitayo me ada. Pi meno, Lok pa Lubanga ocuko cwinywa me jukke kekenwa ka odok i kom jami ma waneno ki ma cwinywa mito. (1 Kor. 9:25, 27; kwan 1 Jon 2:15-17.) Laco ma kite atir ma nyinge Yubu onongo ngeyo kit ma jami ma waneno kubbe kwede ki mitiwa. En owaco ni: ‘Atyeko cikke woko con, wan ki wanga; dok atwero neno nyako mo i yo marac nining?’ (Yubu 31:1) Yubu pe okwero gudo kom dako mo i yo marac keken, ento en okwero bene kadi wa tamo jami ma kit meno. Yecu onyuto ni pe myero wabed ka tamo jami macilo i kare ma owaco ni: “Dano mo ma neno dako ce paro ni ebed kwede, meno nongo dong otimo abor woko kwede ki i cwinye.”​—Mat. 5:28.

Yenyo Lonyo me Cwiny

w15-E 11/15 13 para. 2-3

Lapeny pa Lukwan Bukkewa

I kare macon, jo ma mito turo boma moni, pol kare onongo kong girumo boma meno pi kare mo. Kadi bed gurumo boma meno pi kare malac nyo manok, onongo giyako lonyo me boma meno kacel ki cam mo keken ma pud odong. Ento jo ma kwinyo jami ki i ter ngom gunongo cam madwong adada i obur me boma me Jeriko. Madok i kom lok meno jo magi guwaco ni: “Pol pa jami ma kinongo i obur meno, mapat ki agulu, obedo cam ma kikayo ki i poto . . . Man dok pat adada i tekwaro pa jo Palestina. Twere gire me nongo cam i agulu acel nyo aryo mo, ento ma naka yam peya kinongo cam madwong kit ma kinongo kwede i obur me Jeriko.”

Ma lubbe ki Ginacoya, Luicrael onongo gitye ki tyen lok matir pe me yako cam ma i Jeriko. Pien Jehovah onongo ocikogi ni pe gutim meno. (Yoc. 6:17, 18) Luicrael gumonyo boma meno i kare ma pud kityeko kayo cam akaya ki i poto, ma nongo cam pud dwong adada. (Yoc. 3:15-17; 5:10) Dong kit macalo kinongo cam madwong i obur me Jeriko-ni nyuto ni Luicrael gurumo boma meno pi kare manok keken, kit ma Baibul otito kwede.

OKTOBA 4-10

LONYO MA TYE I LOK PA LUBANGA | YOCWA 8-9

“Pwony ma Wanongo ki i Gin Mutimme i Kom Jo Gibeon”

it-1-E 930-931

Gibeon

Gin ma Gutimo i Kom Yocwa. I kare pa Yocwa, jo Kiv aye onongo gibedo i lobo Gibeon, dok onongo gitye i kin rok abiro me Kanaan ma jo Icrael onongo bijwerogi woko. (Nwo 7:1, 2; Yoc 9:3-7) Jo Gibeon onongo kilwongogi bene ni jo Amor, dok nen calo rok ducu me Kanaan onongo kilwongogi ni jo Amor. (2Cam 21:2; por ki Acak 10:15-18; 15:16.) Jo Gibeon onongo dok gipat adada ki jo Kanaan mukene-ni, gin guniang ni kadi bed gitye ki lumony matek dok bomagi bene dit adada, jemo i kom Luicrael onongo pe konyo gin mo pien Jehovah tye ka lweny pi Icrael. Pi meno, i nge jwero boma me Jeriko ki Ai, jo me Gibeon ma onongo bene gicung pi boma adek me Kiv ma gin aye Kepira, Beeroth ki Kiriat-jearim (Yoc 9:17), gucwalo co mogo bot Yocwa i Gilgal wek guyub lok pi kuc. Co magi guruko bongi ki war mutii dok kidabogi adaba, gumako opiru kongo ma guti dok guyec woko atata, gutingo kicaa mutii, ki dong mugati mutwo dok opuro woko​—wek kinen ni gin jo mua ki i lobo mabor adada, dok gipe i kin rok ma Luicrael myero gujwer. Gin guwaco ni gineno gin ma Jehovah otimo con i kom jo Ejipt ki dong luker me Amor, ma gin aye Cikon ki Og. Ento gubedo ryek dok pe guwaco gin mutimme i kom boma me Jeriko ki Ai, pien lok meno onongo pud pe twero o wa ‘i lobo mabor adada-ni’ i kare ma gicako wotgi me bino bot jo Icrael. Ludongo me Icreal gungiyo jami ma guwoto kwede-ni dok guye ni ada gua ki ka mabor ci gumoko gicikke ni pe kibijwerogi.​—Yoc 9:3-15.

