Ka ma Kikwanyo Iye Pwony pi Yub me Cokke
NOVEMBA 1-7
LONYO MA TYE I LOK PA LUBANGA | YOCWA 18-19
“Yo me Ryeko ma Jehovah Otiyo Kwede me Poko Ngom”
it-1-E 359 para. 1
Wang Coo
Nen calo poko ngom bot kaki me Icrael onongo cung i kom jami aryo: me acel, bolo kwir, ki dong me aryone dit pa kaka moni. Kwir onongo moko tung ka ma kaka moni bidok iye, me labolle, ka kaka moni bidok tung kumalo, kupiny, kupoto ceng, kunyango, i bar mo, nyo ka ma obedo godi godi. Jehovah aye onongo doro bolo kwir man dok man weko nyeko nyo daa bedo pe i kin kaki magi. (Car 16:33) Pi meno, Lubanga oneno ni kaka acel acel onongo ngom ma lubbe ki lok pa laticce Yakobo ma oloko calo lanebi i kare ma en dong cok to, kit ma kitito kwede i Acakki 49:1-33.
it-1-E 1200 para. 1
Ginaleya
Ngom aleya. Man aye ginaleya ma Jehovah omiyo ki likwayo pa Icrael, dok en onyuto wang coo me lobo meno ki Moses. (Wel 34:1-12; Yoc 1:4) Moses aye opoko ngom bot awobe pa Gad, pa Reuben, ki dong nucu kaka pa Manace. (Wel 32:33; Yoc 14:3) Kaki mukene-ni gunongo ngomgi ki bolo kwir i te tela pa Yocwa ki Eleajar. (Yoc 14:1, 2) Kit ma Yakobo otito kwede con i Acakki 49:5, 7, jo pa Cimeon ki pa Levi pe gunongo ngom mo ma kimiyo ki nyinggi. Ngom pa Cimeon obedo i dye ngom ma kimiyo ki Juda (dok man onongo kwako wa gangi mukene ma orumo ngom pa Juda (Yoc 19:1-9), dok kimiyo ki Levi gangi 48 mapatpat ma oket i kin kaki me Icrael ducu. Jehovah owaco ni en aye etye ginaleya pa Lulevi, pien Lulevi gunongo mot me tic mo ma pire tek adada i ot pa Jehovah. Gin gunongo dul acel me apar i kom jami pa jo Icrael macalo ginaleyagi pi tic ma gitimo i ot pa Lubanga. (Wel 18:20, 21; 35:6, 7) Onongo kipoko tic bot jo me odi ma lubbe ki kakagi. Ka jo me odi giwoto ki nya, onongo gimedde bene ki poko ginaleya bot lutinogi, dok ngom ma ginongo bene woto ki doko tidi.
it-1-E 359 para. 2
Wang Coo
Ka dong kibolo kwir me moko tung ka ma kaka moni bibedo iye, onongo dok mitte ni kimok dit pa ngom ma gibinongo kun cung i kom dit pa kaka moni. “Wubilimo lobo me aleyawu kun gipoko ki bolo kwir ma lubo kit ma doggolawu tye kwede. Wubimiyo dul lobo malac bot kaka maditone ki dul lobo manok bot kaka matino. Ka ma kwir opoto iye i kom dano mo, en aye bedo mere; wubilimo lobo me aleyawu kun lubo kaka pa kwarowu.” (Wel 33:54) Ka dong kwir omoko ni kaka moni bidok tung ka mo, onongo pe kiloko, ento dit pa lobo ma kaka meno binongo onongo kiloko ma lubbe ki wel dano me kaka meno. Me labolle, i kare ma kinongo ni ngom ma kimiyo ki kaka pa Juda onongo dit tutwal, kijwiko ngomme manok kun kimiyo bute mukene bot kaka pa Cimeon.—Yoc 19:9.
