Gin Mumiyo Wakwero Cam me Otyeno pa Rwot
“Wutim kuman me po pira.”—1 KOR. 11:24.
1, 2. Ngo ma Yecu otimo i otyeno me Nican 14, 33 K.M? (Nen cal ma tye i pot karatac 12.)
DWE onongo tye ka caro Jerucalem i dyewor me Nican 14, 33 K.M. Yecu kacel ki lukwenane onongo dong gutyeko kwero kwer me Kato, kwer ma jo Icrael onongo gikwero me po i kom kit ma Jehovah olarogi kwede ki i opii i lobo Ejipt mwaki 1,500 mukato angec. Yecu ocako kwer mukene ma dok pat kacel ki lukwenane 11 ma gin lugen—kwer ma lulub kore onongo gibikwerone mwaka ki mwaka me po i kom tone ma onongo bitimme i nino meno.a—Mat. 26:1, 2.
2 Yecu olego lega ci omiyo mugati ma tobi pe iye bot lukwenane, kun wacci: “Wugam, wucam.” I ngeye en otingo kikopo me kongo vino, ka dong opwoyo kun waco ni: “Wun ducu wumat man.” (Mat. 26:26, 27) Yecu pe omiyo bot lukwenane ginacama mukene, ento en otito botgi jami mapol i dyewor meno ma pire tek-ki.
3. Lapeny mene ma wabinyamogi i pwony man?
3 Man aye kit ma Yecu ocako kwede kwer me Nipo, ma bene kilwongo ni “Cam [me Otyeno] pa Rwotwa.” (1 Kor. 11:20) Ma lubbe ki kwer man, jo mogo giromo penye ni: Pingo omyero wapo pi to pa Yecu? Mugati ki vino gicung pi gin ango? Watwero yubbe nining pi Nipo? Angagi ma myero gucam mugati dok gumat kongo vino? Ki dong, Lukricitayo ginyuto nining ni gitero gengi macalo gin ma pire tek?
GIN MUMIYO WAPO PI TO PA YECU
4. To pa Yecu oweko gin ango twere piwa?
4 Wan macalo likwayo pa Adam, walako bal ki to. (Rom. 5:12) Pe tye ngati mo ma tye ki roc ma twero miyo bot Lubanga ginkok pi kwone nyo pi jo mukene. (Jab. 49:6-9) Ento, i kare ma Yecu oto en oculo ginkok ma opore—kome ma pe ki roc-ci ki remone ma oonyi. I ngeye, Yecu otero wel pa kwone ma kityero macalo ginkok-ki bot Lubanga, dok man oweko twere piwa me nongo larre ki i bal kacel ki to ki dong me nongo kwo ma pe tum.—Rom. 6:23; 1 Kor. 15:21, 22.
5. (a) Wangeyo nining ni Lubanga ki Kricito gimaro dano? (b) Pingo omyero wabed tye i nipo me to pa Yecu?
5 Ginkok-ki moko ka maleng ni Lubanga maro dano. (Jon 3:16) Yecu bene onyuto ni emarowa pien omiyo kwone piwa. Ki lok ada, i kare ma en pud tye i polo kun tiyo macalo “ladiro tic” pa Lubanga, Yecu ‘cwinye obedo yom i kom litino pa dano’! (Car. 8:30, 31) Pwoc ma watye kwede pi Lubanga kacel ki Wode omyero owek wabed tye i nipo me to pa Yecu, kun walubo cikke ma en omiyo botwa ma wacci: “Wutim kuman me po pira.”—1 Kor. 11:23-25.
GIN MA MUGATI KI KONGO VINO GICUNG PIRE
6. Omyero waniang i kom mugati ki kongo vino ma kitiyo kwedgi i Nipo-ni nining?
6 I kare ma Yecu tye ka camo cam me agikki kacel ki lukwenane, en oloko i kom mugati ni: “Man aye koma.” En bene oloko i kom kongo vino ni: ‘Man aye remona me gicikke ma bio pi jo mapol.’ (Mar. 14:22-24) Pi meno, jo mogo gitamo ni Yecu otimo tango kun loko mugati doko kome nyo kongo vino doko remo. Ento kom Yecu onongo tye ka maleng i nyim lukwenane, kadi wa mugati ma tobi pe iye ma gin onongo gubicamo-ni. Pi meno, mugati ki kongo vino onongo pe gubedo remo ki ringo kom Yecu kikome.