w11 11/1 12 para. 14

“Pe Ibed ka Jengnge i Kom Niang ma Itye Kwede”

14 Pi roc ma watye kwede, wan ducu​—kadi wa luelda​—myero wagwokke wek wiwa pe owil me penyo Jehovah pi tira ka watye ka moko tam. Tam kong gin ma ludito me Icrael ki Yocwa, ngat ma oleyo ka wang Moses, gutimo i kare ma luryeko me Gibeon gubino ma gurukke ki bongi mutii kun giwaco ni gia ki i lobo mabor atika. Labongo penyo dog Jehovah, Yocwa ki jo mukene-ni gumoko gicikke me kuc ki jo Gibeon. Kadi bed ni lacen Jehovah ocwako gicikke man, En pud oweko kicoyo kit ma jo meno pe gupenyo kwede tirane wek obed me pwony botwa i kare-ni.​—Yoc. 9:3-6, 14, 15.

w04-E 10/15 18 para. 14

“Dong Ia Malo Iwot i Dye Lobo-ni”

14 Co me Gibeon-ni guwaco ni: ‘Wan waa ki i lobo mabor mada ladit, pi nying Jehovah Lubangawu ma wawinyo kitito pire.’ (Yocwa 9:3-9) Bongigi ki camgi onongo moko ni ada gua ki ka mabor, ento ki lok ada, Gibeon onongo tye bor piny ma romo mairo 20 keken [kilomita 30] me a ki Gilgal. Yocwa ki ludito me Icrael guye lokgi ci gumoko gicikke me kuc ki jo Gibeon kacel ki boma mukene ma guribbe kwedgi. Tika jo Gibeon gubwolo Luicrael mere wek pe kinekgi? Ku, me ka meno, gunyuto ni gimito nongo cwak pa Lubanga me Icrael. Jehovah oye ni gudok “lubar yen ki lutwom pii i ot pa Lubanga ki dong pi lwak ducu,’ dok gubedo ka kelo yen pi keno tyer. (Yocwa 9:11-27) Jo Gibeon gumedde ki nyuto cwiny me mwolo kun gitimo tic man ma rwomme lapiny-nyi pi Jehovah. Nen calo jo Gibeon mogo gubedo i kin lutic ma gudwogo ki i Babilon ka roco ot pa Lubanga. (Ejira 2:1, 2, 43-54; 8:20) Watwero lubo lanengi ka watute me yubo watwa ki Lubanga ki dok bedo atera me timo kadi tic ma rwomme lapiny pi Jehovah.

Yenyo Lonyo me Cwiny

it-1-E 1030

Ngabo Dano

I te cik ma Jehovah omiyo ki Luicrael, onongo kingabo lutim bal mogo ma kinekogi i kom yat, macalo jo ma ‘Lubanga ocenogi.’ Onongo kingabogi ka ma dano twero nenogi me ciko jo mukene. Onongo myero kikwany kom ngat ma kingabo i kom yat wek kiyike woko ma peya piny oyuto; ka kiweke i kom yat i dyerwor lung onongo bibalo lobo ma Lubanga omiyo ki Luicrael woko. (Nwo 21:22, 23) Luicrael onongo gilubo cik man kadi bed ngat ma kineko-ni pe Laicrael.​—Yoc 8:29; 10:26, 27.