Yenyo Lonyo me Cwiny
it-1-E 359 para. 5
Wang Coo
Lok ma kicoyo i kom kit ma kipoko kwede ngom ma tye tung kupoto ceng me Jordan nyuto ni kikwongo miyo ngom ki kaka pa Juda (Yoc 15:1-63), Yucepu (Epraim) (Yoc 16:1-10), ki dong nucu kaka pa Manace mudong-ngi dok onongo gibibedo tung gupoto ceng me Jordan. (Yoc 17:1-13) Kinyuto wang lobogi dok kiryeyo boma ducu ma gibileyone. I nge meno, nen calo kong dok kijuko poko ngom bot kaki mudong-ngi woko, pien Luicrael gua woko ki i Gilgal ci gucako bedo i Cilo. (Yoc 14:6; 18:1) Pe kinyuto kare ma gutero i Cilo, ento i nge kare mo, Yocwa ociko kaki abiro mudong-ngi pien onongo gitye ka galle ki cito ka bedo i lobo ma onongo pud peya kipoko-ni. (Yoc 18:2, 3) Kimiyo tyen lok mapatpat ma oweko kaki abiro-ni gugalle ki cito i lobo meno. Lucoc mogo giwaco ni jami mapol ma guyako i kare ma gitye ka mayo lobe mukene-ni ki dong kuc manok ma gunongo pien jo Kanaan onongo dong pe gitwero lweny i komgi, oweko kaki magi onongo gineno calo konye pe me rune ki cito ka bedo i lobo mudong-ngi. Gwok nyo gubedo ka jungnge ki cito pien onongo gilworo kemme ki lumonegi ma gitek-ki. (Yoc 13:1-7) Dok nen calo onongo pe gingeyo lobo ma peya kipoko-ni maber tutwal calo lobo ma onongo dong gipoko woko-ni.
NOVEMBA 8-14
LONYO MA TYE I LOK PA LUBANGA | YOCWA 20-22
“Pwony ma Wanongo ki i Niango mo Manok ma Obedo i Kin Luicrael”
w06-E 4/15 5 para. 3
Kit me Lok ki Luoti
Ka watito ka maleng lok ma tye i cwinywa ci man weko dano pe gitwero bedo ki tam marac. Con i tekwaro pa Luicrael; kaka pa Reuben, Gad, ki dong nucu kaka pa Manace ma onongo gitye ka bedo tung kunyango me Kulu Jordan ‘gucano keno tyer mo madit adada i nget Jordan.’ Kaki mukene-ni gubedo ki tam marac i kom gin ma gutimo-ni. Kaki ma tung kupoto ceng guyubbe me lweny i kom kaki ma tung kunyango pien onongo gitamo ni omegigi gukwero Jehovah woko. Ento ma pud peya gucito ka lweny i komgi, gin gucwalo co mogo me lok ki kaki ma tung kunyango-ni. Meno pud dong obedo tam me ryeko ya! Co magi gunongo ni kara keno meno pe kicano me wango gityer ma Jehovah pe ociko pire. Me ka meno, kaki ma tung kunyango onongo gitye ki lworo ni i anyim, kaki mukene-ni gibiwaccigi ni: ‘Pe wutye ki dul mo keken ma kipoko piwu i Jehovah.’ Pi meno, keno tyer meno onongo bibedo macalo caden ni gin bene giworo Jehovah. (Yocwa 22:10-29) Gin gucako nying keno tyer meno ni Caden, gwok nyo pien onongo bicung macalo caden ni ki botgi, Jehovah obedo Lubanga me ada.—Yocwa 22:34.
w08-E 11/15 18 para. 5
Tute Matek me “Kelo Kuc”
Luicrael ma tung kupoto ceng me Jordan onongo gitwero bedo ki tam ni gin ma moko ni jo meno gutimo bal dong tye dok ni ka ce gicito oyotoyot ka lweny i komgi ci jo ma biwanne bibedo manok. Me ka rune ka timo gin mo labongo tam, kaka ma tung kupoto ceng-ngi gucwalo co mogo bot omegigi wek gulok i kom gin ma gutimo-ni. Jo magi gupenyogi ni: ‘Man kit bal ango ma wutimo i kom Lubanga pa Icrael-li, mumiyo wulokke wuweko lubo kor Jehovah woko?’ Ki lok ada kaki ma gucano keno tyer-ri onongo pe gutimo bal mo. Ento onongo gibidok i adot ma kimoro i komgi-ni nining? Tika onongo gibigamo lokke ki gero nyo gibikwero lok ki omegigi? Kaki ma kimoro adot i komgi-ni gugamo lokke ki mwolo, dok gutito ka maleng ni gitimo gin meno pien gimito woro Jehovah. Kit ma gudok kwede i lok man ogwoko watgi ki Lubanga dok olaro kwogi bene. Lok ki mwolo ocobo peko meno dok okelo kuc i kingi.—Yoc. 22:13-34.
