ENUKPLAKPLA 43
Lé Kristotɔwo ɖo akpɔnɔ aha sɛnŋsɛnŋwo nunu doɔ?
Le xexe lɔ pleŋ mɛɔ, amowo ɖo susu vovovo so aha sɛnŋsɛnŋ nu. Mɛɖowo nunɔ aha koɖo wowo xlɔwo hweɖowonu. Mɛbuwo sɔ gbeta mɔ yewodanu aha gbeɖe o. Vɔ mɛbuwo nunɔ aha keke amu. Lé Bibla nu so aha sɛnŋsɛnŋ nuɔ?
1. Edɔn mɔ woanu aha sɛnŋsɛnŋ a?
Bibla degbe mɔ woŋgbenu aha sɛnŋsɛnŋ o. Vɔ ci Bibla yɔkɔ enu ciwo Mawu na mìɔ, eyɔ “vɛn ci yí donɔ jijɔ nɔ agbetɔ ji.” (Ehajiji Wema 104:14, 15, NWT) Ŋsu koɖo nyɔnu egbejinɔtɔ ɖewo ciwo nu Bibla xo nuxu so nu aha sɛnŋsɛnŋ.—1 Timɔte 5:23.
2. Nukplamu ci Bibla na mɛ ciwo yí sɔ gbeta mɔ yewoanu ahaɔ?
Yehowa gbe aha sugbɔ nunu koɖo ahanumu. (Galatitɔwo 5:21) Yi Nyɔ lɔ mɔ: “Ŋgbe je exlɔ koɖo amɛ ciwo yí nunɔ vɛn sugbɔ [o].” (Elododo Wema 23:20) Mìtɛnŋ sɔ gbeta mɔ mìanu aha koɖo amowo alo mìanui mìwoɖekɛ. Nɔ ele ahan ɔ, mìdeɖo anui sugbɔ keke abu tamɛ kpɔ nywiɖe aglo alo keke awa afɛn axokɔ nuxu alo adahɛn nu le mìwoɖekiwo nu o. Nɔ mìdatɛnŋ aɖo sɛnxu nɔ ahanunuɔ, míɖo alɔn faa ami nunui.
3. Lé mìawɛ ado bubu gbeta ci mɛbuwo sɔ kudo aha sɛnŋsɛnŋ nuɔ?
Mɛɖeka mɛɖeka yí asɔ gbeta mɔ yeanu aha alo yedanu o. Mìdeɖo ado hwɛ mɛ ci yí sɔ gbeta mɔ yeanu aha le dredrenu o, yí mìdaʒin mɛ ci yí deji mɔ yeanu ji mɔ, yɛ le nui o. (Rɔmatɔwo 14:10) Mìcinni mɔ mìdanu aha o, nɔ yi nunu aɖe fun nɔ mɛbuwo. (Hlɛn Rɔmatɔwo 14:21.) Mìdejinɔ “[mìwoŋtɔwo] leɖuɖu kpɔ o, vɔ [mìjinɔ] eleɖuɖu kpɔ nɔ amɛ buwo.”—Hlɛn 1 Korɛntitɔwo 10:23, 24.
JI DWI NI KPƆ DOJI
Kpɔ Bibla gɔnmɛɖose ciwo yí akpedo eo nu nasɔ gbeta mɔ yeanu aha alo yedanu o; koɖo nɔ èmɔ yeanuɔ, nanya nɛni ànu. Gbekpɔ enu ci àtɛnŋ awa nɔ èji mɔ yeami aha nunu.
4. Sɔ gbeta mɔ yeanu aha alo yedanu o
Susu ci yí le Yesu shi do ahanunu nuɔ? Nɔ àkpɔ ɖoŋci lɔɔ, hlɛn nu so enujiŋ ŋkɔtɔ ci ewa nu. Hlɛn Ʒan 2:1-11, keŋ agbeje nyɔbiɔse cɛwo mɛ:
Sɔ koɖo enujiŋ cɛ ɖe, nyi mìatɛnŋ akpla so susu ci Yesu koɖo mɛ ciwo yí nu aha lɔ ɖo do nu mɛɔ?
Ci Yesu degbe mɔ woŋgbenu aha ɖe, lé Kristotɔ ɖo akpɔ mɛ ci yí nunɔ aha doɔ?
Vɔ ci Kristotɔ hɛn anu aha can ɔ, dedasɛ mɔ hweɖekpokpuinu yí anyɔ mɔ woanuini o. Hlɛn Elododo Wema 22:3, keŋ akpɔ nɔnɔmɛ cɛwo ciwo yí ana mɔ taŋfuin danu aha o:
Èjikɔ aku zokeke alo ehun alo èjikɔ azan mashinni ɖe.
Ènyi funɔ.
Doto nu nɔ eo mɔ ŋgbenu aha sɛnŋsɛnŋ o.
Detɛnŋ aɖo sɛnxu nɔ ahanunu o.
Eju mɛ sewo deɖe mɔ mɔ ànu aha sɛnŋsɛnŋ o.
Èle mɛ ci yí mi aha nunu ɖo detɛnŋ ɖo sɛnxu ni gbɔ.
Natɛnŋ ama aha nɔ amowo le alɔlele tɔxu alo nɔ mìdo go le nubuwo mɛa? Nɔ àkpɔ enu ci yí akpedo eo nu nasɔ gbetaɔ, xo VIDEO lɔ.