OKTOBA 11-17

LONYO MA TYE I LOK PA LUBANGA | YOCWA 10-11

“Jehovah Olwenyo pi Rok me Icrael”

it-1-E 50

Adoni-jedek

Man obedo kabaka me Jerucalem i kare ma Luicrael onongo gitye ka mayo Lobo ma Kiciko Pire-ni. Adoni-jedek oribbe ki luker mogo matinotino ma gitye tung gupoto ceng me Jordan me lweny i kom Yocwa ki lumonye. (Yoc 9:1-3) Kadi bed kit meno, jo Kiv ma gibedo i Gibeon gumoko gicikke me kuc ki Yocwa. Me miyo bwura i kom jo mukene wek pe gumine i cing Luicrael, Adoni-jedek oribbe ki lumony pa luker angwen me Amor, ci gurumo boma me Gibeon dok guoto lweny i komgi. Yocwa olaro jo Gibeon i yo me aura dok oloyo lumony ma guribbe-ni, man oweko luker abic magi guringo wa i Makeda dok gukanne i boro ento lacen kinongogi woko. Yocwa kikome aye oneko Adoni-jedek kacel ki luker angwen-ni ducu i nyim lumonye, ci kingabogi i kom yat. Kikwanyo komgi ci gibologi i boro ma onongo gukanne iye-ni.​—Yoc 10:1-27.

it-1-E 1020

Pee

Jehovah Otiyo Kwede. Jehovah obedo ka tic ki pee i kare mogo mukato angec me cobo lokke ki dok me nyuto tekone. (Jab 148:1, 8; Ic 30:30) Tyen mukwongo ma en otiyo ki pee obedo i kare ma en ocwalo pwod me abirone i kom Luejipt, pee meno obalo cam, oturo yadi, dok oneko dano kacel ki lee ma onongo gitye woko, ento pe ogudo Luicrael ma onongo gitye i Gocen. (Nia 9:18-26; Jab 78:47, 48; 105:32, 33) Lacen, ma Luicrael guo i Lobo ma Kiciko Pire, Yocwa otelo wigi me cito ka konyo jo Gibeon, i kare ma luker abic pa jo Amor guribbe me lweny i komgi. Jehovah dok otiyo ki pee me lweny i kom jo Amor. I nino meno, jo ma guto ki pee onongo gipol loyo jo ma Luicrael onekogi i dog lweny.​—Yoc 10:3-7, 11.

w04-E 12/1 11 para. 1

Wi Lok Madongo ma Kikwanyo ki i Buk pa Yocwa

10:13​—Gin meno onongo twere nining? Tika “tye gin mo ma loyo Rwot [Jehovah],” Lacwe polo ki lobo kulu? (Acakki 18:14) Ka Jehovah mito, en twero loko wirre pa lobo ma weko nen i wang dano calo ceng ki dwe gucung mot. Nyo bene en twero weko lobo ki dwe giwirre i yo ma pe gigengo dero ceng ki dwe, man weko piny gak maleng. Gin mo keken ma en otimo, wangeyo ni ‘nino mo yam peya obedo kit meno’ i tekwaro pa dano.​—Yocwa 10:14.

Yenyo Lonyo me Cwiny

w09-E 3/15 32 para. 5

Lapeny pa Lukwan Bukkewa

Pe omyero watam ni Jehovah aye oweko kicoyo bukke mogo ma kiloko i komgi i Baibul dok onongo gitye ki ngec mogo ma dano gubedo ka tic kwede. Kadi bed kit meno, Lubanga Jehovah oweko kigwoko bukke ducu ma gitye ki “lok pa Lubanga,” dok ‘gibibedo matwal.’ (Ic. 40:8) Ada, bukke ducu ma Jehovah oketogi i kin bukke 66 me Baibul gitye ki ngec ducu ma mitte wek ‘wabed jo muteggi, ma guyubbe i yo ducu pi tiyo kit tic ducu mabeco.’​—2 Tem. 3:16, 17.

OKTOBA 18-24

LONYO MA TYE I LOK PA LUBANGA | YOCWA 12-14

“Lub Gin ma Jehovah Mito ki Cwinyi Ducu”

w04-E 12/1 12 para. 2

Wi Lok Madongo ma Kikwanyo ki i Buk pa Yocwa

14:10-13. Kadi be Kaleb onongo tye ki mwaka 85 kulu, en pud openyo me timo tic mo matek adada, ni kiwek elweny me mayo lobo Kebron. Lobo meno onongo opong ki jo Anak​—co mogo ma onongo gidongo adada. Ki kony pa Jehovah Kaleb oloyo lweny, ci Kebron odoko boma me laro lunek. (Yocwa 15:13-19; 21:11-13) Lanen pa Kaleb cuko cwinywa pe me bedo ki lworo me ye tic mo matek i dul pa Jehovah.