7. Mugati ma kitiyo kwede i kwer me Nipo-ni cung pi ngo?
7 I nino meno ma pire tek tutwal i mwaka 33 K.M., Yecu otiyo ki mugati ma tobi pe iye, mugati mudong i nge tyeko kwer me Kato. (Nia 12:8) I Ginacoya, tobi i kine mukene cung pi bal. (Mat. 16:6, 11, 12; Luka 12:1) Pi meno, pire tek ni Yecu otiyo ki mugati ma tobi pe iye pien onongo cung pi kome ma pe ki bal-li. (Ibru 7:26) Mugati ma kit meno aye kitiyo kwede i Nipo.
8. Kongo vino ma kitiyo kwede i Nipo-ni cung pi ngo?
8 Kongo vino ma kitiyo kwede i Nican 14, 33 K.M., onongo cung pi remo pa Yecu, dok kongo vino ma watiyo kwede i Nipo-ni i kareni pud bene cung pi remone. Yecu oonyo remone “pi weko bal” i Golgota, ma tye i nge Jerucalem. (Mat. 26:28; 27:33) Ka ce watye ki pwoc pi mic meno ma pire tek-ki, ci wan ki acel acel omyero wayubbe pi kwer meno ma kikwero mwaka ki mwaka-ni. Watwero timo man nining?
YO MOGO ME YUBBE PI NIPO
9. (a) Pingo pire tek piwa me Kwano Baibul pi Nipo? (b) In iwinyo nining ma lubbe ki ginkok-ki?
9 Kwano Baibul pi kare me Nipo ma tye i Kwano Ginacoya me Nino Ducu bimiyo walwodo lok i kom gin ma Yecu otimo ma peya oto. Macalo adwogine, man twero konyowa me yubo cwinywa pi Cam me Otyeno pa Rwot.b Laminwa mo acel ocoyo ni, “Wakuro Nipo ki miti madit. Mwaka ki mwaka nongo pire tek adada. Wiya po i kare ma acung i gang lyel . . . neno lyel pa babana omiyo abedo ki pwoc madit atika pi ginkok. . . . Ada, onongo angeyo ginacoya ducu ki kit me titogi! Ento i kare ma awinyo kit ma to lit kwede aye oweko acako bedo ki yomcwiny madit pi adwogi maber ma ginkok-ki bikelone.” Ada, ka watye ka yubbe pi Nipo, bedo ber ka watamo i kom kit ma gitum pa Yecu larowa kwede ki i bal kacel ki to.
Ti ki bukkewa me yubo cwinyi pi Nipo (Nen paragraf me 9)
10. Yubbe pi Nipo bene romo gudo ticwa me pwony nining?
10 Yubbe pi Nipo bene kwako goyo pulan me medo cawani i ticwa me pwony, wek ka twere iti macalo painia pi tutunu i kare me Nipo. Ka walwongo lutino kwanwa kacel ki jo mukene me bino i Cam me Otyeno pa Rwot, man bimiyo wanongo yomcwiny ma bino pi lok i kom Lubanga, Wode, ki dong mot ma kigwoko pi jo ma giyomo cwiny Jehovah dok gipake.—Jab. 148:12, 13.
11. Lukricitayo mogo me Korint gucamo mugati dok gumato vino i yo mene ma pe opore?
11 Ka itye ka yubbe pi Cam me Otyeno pa Rwot, tam i kom gin ma lakwena Paulo ocoyo bot Lukricitayo me Korint. (Kwan 1 Jo Korint 11:27-34.) Paulo owaco ni ngat mo keken ma ocamo mugati dok omato kikopo man kun kite pe opore nongo “odoko labal pi pyedo kom ki remo pa Rwot,” Yecu Kricito. Pi meno, Lakricitayo ma kiwiro myero “okwong ngine kene” ci dong ocam mugati dok omat vino. Ka pe otimo kumeno, “nongo en tye ka kelo kop i kome kene ka ce ocamo nyo omato.” Lukricitayo mogo me Korint onongo “gitwo, dok gigoro bene, ki jo mogo [onongo] dong guto woko [i yo me cwiny]” pienni gubedo ka timo jami maraco. Twero bedo ni jo mogo gucamo dok gumato mukato kare woko ma peya Nipo ocakke nyo i kare me yub meno, mumiyo nino obedo ka yelogi. Camo mugati ki mato vino i yo meno pe oyomo cwiny Lubanga.