Yenyo Lonyo me Cwiny
it-1-E 402 para. 3
Kanaan
Kadi bed jo Kanaan mapol gubwot ki i cing Luicrael dok pe gubedo i te locgi, pud kitwero wacone ni Jehovah ‘omiyo bot jo Icrael lobo ducu ma yam okwongo pire ni ebimiyo bot kwarogi.’ En bene “omiyogi yweyo i kabedo ducu,” dok “lok mabeco ducu ma yam onongo Rwot [Jehovah] ociko ki jo Icrael ocobbe kakare, pe onen lok mo ma pe otimme.” (Yoc 21:43-45) Lumone pa Luicrael ducu gudoko lwor ma pe gitwero miyo bwura ki Luicrael. Lubanga onongo ociko ni ebiryemo jo Kanaan “motmot” wek lee tim pe onya i kabedo ma odong nono. (Nia 23:29, 30; Nwo 7:22) Kadi bed jo Kanaan onongo gitye ki jami lweny matego, calo gadigadi lweny ki pala, ngat mo keken onongo pe twero kok i kom Jehovah ni pe ocobo cikkene i kare ma Luicrael pe gumayo lobe mukene. (Yoc 17:16-18; Lungol 4:13) Me ka meno, lok ma kicoyo nyuto ni kiloyo Luicrael i kare mukene pien pe gubedo lugen bot Lubanga.—Wel 14:44, 45; Yoc 7:1-12.
NOVEMBA 15-21
LONYO MA TYE I LOK PA LUBANGA | YOCWA 23-24
“Tira me Agikki ma Yocwa Omiyo ki Rok me Icrael”
it-1-E 75
Moko Wat
Man onongo dok pat ki gin mutimme i kare ma rok me Icrael gudonyo i Kanaan, Lobo ma kiciko pire-ni. Me cobo cikkene bot kwarigi, Lubanga Won Twer Ducu omiyo twero bot Luicrael me loyo lobo meno. Pi meno, onongo pe gitye ka donyo i lobo meno macalo lubedo, dok Jehovah ocikogi ni pe gumok gicikke ki lurok ma gibedo i lobo meno dok giworo lubange me goba-ni. (Nia 23:31-33; 34:11-16) Onongo myero gubed i te cik pa Lubanga keken, ento pe i te twero pa lurok ma gicok ryemogi-ni. (Levi 18:3, 4; 20:22-24) Dok kicikogi bene ni omyero pe gunyom lurok nyo gumi anyiragi me anyoma bot lurok. Nyom meno onongo pe weko gibedo cok ki mon ma giworo lubange me goba keken, ento wa ki wadigi ma pe giworo Jehovah, kacel ki tim ki kwer me dini goba. Man onongo bibedo macalo owic bot Luicrael dok weko gicako woro lubange me goba.—Nwo 7:2-4; Nia 34:16; Yoc 23:12, 13.
w07-E 11/1 26 para. 19-20
Lok pa Jehovah pe Poto Nono
19 Ma lubbe ki jami ma waneno ki wangwa, wan bene watwero wacone ni: “Gin mabeco ducu ma yam Rwot [Jehovah] Lubangawu ociko piwu gin ducu gucobbe kakare, pe tye acel mo ma pe otimme.” (Yocwa 23:14) Jehovah laro jone, gwokogi dok minigi jami ma mitte. Tika itwero waco gin mo ma Jehovah ociko ma pe ocobbe i karene kikome? Pe twere. Wan wageno Lok pa Lubanga.
20 Jami ma bitimme i anyim kono? Jehovah owacciwa ni pol pa wan watwero bedo ki gen me kwo i lobo manyen me paradic. Jo mogo manok i kinwa gitye ki gen me loc kacel ki Kricito i polo. I kit gen mo keken ma watye kwede, omyero wamedde ki bedo lugen calo Yocwa. Kare bibino ma genwa bicobbe. I kare meno, wabineno jami ducu ma Jehovah ocikke pire ci wan bene wabiwacci: “Gin ducu gucobbe kakare.”
Yenyo Lonyo me Cwiny
w04-E 12/1 12 para. 1
Wi Lok Madongo ma Kikwanyo ki i Buk pa Yocwa
24:2—Tika Tera, won Abraim onongo bene woro cal lubange mukene? I acakkine, Tera onongo pe woro Lubanga Jehovah. Nen calo en onongo woro lubanga me dwe ma nyinge Sin—ma en aye lubanga ma pol pa jo me Ur onongo giworo. Ma lubbe ki tekwaro pa Lujudaya, nen calo Tera onongo bene yubo cal lubange me goba. Ento i kare ma Abraim oa ki i Ur kit ma Lubanga ocike kwede, en ocito kacel ki Tera i Karan.—Acakki 11:31.
