Wi Lubele ma i LAIBRARI ME INTANET
Wi Lubele
LAIBRARI ME INTANET
Acholi
  • BAIBUL
  • BUKKE
  • COKKE
  • Goyo Calut i Nyim Bandera, Bolo Kwir, ki Tic Luroni pa Reya
    ‘Wubed i Mar pa Lubanga’
    • romo miya cawa me tiyo tic pi kare malac?’​—Jo Ibru 6:11, 12.

      Ka Lakricitayo moni omoko tamme ma lubbe ki kit ma cwinye ngolo kwede, ci oye tiyo tic luroni pa reya me kaka cito i buc, Lukricitayo luwote omyero guwor tamme. (Jo Roma 14:10) Ka kono en otamo ni pe etwero timone, ci jo mukene-ni omyero guwor tam meno bene.​—1 Jo Korint 10:29; 2 Jo Korint 1:24.

  • Jami Matino Tino ma Kikwanyogi ki i Remo Kacel ki Yo me Yango
    ‘Wubed i Mar pa Lubanga’
    • LAMED NGEC

      Jami Matino Tino ma Kikwanyogi ki i Remo Kacel ki Yo me Yango

      Jami matino tino ma kikwanyogi ki i remo. Jami matino tino magi kikwanyogi ki i kom jami angwen madongo​—red cells, white cells, platelets, ki plasma. Me labolle, red cells tye ki protein ma kilwongo ni hemoglobin. Jami ma kikwanyo ki i hemoglobin pa dano ki lee dong kitiyo kwede me cango lutwo ma red cell-gi nok nyo ma nongo gurwenyo remo mapol adada.

      Plasma​—ma tye ki pacen 90 me pii keken​—tingo hormones, kado, enzymes, ki moc cam, medo ki minerals ki cukari mapol adada. Plasma bene tingo gin ma twoyo wang ret, acikari ma lwenyo i kom two, ki proteins calo albumin. Ka two omako dano mo, dokto romo wacci omyero kituc ngat meno ki gamma globulin ma nongo kikwanyo ki i kom plasma pa jo ma dong remogi tye ki acikari me two meno. Yat interferons ki interleukins ma kitiyo kwedgi me cango kanca ki two ma virus aye kelo-ni kare mukene kikwanyogi ki i kom white blood cells.

      Lukricitayo mono omyero guye yat ma nongo oa ki i kom jami matino tino ma kikwanyogi ki i remo? Baibul pe miyo gin me aluba atir, pi meno dano acel acel omyero omok tamme i nyim Lubanga ma lubbe ki kit ma cwinye ngolle kwede kop. Jo mukene gikwero jami matino tino magi ducu, kun giwacci Cik ma Lubanga omiyo bot jo Icrael-li onongo mito ni remo ma kikwanyo ki i kom gin makwo mo keken omyero “[kiony] woko i ngom macalo pii.” (Nwoyo Cik 12:22-24) Jo mukene, kadi bed gikwero medo remo kikome-ni nyo jami madongo ma gitye iye-ni, giromo ye yat ma a ki i kom jami matino tino-ni. Gin guromo tamo ni jami matino tino ma kikwanyogi ki i kom remo-ni nongo dong pe cung pi kwo pa gin makwo ma kikwanyo remone-ni.

      Ka itye ka moko tammi i kom jami matino tino ma kikwanyogi ki i remo, tam i kom lapeny magi: An tika angeyo ni kwero jami matino tino-ni ducu nyutu ni pe abiye tic ki yadi mogo ma cango two nyo ma romo konyo twoyo wang ret wek remo pe omedde ki mol? Tika aromo tito ki dokto pingo akwero nyo aye tic ki jami matino tino acel nyo makato ma kikwanyogi ki i remo?

      Jami ma kitimo i kare me yango. Man kwako hemodilution ki cell salvage. I tic ki hemodilution, kikubo remo mol cito ka mapat ka kileyo ka wange ki jami ma obedo pii pii, ka ingeye kikubo remo ca mol dok cen i kom latwo. Cell salvage ywayo remo ma tye ka mol i kare me yango ci dwoko cen i kom latwo. Remo ma tye i wang bur nyo i wang ret-ti kiywayo, kilwoko nyo kiluro, ka dok kidwoko cen i kom latwo. Kit ma tic ki yo magi lubu tam pa dokto moni-ni, Lakricitayo omyero kong oniang tam pa doktone.