12. (a) Paulo oporo Nipo ki gin ango, dok en ociko jo ma gicamo mugati dok gimato kongo vino nining? (b) Ngat ma camo mugati dok mato kongo vino myero otim gin ango ka ce en otimo bal madit?
12 Paulo oporo Nipo ki cam ma kinywako ki jo mukene, dok en ociko jo ma gicamo mugati dok gimato vino ni: “Pe wutwero mato ki kikopo pa Rwot [Jehovah] ki pa jogi. Pe wutwero cam i meja pa Rwot [Jehovah] ki dok i meja pa jogi.” (1 Kor. 10:16-21) Ka ce ngat ma camo mugati dok mato kongo vino otimo bal madit, en myero onong kony ki bot luelda. (Kwan Yakobo 5:14-16.) Ka Lakricitayo meno ma kiwiro-ni ‘otimo gin ma nyuto ni engut i kom balle,’ ci en nongo pe tye ka cayo gityer pa Yecu ka ocamo mugati dok omato kongo vino i kwer me Nipo.—Luka 3:8.
13. Pingo bedo ber ka walego i kom gen ma Lubanga ominiwa?
13 Ka watye ka yubbe pi Nipo, bedo ber ka walego kun bene watamo matut i kom gen ma Lubanga ominiwa. Latic ma odyere bot Jehovah pe myero onyut cac i kom gityer pa Yecu ki camo mugati nyo mato kongo vino kun pe tye gin mo ma moko ni en obedo Lakricitayo ma kiwiro. Pi meno, ngat moni romo ngeyone nining ni epore me camo mugati ki mato kongo vino?
ANGAGI MA MYERO GUCAM MUGATI DOK GUMAT KONGO VINO?
14. Gin ango ma Lukricitayo ma kiwirogi ma gitye i gicikke manyen-ni gitimo i Nipo?
14 Jo ma gicamo mugati dok gimato kongo vino i kare me Nipo gipe ki akalakala mo keken ni gitye i gicikke manyen. Ma lubbe ki kongo vino, Yecu owaco ni: ‘Kikopo man aye gicikke manyen i remona.’ (1 Kor. 11:25) Lubanga otiyo ki lanebi Jeremia me tito ni Ebimoko gicikke manyen mapat ki gicikke me Cik ma en omoko ki jo Icrael. (Kwan Jeremia 31:31-34.) Lubanga omoko gicikke manyen-ni ki Luicrael me cwiny. (Gal. 6:15, 16) To pa Kricito aye omoko gicikke man. (Luka 22:20) Yecu aye lakub kin Jehovah ki jo ma gitye i gicikke manyen-ni, dok Lukricitayo ma kiwirogi ma gitye i gicikke man gibinongo motgi i polo.—Ibru 8:6; 9:15.
15. Angagi ma gitye i gicikke me Ker-ri, ki dong mot ango ma gibinongone ka gubedo lugen?
15 Jo ma myero gucam mugati ki dok gumat kongo vino i Nipo gingeyo ni gitye i gicikke me Ker-ri. (Kwan Luka 12:32.) Lulub kor Yecu ma kiwirogi ma pe guweko Yecu kun giciro can kacel kwede gibinywako loc kacel kwede i polo. (Pil. 3:10) Pien Lukricitayo ma kiwirogi gitye i gicikke me Ker-ri, gin gibiloc kacel ki Kricito pi naka i polo. (Yabo 22:5) Pi meno, pore pi jo magi me camo mugati ki mato kongo vino i Cam me Otyeno pa Rwot.
16. Tit kong wiye wiye te lok me Jo Roma 8:15-17.
16 Jo ma cwiny maleng waccigi ni gin gubedo lutino pa Lubanga keken aye myero gucam mugati ki dok gumat kongo vino i kwer me Nipo. (Kwan Jo Roma 8:15-17.) Nge ni Paulo otiyo ki nyig lok me leb Aramaic “Abba,” ma tere gonye ni “Wora!” Latin twero tic ki nyig lok man ka tye ka lok ki wonne pien nyuto mar, calo “papa,” dok nyuto woro, calo “wora.” Jo ma gunongo “cwiny me bedo litino me paco” gidoko lutino pa Lubanga pien kiwirogi ki cwiny maleng. Cwiny maleng ribbe ki cwinygi kun niangogi ni Jehovah otyeko wirogi me bedo lutinone. Man pe te lokke ni gipe ki miti me bedo i lobo. Gin gipe ki akalakala mo keken ni gibiloc kacel ki Yecu i Ker-re me polo ka gibedo lugen nio wa i to. Medo i kom meno, gin gingeyo ni Jehovah, ‘ngat maleng dong owirogi woko.’ I kareni, jo manok keken aye gudong i lobo ki i kin dano 144,000. (1 Jon 2:20; Yabo 14:1) Cwiny maleng miyo gikok ni ‘Abba! Wora!’ Pud dong gitye ki wat maber ki Lubanga ya!