NOVEMBA 22-28
LONYO MA TYE I LOK PA LUBANGA | LUNGOLKOP 1-3
“Gin mo Mutimme ma Nyuto Tekcwiny ki Ryeko”
w04-E 3/15 31 para. 3
Ekud Oturo Teko pa Lumonegi Woko
Yub pa Ekud ocobbe, pe pi ryekone, nyo pien ni lumonegi gigoro. Cobbe pa yub pa Lubanga pe jenge i kom dano. Tyen lok ma pire tek ma oweko yub pa Ekud ocobbe aye pien en onongo tye ki cwak pa Jehovah dok bene onongo tye ka cobo miti pa Lubanga me laro Jone. Lubanga aye omiyo Ekud bot Luicrael, dok ‘kare ducu ma Jehovah omiyo botgi langolkop mo, en onongo bedo ki langolkop meno.’—Lungolkop 2:18; 3:15.
w04-E 3/15 30 para. 1-3
Ekud Oturo Teko pa Lumonegi Woko
Gin me acel ma Ekud otimo aye me teto “pala lucwanne”—ma lake bit ryoryo dok cek ma romo kanne i te bongone. Nen calo en otamo ni kibibongo kome. Onongo kimaro rwako pala lucwan i laknget tung acam, wek jo ma gitiyo ki cinggi tung acuc guwot woko oyotoyot. Kit macalo Ekud onongo dano ma lacam, en ‘orwako pala lucwanne i te bongone dok otweyo i kom eme tung lacuc’ ka ma jo ma gwoko kabaka onongo pe gitwero tamo me bongone. Labongo kigeng mo keken, en “ocito otero mucoro bot Eglon, kabaka me Moab.”—Lungolkop 3:16, 17.
Pe kititiwa jami ducu mukwongo timme i ot pa Kabaka Eglon. Ento Baibul wacciwa ni: “Ka Ekud otyeko miyo mot me mucoro bot kabaka, ocwalo dano ma gutingo mot meno gucito woko.” (Lungolkop 3:18) Ekud omiyo mucoro, ci ocwalo luting mucoro ka mabor ki gang pa Eglon, ka ma gin mo pe twero wanogi, ci en olokke odok cen kene. Pingo? Tika en ocito ki jo meno wek gugwoke, nyo pien ni meno aye gin ma cik mito ni kitim, kece mere macalo luting mucoro? Tika en onongo mito ni kong gucit ka ma gin mo marac pe twero timme i komgi ma peya ecobo yubbe? Kit gin mo keken ma onongo tye i tamme, Ekud odok cen kene bot kabaka.
Ka Ekud “oo i godi ma kipayo apaya ma cok ki Gilgal, olokke odok cen owacci, ‘Atye ki lok mo me mung ma kicwala kwede boti, kabaka.’” Pe kititiwa i Ginacoya kit ma en dok odonyo kwede wa bot kabaka. Lugwok kabaka onongo pe gitwero tamo gin mo? Tika gubedo ki tam ni Laicrael acel keken pe twero timo gin mo marac i kom kabakagi? Tika dwogo pa Ekud en kene onongo bedo calo en tye ka dobbo lutuggi? Kit gin mo keken ma gin gutamo, wangeyo ni Ekud oyenyo yo me lok ki kabaka kene, dok meno aye gin ma otimme.—Lungolkop 3:19.
Yenyo Lonyo me Cwiny
w05-E 1/15 24 para. 7
Wi Lok Madongo ma Kikwanyo ki i Buk pa Lungolkop
2:10-12. Omyero wabed ki yub me kwano Baibul piwa kenwa kare ducu wek ‘wiwa pe owil i kom jami ducu ma Jehovah otimogi.’ (Jabuli 103:2) Lunyodo myero gupwony lutinogi ki Lok pa Lubanga.—Nwoyo Cik 6:6-9.
NOVEMBA 29–DECEMBA 5
LONYO MA TYE I LOK PA LUBANGA | LUNGOLKOP 4-5
“Jehovah Otiyo ki Mon Aryo me Laro Jone”
w15-E 8/1 13 para. 1
‘Atuc Macalo Mego i Icrael’
Cicera! Nying man onongo kelo lworo dok myelo kom Luicrael adada. Dini ki tekwaro pa jo Kanaan onongo odonyo matut adada i tim gero, onongo gityero lutinogi bot jogi dok lobogi onongo opong ki malaya me ot jogi. Dong kwo onongo bedo nining i lobo ma tye i te loc pa ladit wi mony me Kanaan ki lumonye? Wer pa Debora nyuto kit ma wot onongo tek kwede i lobo Icrael ki kit ma dano gutum kwede i kin pacci. (Lungolkop 5:6, 7) Watwero goyo i wiwa kit ma dano onongo gikanne kwede i lum ki kin godi, kit ma gilworo kwede pur i potigi nyo bedo i caro ma pe kirumo ki cel, ki dong wot i dye gudu malac pien ni kitwero monyogi, mako lutino ki dong buto ki mongi tektek.
w15-E 8/1 13 para. 2
‘Atuc Macalo Mego i Icrael’
Luicrael gumedde ki bedo ki lworo meno pi mwaki 20, nio ka Jehovah oneno ni jo man ma lujemo-ni dong gitye atera me lokke, nyo kit ma en oweko kicoyo kwede i wer pa Debora ki Barak ma waco ni, ‘Nio ka an Debora abino, atuc macalo mego i Icrael.’ Pe wangeyo kace Debora, dako pa Lapidot, onongo tye ki lutino ma en onywalo, ento nyig lok ma kitiyo kwede ni mego onongo tye macalo lapor ma nyuto gin mukene. Onongo nyuto ni Jehovah ocimo Debora me miyo gwok ki rok me Icrael macalo mego ma gwoko lutinone. Jehovah ocimo Debora me cito ka lok ki laco mo ma tye ki niye matek ma kilwongo ni Langolkop Barak. Debora owaco ki Barak ni ocit olweny i kom Cicera.—Lungolkop 4:3, 6, 7; 5:7.