w06-E 10/1 18 para. 11

Niye ki Cwiny me Lworo Lubanga Weko Wabedo ki Tekcwiny

11 Niye ma kit meno medde ki dongo ka waketo ada i tic, ka wanongo adwogi mabeco ki dong ka waneno kit ma Jehovah gamo kwede legawa. I yo macek, ka waniang ni Jehovah aye tye ka telowa i yo me kwowa ducu. (Jabuli 34:8; 1 Jon 5:14, 15) Watwero bedo ki gen ni niye pa Yocwa ki Kaleb ojing i kare ma guneno ber pa Lubanga. (Yocwa 23:14) Tam kong i kom lok magi: Gin gubwot dok gudonyo i Lobo ma Kiciko Pire-ni i nge wot i dye tim pi mwaki 40, kit ma Lubanga onongo ociko kwede. (Wel 14:27-30; 32:11, 12) Kiminigi tic ma pire tek adada i kare ma Luicrael gubedo ka mayo lobo Kanaan pi mwaki abicel. Me agikkine, gin gukwo pi kare malac ma komgi yot dok gunongo ginaleya ma meggi. Ada, Jehovah miyo mot bot jo ma gitiyo pire ki gen dok ki tekcwiny!​—Yocwa 14:6, 9-14; 19:49, 50; 24:29.

Yenyo Lonyo me Cwiny

it-1-E 902-903

Gebal

Jehovah oketo “lobo pa jo Gebal” i kin lobe ma jo Icrael onongo myero guma i kare pa Yocwa. (Yoc 13:1-5) Jo mogo giwaco ni Lubanga pe ocobo cikkene, pien boma me Gebal tye tung kumalo ka mabor ki lobo Icrael (cokcok kilomita 100 [nyo mairo 60] kulu tung kumalo me Dan) dok pe obedo i te loc pa Luicrael. Lucoc mogo giwaco ni nen calo pe kikobo lok man ni ‘lobo pa jo Gebal-li’ maber. Gin giwaco ni coc macon onongo waco ni “lobo ma otenne atena ki Lebanon,” nyo ‘ka ma cok ki lobo Gebal.’ Kadi bed kumeno, omyero waniang ni tye jami mogo ma Luicrael onongo myero gutim wek cikke pa Jehovah ma tye i Yocwa 13:2-7 ocobo kakare. Pi meno, twero bedo ni Luicrael pe gumayo lobo Gebal pien pe gubedo luwiny.​—Por ki Yoc 23:12, 13.

OKTOBA 25-31

LONYO MA TYE I LOK PA LUBANGA | YOCWA 15-17

“Gwok Ginaleyani ma Pire Tek Tutwal-li”

it-1-E 1083 para. 3

Kebron

Ka Luicrael gumedde ki mayo lobo ma tye tung kupiny me Kanaan, gin guneko jo ma bedo i Kebron kacel ki kabakagi (nen calo man aye kabaka ma olubo kor Kokam). (Yoc 10:36, 37) Kadi bed Luicrael i te tela pa Yocwa guturo teko pa jo Kanaan, nen calo gin pe guketo mony me gwoko lobe ma gumayogi-ni. Dok nen calo ma Luicrael gitye ka lweny me mayo lobe mudong, jo Anak dok gucako bedo i lobo Kebron, man oweko onongo dok mitte ni Kaleb (nyo awobe pa Juda ma Kaleb aye otelo wigi) oma boma meno ki botgi lacen. (Yoc 11:21-23; 14:12-15; 15:13, 14; Lungol 1:10) I acakkine onongo kimiyo lobo Kebron bot Kaleb ma a ki i kaka pa Juda, ento lacen gijalo boma man pi tic mo ma pire tek adada, me bedo macalo gang me laro lunek. Dok onongo kabedo pa lulamdog bene. Ento, “potti ducu ma i nget gang meno [nyo Kebron]” ki gangi matino ma i ngete kimiyo bot Kaleb macalo ginaleyane.​—Yoc 14:13, 14; 20:7; 21:9-13.