TER GENNI MACALO GIN MA PIRE TEK
17. Gen ango ma Lukricitayo ma kiwirogi gitye kwede, dok gingeyo nining ni dong kiwirogi?
17 Ka ce itye Lakricitayo ma kiwiro, ci pire tek ni myero ibed ka lega i kom gen ma itye kwede me kwo i polo. Ka Baibul loko i kom ‘nyako ma kiyubo me nyomme’ ki Yecu Kricito, ci in ingeyo ni lok meno gudi, dok man miyo ikuro ki miti madit me bedo but “nyako ger.” (2 Kor. 11:2; Jon 3:27-29; Yabo 21:2, 9-14) Ka Lubanga otito i Lokke ni emaro lutinone, in idok iye ni, “Kitye ka lok i koma.” Dok ka ikwano ki i Baibul tira ma kimiyo bot Lukricitayo ma kiwirogi, cwiny maleng miyo iketo i tic kun iwaco i cwinyi ni, “Lok man guda.” Pi meno, cwiny pa Lubanga ribbe kacel ki cwinyi kun wacci ni itye ki gen me kwo i polo.
18. “Romi mukene[-ni]” gitye ki gen ango, dok in iwinyo nining ma lubbe ki gen man?
18 Ki tungcel, ka ce itye i kin “lwak dano mapol ata,” ma gin aye “romi mukene[-ni],” man nyuto ni Lubanga omini gen me kwo i lobo. (Yabo 7:9; Jon 10:16) Itye ki miti me kwo pi naka i Paradic, dok inongo yomcwiny ka ilwodo lok i kom gin ma Baibul waco i kom kit ma kwo bibedo kwede i lobo i kare me anyim. Itye ka kuro ki miti madit me bedo i kuc kun nongo itye kacel ki lupaconi ki jo mukene ma kitgi atir. Imito neno kare ma kec, can lim, pekki, two, ki dong to nongo gipe. (Jab. 37:10, 11, 29; 67:6; 72:7, 16; Ic. 33:24) Itye ki miti madit adada me jolo jo ma kicerogi ma gitye ki gen me kwo i lobo pi naka. (Jon 5:28, 29) Pud dong itye ki pwoc madit ya ni Jehovah omini gen me kwo i lobo! Kadi bed ni pe icamo mugati dok pe mato vino, ento ibedo tye i kwer me Nipo me nyuto pwocci pi ginkok pa Yecu Kricito.
TIKA IBIBEDO TYE?
19, 20. (a) Ngo ma myero itim wek genni ocobbe? (b) Pingo ibibedo tye i Cam me Otyeno pa Rwot?
19 Kadi bed ni genni tye me kwo i lobo nyo polo, meno bicobbe ka inyuto niye i kom Lubanga Jehovah, Yecu Kricito, ki dong ginkok. Ka ibedo tye i kwer me Nipo, man bimini kare me lwodo lok i kom genni ki kit ma to pa Yecu pire tek kwede. Pi meno, ket i yubbi me bedo i kin dano milion mapol ma gubibedo tye i Cam me Otyeno pa Rwot i Ceng Abic, April 3, 2015, i Odi me Ker kacel ki kabedo mukene i twok lobo lung.
20 Ka ibedo tye i Nipo, man twero dongo pwocci pi ginkok pa Yecu. Ki bene, ka itero iti ka winyo pwony ma kibimiyo-ni, ci man twero tugo cwinyi me nyuto mar pi luwoti kun inywako kwedgi gin ma ipwonyo madok i kom mar pa Jehovah ki dong yubbe pi dano. (Mat. 22:34-40) Kadi ningo, tute me nenone ni ibedo tye i Cam me Otyeno pa Rwot.
a Ki bot Luibru, ninogi onongo cakke ka ceng opoto ci gik i poto ceng ma lubo.
b Nen Appendix B12 i Baibul me New World Translation.