‘Atuc Macalo Mego i Icrael’
Onongo myero Yayeri omok tam oyotoyot. En omiyo ka yweyo ki Cicera. Cicera owaco ki Yayeri ni pe owac ni etye i kema ka ngat mo keken obino ka yenye. Yayeri oumo kom Cicera ki bongo, dok ma Cicera olego pii amata, Yayeri okelle cak. Cutcut, Cicera ocako nino matek. Yayeri okwanyo jami tic ma mon ma gibedo i kema onongo pol kare gitiyo kwede ki diro—tal lagur kema ki nyondo. En ocung cok ki wi Cicera, onongo dong mitte ni en otim tic mo ma kelo lworo adada macalo lanek pi Jehovah. Ka gin mo otimme atura nyo en ogalle manok onongo bikelo peko madit. Tika en otamo pi jo pa Lubanga ki kit ma laco man oterogi kwede ki gero pi mwaki mapol? Kece en otamo pi mot ma etye kwede me cung matek pi Jehovah? Ginacoya pe nyutiwa. Ento gin ma wangeyo aye ni en otimo gin ma onongo mitte labongo galle. En oneko Cicera woko!—Lungolkop 4:18-21; 5:24-27.
Yenyo Lonyo me Cwiny
w05-E 1/15 25 para. 5
Wi Lok Madongo ma Kikwanyo ki i Buk pa Lungolkop
5:20—Lakalatwe gulwenyo ki i polo pi Barak nining? Baibul pe otito ka man obedo kony ma lumalaika gumiyo, godi ma gua ki i dan polo ma pi lworo, oweko luryeko pa Cicera guwaco ni lakalatwe aye gitye ka lweny, nyo ni byek ma pe ocobbe ma lutyet pa Cicera guwaco ni lakalatwe bilweny ki i polo pi Barak. Kadi bed kumeno, wangeyo labongo akalakala mo ni Lubanga okonyo jone.
DECEMBA 6-12
LONYO MA TYE I LOK PA LUBANGA | LUNGOLKOP 6-7
“Cit ki Tek Komi-ni”
w02-E 2/15 6-7
Cik ma Igi Lac me Baibul Twero Konyi
Gideon obedo langolkop pa Lujudaya dok onongo tye ki neno mupore i kome kekene. En pe oyenyo yo me bedo latela pa jo Icrael. Ento i kare ma kicime me telo jo Icrael, Gideon oneno ni en pe epore pi tic meno. En owaco ni: “Kakawa tye matidi mo i kin jo Manace, dok an aye latin matidine ki i doggolawa.”—Lungolkop 6:12-16.
w05-E 7/15 16 para. 3
‘Pala Lucwan pi Jehovah ki pi Gideon!’
Lworo onongo oketo jo Midian woko! Piny onongo oling mot, ento cutcut woo ocakke atura pi abino 300 ma onongo kitye ka tyerogi ki dong tum 300 ma kitye ka kutogi. I kare ma jo Midian guwinyo woo man, tutwalle dange pa Luicrael ni ‘pala lucwan pi Jehovah ki pi Gideon!,’ wigi onywenne woko dok gin bene gucako dangnge. Pi anywena nywena man, jo Midian onongo dong pe gitwero poko anga ma tye tung botgi ki anga ma lamonegi. Luicrael 300 ca gucung mot i kabedogi, dok Lubanga oweko lumone pa Luicrael gucako tic ki pala lucwangi me neko lutugi kekengi. Lumony pa jo Midian gucako ngwec woko, ento Luicrael guryemo korgi dok onongo pe gitwero lwi, ci kityeko jo Midian woko. Kigiko ter timgi me nek ma orii pi kare malac-ci woko.—Lungolkop 7:19-25; 8:10-12, 28.
Yenyo Lonyo me Cwiny
w05-E 1/15 26 para. 6
Wi Lok Madongo ma Kikwanyo ki i Buk pa Lungolkop
6:25-27. Gideon otiyo ki ryeko pe me cwero cwiny jo ganggi ma onongo pe giworo Jehovah. Ka watye ka tito kwena maber, omyero wagwokke pe me cwero cwiny jo ma watito kwena botgi i kit ma waloko kwede botgi.