      Ka itye ka moko tammi ma lubbe ki yo magi, penye kekeni ni: ‘Ka kibikubo remona ni kong dok omol ocit ka mukene kun molle me dwogo cen i koma bene i cawa mukene cot woko, tika cwiny ma ngola kop-pi pud dok biye me neno remo man macalo dul koma, ma nongo pe bimitte ni omyero “[kiony] woko piny i ngom”?’ (Nwoyo Cik 12:23, 24) ‘Mono ka kikwanyo remona, kitiyo iye ka dok kikubo kidwoko cen i koma, ci pe abibedo iye ki poto cwiny mo ma lubbe ki pwony ma anongo ki i Baibul? Tika angeyo ni kwero yo ducu ma dokto gibitic kwede ma lubbe ki remona tere ni pe abiye pimo remona, tic ki macin ma kwanyo cilo ki i olang/engalura (hemodialysis), nyo macin ma tiyo ma kaka adunu/itao nyo oboo/ewuku?’

      [Cal i pot karatac 216]

      Lakricitayo myero omok tamme pire kene i kit ma myero kiti ki remone kwede i kare me yango. Man kwako wa lok madok i kom pimo two kacel ki yo mogo me kwanyo remo manok ki i kom ngat moni ma kitiyo iye ka dong lacen kidwoko i kome.

      LAPENY MA ITWERO PENYO KI DOKTO

      Ka mitte ni omyero kiyangi nyo kimini yat ma a ki i kom remo, nen ni itye ki durable power of attorney ( DPA) i komi dok tim jami ducu ma twero gwoki ki i lok me medo remo. Medo i kom meno, itwero penyo doktoni ki lapeny magi:

      • Ludaktari mukene ma gubitiyo i koma-ni tika gingeyo ni an macalo Lacaden pa Jehovah, kadi ni ngo pe abiye ni kimed remo (remo kikome-ni, red cells, white cells, platelets, nyo blood plasma) i koma?

      • Ka kimito mini yat ma tye ki jami matino tino ma kikwanyogi ki i remo, gin ango mono ma kiyubo ki i kome? Kibimini yat man ma rom mene, dok i yo ango?

      • Ka cwiny ma ngola kop-pi ye jami matino tino ma kikwanyogi ki i remo, peko ango ma tye iye? Yo me cang mukene ango ma tye?

      Ma peya imoko tammi i lok man ducu, ket obed i lega bot Jehovah. En ocikke me miyo ryeko bot jo ducu ma ‘gibedo ka lega’ bote ki niye.​—Yakobo 1:5, 6.

  • Loo Lweny i kom Tim me Cobo Mitini me Mit Kekeni
    ‘Wubed i Mar pa Lubanga’
    • LAMED NGEC

      Loo Lweny i kom Tim me Cobo Mitini me Mit Kekeni

      Tim me cobo miti me mit kenken obedo gin macilo tutwal i yo me cwiny pien weko ngat moni doko ngat ma dong tamo pire kene dok weko en bedo ka tamo pi jami macilo keken. Ngat ma cobo mitine me mit kekene romo cako neno jo mukene calo gin me abuta kwede ci otum. Ki tung bote, buto i kin laco ki dako doko gin ma pe kubbe ki mar ento nongo tye mere me cobo miti ma nongo obino matek i wang cawa moni ci otum. Meno cobo miti pi kare manok keken. Me kaka neko tam ma tye i cwinywa ma gin aye tim me “abor, caro, mit me kom [marac],” cobo miti kit meno tugogi atuga doki.​—Jo Kolocai 3:5.

      Lakwena Paulo ocoyo ni: “Wun ma amaro, . . . myero walonnye woko kekenwa i gin ducu ma cido komwa nyo cwinywa, kun walworo Lubanga, wek wadoku jo maleng atikatika.” (2 Jo Korint 7:1) Ka itye ka tute me lubu lok man, pe irweny genni. Jehovah tye atera me “weko bal” ki dok me miyowa kony. (Jabuli 86:5; Luka 11:9-13) Dong, cwinyi ma bedo ka poto ki dok tuteni matek me lweny ki tam ma kit man kadi bed ni iwoto ki poto nyutu ni itye ki cwiny matir. Po bene ni “Lubanga dit kato cwinywa woko, dok ngeyo lok ducu.” (1 Jon 3:20) Lubanga pe neno balwa keken ento neno ngat moni kacel ki cwinye ducu. Ngec man miyo en winyo

Gin akwana i leb Acholi (1996-2025)
Kat Woko
Dony i Iye
  • Acholi
  • Nywakki
  • Jami ma imito
  • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
  • Cik pi Tic Kwede
  • Privacy Policy
  • Privacy Settings
  • JW.ORG
  • Dony i Iye
Nywakki