it-1-E 848

Opii

I kare me Baibul, dano mapol onongo gimaro tic ki opii me tiyo tic matego (Leb Ibru, mas) dok jo ma kiloyogi i dog lweny aye onongo gitiyo macalo opii. (Nwo 20:11; Yoc 16:10; 17:13; Esta 10:1; Ic 31:8; Koko 1:1) Luejipt ma gubedo ka loyo Luicrael onongo gitiyo kwedgi macalo opii me gero ka gwoko cam i gang kal pa Parao i Pitom ki Ramcec. (Nia 1:11-14) Ento i kare ma Luicrael gudonyo i Lobo ma Kiciko Pire, me ka lubo cik pa Jehovah me jwero jo Kanaan woko, Luicrael dok gutiyo kwedgi macalo opii wek guti tic matego. Man oweko Luicrael gudonyo i woro lubange me goba. (Yoc 16:10; Lungol 1:28; 2:3, 11, 12) Kabaka Solomon bene omedde ki tic ki likwayi pa jo Kanaan magi, ma gin aye jo Amor, jo Kit, jo Perej, jo Kiv, ki jo Jebuc macalo opii ma gitiyo tic matego.​—1Luker 9:20, 21.

it-1-E 402 para. 3

Kanaan

Kadi bed jo Kanaan mapol gubwot ki i cing Luicrael dok pe gubedo i te locgi, pud kitwero wacone ni Jehovah ‘omiyo bot jo Icrael lobo ducu ma yam okwongo pire ni ebimiyo bot kwarogi.’ En bene “omiyogi yweyo i kabedo ducu,” dok “lok mabeco ducu ma yam onongo Rwot [Jehovah] ociko ki jo Icrael ocobbe kakare, pe onen lok mo ma pe otimme.” (Yoc 21:43-45) Lumone pa Luicrael ducu gudoko lwor ma pe gitwero miyo bwura ki Luicrael. Lubanga onongo ociko ni ebiryemo jo Kanaan “motmot” wek lee tim pe onya i kabedo ma odong nono. (Nia 23:29, 30; Nwo 7:22) Kadi bed jo Kanaan onongo gitye ki jami lweny matego, calo gadigadi lweny ki pala, ngat mo keken onongo pe twero kok i kom Jehovah ni pe ocobo cikkene i kare ma Luicrael pe gumayo lobe mukene. (Yoc 17:16-18; Lungol 4:13) Me ka meno, lok ma kicoyo nyuto ni kiloyo Luicrael i kare mukene pien pe gubedo lugen bot Lubanga.​—Wel 14:44, 45; Yoc 7:1-12.

Yenyo Lonyo me Cwiny

w15-E 7/15 32

Tika Onongo Ingeyo?

Tika lobo Icrael macon onongo opong ki bunga kit ma Baibul nyuto kwede?

BAIBUL nyuto ni kabedo mogo ki i Lobo ma Kiciko Pire onongo opong ki bunga dok yadi onongo ‘pol ata.’ (1 Luker 10:27; Yoc. 17:15, 18) Kadi bed kit meno, jo mogo gitwero bedo ki akalakala ka lok meno tye ada, ka guneno kit ma yadi dong nok kwede i lobo meno i kare-ni.

Buk me Life in Biblical Israel waco ni: “I kare macon, bunga onongo dwong adada i lobo Icrael loyo i kare-ni.” Wi godi ma i lobo meno onongo opong ki yadi calo lawiwiyo, evergreen oak ki dong yat kworo. Ki piny i te got me dok kwede tung dog Nam me Mediterranean, onongo opong ki yat olam.

Buk me Plants of the Bible waco ni kabedo mogo i lobo Icrael dong yadi pe iye i kare-ni. Ngo ma oweko yadi dong pe? Buk man owaco ni otimme motmot, “dano aye gutongo yadi magi tutwalle me nongo poto me pur ki me kwayo leegi, ki dong yen me gedo ki me tedo.”

    Gin akwana i leb Acholi (1996-2024)
    Kat Woko
    Dony i Iye
    • Acholi
    • Nywakki
    • Jami ma imito
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Cik pi Tic Kwede
    • Privacy Policy
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Dony i Iye
    Nywakki