DECEMBA 13-19
LONYO MA TYE I LOK PA LUBANGA | LUNGOLKOP 8-9
“Mwolo Ber Loyo Awaka”
w00-E 8/15 25 para. 3
Gin Ango ma Itimo ka Niango Manok Tye?
I kare ma Gideon tye ka lweny i kom jo Midian, en olwongo jo pa Epraim me miyo kony. Ento i nge lweny, jo Epraim dok gulokke i kom Gideon kun giwaco ni en pe olwongogi i acakki me lweny meno. Kicoyo i Baibul ni jo Epraim “gugerre i kome matek.” Gideon odok i lokgi ni: “Gin ango ma tin atimo ma kiporo ki wun kulu? Pe gwero kor olok pa Epraim ber makato olok ducu ma Abiejer opwono? Lubanga omiyo luker pa jo Midian i cingwu, Oreb ki Jeeb, ci gin ango ma abedo ka timo ma porre ki wun?” (Lungolkop 8:1-3) Gideon oloko ki mwolo dok oyero lokke ki diro, man ogengo lweny mo keken ma onongo twero cakke i kin kaki me Icrael. Jo Epraim nen calo onongo gitye ki awaka dok gimito ni kitergi calo jo ma pigi tek tutwal. Kadi bed kumeno, man pe ogengo Gideon me tute matek wek edwok kuc i kingi. Tika wan bene watwero timo gin meno?
Gin Mumiyo Mwolo Pud Pire Tek
15 Gideon obedo ngat ma mwol adada. I kare ma Jehovah omiye tic me laro Luicrael ki i cing jo Midian, Gideon owaco ni: “Nen, kakawa tye matidi mo i kin jo Manace, dok an aye latin matidine ki i doggolawa.” (Lungolkop 6:15) Ento Gideon ogeno Jehovah dok oye tic ma kimiye. Gideon bene oketo cwinye me niang gin ma Jehovah mito ni etim dok olego pi telane. (Lungolkop 6:36-40) Gideon onongo oteka lweny ma cwinye nwang, ento en bene onongo ryek dok tamo matut i kom gin moni. (Lungolkop 6:11, 27) Lacen, i kare ma dano onongo gimito ni en obed lalocgi, en okwero woko. I nge timo jami ducu kit ma Jehovah ocike kwede, en odok cen gang.—Lungolkop 8:22, 23, 29.
w08-E 2/15 9 para. 9
Wot i Yo pa Jehovah
9 Wek wabed lurem Lubanga omyero wabed ki “cwiny mamwol.” (1 Pet. 3:8; Jab. 138:6) Kinyuto kit ma pire tek kwede me bedo ngat mamwol i Lungolkop cura 9. Wod pa Gideon ma nyinge Yocam owaco ni: “I nino mo acel lwak yadi gucito ka wiro moo ker i kom kabakagi.” En oloko i kom yat Jeituni, oduro, ki olok. Yadi magi onongo cung pi jo ma cwinygi atir ma pe gimito kette malo me loyo Luicrael luwotgi. Ento bel-winyo ma kitiyo kwede me yen keken-ni onongo tye ki miti me loyo jo mukene. Bel-winyo man onongo cung pi kabaka Abimelek ma lawaka dok lanek-ki. Kadi bed ni “Abimelek oloyo jo Icrael pi mwaka adek,” en oto atura. (Lungol. 9:8-15, 22, 50-54) Pud dong obedo gin maber ya me bedo ki “cwiny mamwol”!
Yenyo Lonyo me Cwiny
it-1-E 753 para. 1
Epod, I
Kadi bed Gideon onongo tye ki cwiny matir i kare ma en oyubo epod me miyo deyo bot Jehovah ki dok me por i kom kit ma Jehovah oweko Luicrael guloyo kwede lweny, epod ma en oyubo-ni dok “odoko owic me ciko Gideon ki jo me ode,” pien Luicrael dok gucako woro epod meno. (Lungol 8:27) Kadi bed kumeno, Baibul pe waco ni Gideon onongo woro Epod meno; me ka meno, lakwena Paulo oloko i kom Gideon ni en bene tye i kin ‘lwak caden mapol’ ma gukwo i kare ma Yecu pud peya obino i lobo.—Ibru 11:32; 12:1.