Hlɛn Rɔmatɔwo 13:13 koɖo 1 Korɛntitɔwo 10:31, 32. Nɔ èhlɛn kpukpui ɖe ɖegbɔɔ, gbeje nyɔbiɔse cɛ mɛ:
Nɔ èwa do gɔnmɛɖose cɛ ji ɖe, lé atɛnŋ akpedo eo nu nasɔ gbeta ci yí ajɔ ji nɔ Yehowaɔ?
Kristotɔ ɖeshiaɖe sɔ gbeta mɔ yeanu aha alo yedanu o. Nɔ énunɔ hweɖowonu can ɔ, átɛnŋ agbe mɔ yedanui gabumɛ o
5. Sɔ gbeta so aha nɛni ànu nu
Nɔ èsɔ gbeta mɔ yeanu aha sɛnŋsɛnŋ ɔ, ɖo ŋwi nyɔ cɛ: Yehowa degbe mɔ woŋgbenu aha sɛnŋsɛnŋ o, vɔ égbe mɔ wodanui ɖoɖu o. Nyi yí taɖoɔ? Hlɛn Oze 4:11, 18, keŋ agbeje nyɔbiɔse cɛ mɛ:
Nyi yí atɛnŋ ajɔ nɔ mɛɖe nunɔ aha ɖoɖuɔ?
Nyi yí atɛnŋ akpedo mì nu mìdanunɔ aha ɖoɖuɔ? Mìɖo awa nu le dredrenu alo ajeshi sɛnxu nɔ mìwoɖekiwo. Hlɛn Elododo Wema 11:2, keŋ agbeje nyɔbiɔse cɛ mɛ:
Nyi yí taɖo enyi susu nywi mɔ mìaɖo sɛnxu nɔ aha nɛni mìanunɔɔ?
6. Enu ci yí akpedo mɛɖe nu ami aha nunu ɖoɖu
Kpɔ enu ci yí kpedo ŋsu ɖeka nu yí emi aha nunu ɖoɖu. Xo VIDEO lɔ, keŋ agbeje nyɔbiɔse ciwo yí gbɔgbɔ mɛ.
Le video lɔ mɛ ɖe, lé Dmitry wa nu do ci enu ahaɔ?
Étɛnŋ mi aha nunu le afɔdumɛa?
Lé ewɛ yí vami aha nunu ɖoɖuɔ?
Hlɛn 1 Korɛntitɔwo 6:10, 11, keŋ agbeje nyɔbiɔse cɛ mɛ:
Lé ahanumu nyi ŋkuvibianyɔ doɔ?
Nyi yí dasɛ mɔ mɛ ci yí nunɔ aha ɖoɖu atɛnŋ atrɔɔ?
Hlɛn Matie 5:30, keŋ agbeje nyɔbiɔse cɛ mɛ:
Kpɔwɛ ci Yesu wa mɔ wo le so alɔ dasɛ mɔ, woami ŋɖewo wawa keŋ asɔ do jijɔ nɔ Yehowa. Nyi àtɛnŋ awa nɔ èdokɔ gbla mɔ yeami aha nunuɔ?a
Hlɛn 1 Korɛntitɔwo 15:33, keŋ agbeje nyɔbiɔse cɛ mɛ:
Lé mɛ ciwo ènyi xlɔ koɖo atɛnŋ akpedo eo nu nanunɔ aha le dredrenu alo awa afɛn anuini doɔ?
MƐÐE TƐNŊ BIƆ SE MƆ: “Ahanunu dɔn a?”
Lé àɖo ŋci ni doɔ?
ENU CI ÈKPLA
Yehowa wa aha nɔ mìasɔ kpɔ jijɔ, ele ahan gan, égbe ahanunu ɖoɖu koɖo ahanumu.
Enumɛtoto
Lé Bibla nu so aha sɛnŋsɛnŋ nuɔ?
Afɔku ciwo yí le ahanunu ɖoɖu mɛɔ?
Lé mìawɛ ado bubu gbeta ci mɛbuwo sɔ kudo ahanunu nuɔ?
KPƆ ŊCƐWO KPƆ
Lé jajɛwo atɛnŋ awa cancan nywi so aha sɛnŋsɛnŋ nu doɔ?
Kpɔ afɔ ciwo àtɛnŋ aɖe keŋ aɖu ahanunu cukaɖa ji.
“Aha sɛnŋsɛnŋ nunu le dredrenu” (Jutakpɔxɔ 1er janvier 2010)
Kristotɔwo atɛnŋ akɔ ahakɔnkpuwo yi ji keŋ asɔ wo do goa?
“Enyɔbiɔse ciwo yí so yi hlɛntɔwo gbɔ” (Jutakpɔxɔ 15 février 2007)
Le nyɔta ci yí nyi “Bali tɔntɔn ŋnyi” mɛɔ, kpɔ lé ŋsu ɖeka wɛ yí mi aha nunu ɖoɖu ɖa.
a Mɛ ciwo yí nunɔ aha ɖoɖu tɛnŋ ʒan doto ɖe ci yí akpedo wo nu nɔ woami. Doto sugbɔ nu mɔ mɛ ciwo yí le ahanunu cukaɖa mɛ ɖo ami nunui keŋkeŋ.