DECEMBA 20-26
LONYO MA TYE I LOK PA LUBANGA | LUNGOLKOP 10-12
“Jeputa Onongo Laco ma Maro Jehovah”
Bedo Lagen Weko Inongo Cwak pa Lubanga
9 Twero bedo ni labol pa jo ma lugen calo Yucepu ma otimo kica bot omegine—kadi bed ni “cwinygi ocako kwere woko,” bene ogudo kit ma Jeputa odok iye bot omegine kacel ki lutela pa Luicrael. (Acak. 37:4; 45:4, 5) Lwodo lok i kom labol magi onongo twero konyo Jeputa me yero gin me atima ma yomo cwiny Jehovah. Ngene kene ni tim pa omegine ocwero cwinye adada, ento en onongo pe twero juko tic pi Jehovah kacel ki Jone. (Lungol. 11:9) Lweny pi nying Jehovah onongo pire tek bot Jeputa loyo arubaruba ma tye i kin en ki jo mukene. En onongo omoko tamme me gwoko gennene bot Jehovah, dok man onongo bikelo adwogi maber bote ki bot jo mukene.—Ibru 11:32, 33.
it-2-E 27 para. 2
Jeputa
Jeputa onongo laco ma latic matek, cutcut ma kimiye twero, en ocako tic ki twero meno labongo galle. En ocwalo kwena bot kabaka me Ammon, kun tito ka maleng ni jo Ammon aye gitye ka mayo ngom pa jo Icrael. Kabaka ogamo ni Luicrael aye gumayo ngom meno ki bot jo Ammon i kare mukato angec. (Lungol 11:12, 13) Lok pa Jeputa-ni onyuto ni en pe oteka lweny mager dok ma pe ngeyo tekwarogi, ento ngat ma ngeyo jami mutimme con tutwalle kit ma Lubanga otero kwede jone. En okwero lok pa jo Ammon, kun nyuto ka maleng jami adek magi: (1) Ni jo Icrael pe gumayo ngom pa jo Ammon, pa jo Moab, nyo pa jo Edom (Lungol 11:14-18; Nwo 2:9, 19, 37; 2Tekwaro 20:10, 11); (2) ni i kare ma Luicrael gumayo lobo ma jo Ammon gitye ka larone-ni, onongo jo Ammon pe gibedo iye, pien lobo meno onongo tye i cing jo Amor dok Lubanga aye onongo omiyo Cikon, kabaka me Amor kacel ki ngomgi ducu i cing Luicrael. Ki dong me (3) ni jo Ammon pe gukelo lok mo keken i kom Luicrael i kare ma gitye i lobo meno pi mwaki 300 kulu; pi meno, jo Ammon onongo pe gitye ki tyen lok me kelo adot mo keken i kom Luicrael i kare meno.—Lungol 11:19-27.
it-2-E 27 para. 3
Jeputa
Jeputa onyuto ka maleng ni lok kom ngom meno onongo cung i kom worogi pi Jehovah. En owaco ni Lubanga Jehovah onongo omiyo ngom meno ki Luicrael dok pi tyen lok meno, gin pe gibimiyo kadi incic acel ki jo ma woro lubange me goba. En owaco ni jo Ammon giworo lubanga ma nyinge Kemoc. Jo mogo giwaco ni lok meno pe kikobo maber. Ento kadi bed jo Ammon onongo giworo lubanga ma nyinge Milkom, dok jo Moab giworo lubanga ma nyinge Kemoc, rok magi ma onongo kingi cokcok-ki onongo giworo lubange mapol. Solomon bene oweko Luicrael gucako woro lubanga Kemoc pi mon ma lurok ma en onyomogi-ni. (Lungol 11:24; 1Luker 11:1, 7, 8, 33; 2Luker 23:13) Medo i kom meno, ma lubbe ki lok pa lucoc mogo, nying ni “Kemoc” twero gonye ni “Lalo lweny, nyo Oteka lweny”. (Nen Buk me Gesenius’s Hebrew and Chaldee Lexicon, ma S. Tregelles aye ogonyo, 1901, p. 401.) Jeputa nen calo onyuto ka maleng ni jo Ammon onongo gimiyo deyo bot lubanga me goba man pien ni en loyo jo mukene i lweny dok miyo ngom pa jo ma en oloyogi-ni bot jo Ammon.
Yenyo Lonyo me Cwiny
it-2-E 26
Jeputa
Jeputa Onongo Pe Latin Luk. Kadi bed min Jeputa onongo “dako ma lakwele,” man pe nyuto ni en onywalo Jeputa pi tim kwele nyo ni Jeputa onongo latin luk. Minne onongo lakwele ma peya onyomme ki Gilead macalo dako me aryo, kit macalo Rakab kong obedo lakwele ma peya onyomme ki Calmon. (Lungol 11:1; Yoc 2:1; Mat 1:5) Gin mukene ma nyuto ni Jeputa onongo pe latin luk aye pien omegine ma Gilead onywalo ki dakone me acel guryeme woko wek en pe onong ginaleya mo keken i kingi. (Lungol 11:2) Medo i kom meno, lacen ludongo pa jo Gilead guye ni Jeputa obed latel wigi (dok omegine ma guryeme-ni onongo gitye i kin ludongo magi). (Lungol 11:11) Jeputa bene omiyo gityer bot Lubanga i kema me woro Lubanga. (Lungol 11:30, 31) Jami magi ducu onongo pe twere ka Jeputa obedo latin luk, pien Cik onongo waco ni: ‘Latin luk pe bidonyo i cokke pa Jehovah; kadi wa likwaye me aparre acel mo pe bidonyo i cokke pa Jehovah.’—Nwo 23:2.
DECEMBA 27–JANUARI 2
LONYO MA TYE I LOK PA LUBANGA | LUNGOLKOP 13-14
“Gin ma Lunyodo Gitwero Pwonyone ki Bot Manoa ki Dakone”
w13-E 8/15 16 para. 1
Lunyodo—Wupwony Lutinowu Nicakke ma Pud Gitino
Kong wanen gin mutimme i kom laco mo me kaka pa Dan ma nyinge Manoa, dok onongo bedo i Jora i lobo Icrael macon. Lamalaika pa Jehovah owaco bot dako pa Manoa ma lalur-ri ni en binywalo latin laco. (Lungol. 13:2, 3) Ngene kene ni Manoa ki dakone ma gitye lugen-ni gubedo ki yomcwiny madit pi kwena meno. Ento, gin bene onongo gitye ki par. Pi meno Manoa olego bot Jehovah kun waco ni: “Ai Rwot [Jehovah], alegi ba, wek dano pa Lubanga ma nene icwalo-ni odwog botwa wek opwonywa ki gin ma myero wati i kom awobi ma kibinywalo-ni.” (Lungol. 13:8) Manoa ki dakone onongo gitye ki miti me niang kit ma gibigwoko kwede latingi. Labongo akalakala mo, gin gupwonyo latingi Samson, ki Cik pa Lubanga, dok tutegi onyako nyige. Baibul waco ni ‘cwiny pa Jehovah ocako tic i kom Samson.’ Macalo adwogine, Samson otimo tic mogo madito macalo langolkop me Icrael.—Lungol. 13:25; 14:5, 6; 15:14, 15.
w05-E 3/15 25-26
Samson Oloyo Lweny pi Teko pa Jehovah!
Ka Samson woto ki dongo, Jehovah bene omedde ki ‘goyo laane i kome.’ (Lungolkop 13:24) I nino mo acel Samson obino bot wonne ki minne ci owaccigi ni: “Aneno nyako mo i kin anyira jo Piliciti i Timna; ber wunyomma obed dakona.” (Lungolkop 14:2) Go kong ur ma gubedo kwede. Me ka laro jo Icrael ki i cing lumonegi, awobigi dok mito moko wat kwedgi. Nyomo nyako ki i kin jo ma giworo lubange me goba onongo pe rwatte ki Cik pa Lubanga. (Nia 34:11-16) Pi meno, lunyodone gukwero woko kun giwacce ni: “Nyako mo pe i kin lwak anyira ma tuwu ce, nyo i kin rokwu ducu en aye omiyo icito ka kelo dako ki i kin jo Piliciti ma pe gulirre-ni?” Ento, Samson pud omedde ki waccigi ni: ‘Ber wunyomma nya-nu, pien en aye opore pira.’—Lungolkop 14:3.
Yenyo Lonyo me Cwiny
w05-E 3/15 26 para. 1
Samson Oloyo Lweny pi Teko pa Jehovah!
I yo ma nining ma nyako me Piliciti-ni onongo ‘opore’ pi Samson? Buk me Cyclopedia ma McClintock ki Strong gucoyo waco ni: “Man onongo pe ni pien nyako-ni wange mwonya, kome ber, nyo yomo cwiny Samson, ento onongo opore pi yub mo nyo pi gin mo mukene.” Yub ango? Lungolkop 14:4 tito ni Samson onongo ‘tye ka yenyo yo me lweny i kom jo Piliciti.’ Meno aye tyen lok muweko Samson onongo tye ki miti i kom nyako meno. I kare ma Samson odoko dano madit, “cwiny pa Rwot [Jehovah] ocako tic i kome,” man otugo cwinye me cobo miti pa Lubanga. (Lungolkop 13:25) Pi meno cwiny pa Jehovah aye oweko Samson ocako tic macalo langolkop pa Luicrael ki dok me penyo pi gin mo ma onongo pat adada, ni kiwek enyom nyako me Piliciti. Tika Samson obedo ki kare me timo gin ma en onongo mito-ni? Mukwongo, kong wanen kit ma Jehovah ocuko kwede cwinye ni ebikonye.