-
Nyi Mawu Fyɔɖuxu nyiɔ?Se vivi nɔ agbe lɔ sɔyi mavɔ!—Bibla kplakpla to seŋkankan ji
-
-
7. Mawu Fyɔɖuxu lɔ ɖo ese sugbɔ ciwo yí nyɔ wu agbetɔvi cɛkpakpa tɔwo sesese
Egawo donɔ esewo yí wokpɔnɔ mɔ ese lɔwo awa nywi nɔ jumɛviwo yí agbeglɔn ta nɔ wo. Mawu Fyɔɖuxu lɔ can wa sewo ɖɛ yí ele mɔ mɛ ciwo yí le gɔnmɛ nɔ Fyɔɖuxu lɔ, azɔn do ese lɔwo ji. Hlɛn 1 Korɛntitɔwo 6:9-11, keŋ agbeje biɔse cɛwo mɛ:
Nɔ mɛshiamɛ wawa do Mawu sewo ji sa ɖe, lé èkpɔ mɔ xexe lɔ ale doɔ?a
Ci Yehowa kpɔnɔ emɔ mɔ, Fyɔɖuxu lɔ gɔnmɛnɔtɔwo le zɔnnɔ do ese cɛwo ji ɖe, èkpɔ mɔ susu le mɛa? Nyi yí taɖo ènu ahan ɔ?
Nyi yí dasɛ mɔ mɛ ciwo yí dezɔnzɔn do ese cɛwo ji atrɔ wowoɖekiwo aji druɔ?—Kpɔ kpukpui 11.
Acɛkpakpawo donɔ sewo yí woglɔnnɔ ta nɔ jumɛviwo yí gbenyinɔ nyɔna nɔ wo. Mawu Fyɔɖuxu yɛ ɖo ese sugbɔ ciwo yí nyɔ wu yí aglɔn ta nɔ mɛ ciwo yí anɔ Fyɔɖuxu lɔ gɔnmɛ yí agbehɛn nyɔnawo vɛ nɔ wo
-
-
Enyɔ ci Bibla nu so amɛgbɔdɔndɔn nuɔ?Se vivi nɔ agbe lɔ sɔyi mavɔ!—Bibla kplakpla to seŋkankan ji
-
-
ENUKPLAKPLA 41
Enyɔ ci Bibla nu so amɛgbɔdɔndɔn nuɔ?
Amɛ sugbɔ devonɔ le wowoɖekiwo mɛ nɔ woxokɔ nuxu so gbɔdɔndɔn nu o. Ele ahan gan, nɔ Bibla xokɔ nuxu so gbɔdɔndɔn nuɔ, enunɔ nyɔ lɔwo tiin le bubu mɛ. Mìkpɔnɔ nyɔna so nyɔ ciwo enu mɛ. Ðo nunya le Bibla mɛ nyɔ lɔwo mɛ. Yehowa yí nyi mìwo Watɔ. Eyi taɖo enya enu ci yí nyi enunywitɔ lɔ nɔ mì. Énu enu ciwo mìawa asɔ do jijɔ ni koɖo enu ci yí akpedo mì nu mìase vivi nɔ agbe lɔ tɛgbɛɛ.
1. Lé Yehowa kpɔnɔ gbɔdɔndɔn doɔ?
Gbɔdɔndɔn nyi enunana nywi ɖeka so Yehowa gbɔ. Éji mɔ yɛanyi jijɔnu le gblamɛ nɔ ŋsu kuɖeka koɖo nyɔnu kuɖeka ciwo yí ɖe wowonɔnɔwo. Enunana cɛ nyi emɔ ci ji asu koɖo ashi ato yí aji viwo. Gbesɔ kpe niɔ, ena wodanasɛ lɔnlɔn nɔ wowonɔnɔwo le jɔjɔmɛnu keŋ yí senɔ vivi ni. Eyi taɖo Mawu Nyɔ lɔ nu mɔ: “Kpɔ jijɔ koɖo nyɔnu ci yí è ɖe hwecinu è nyi ɖajɛvi.” (Elododo Wema 5:18, 19) Yehowa ji mɔ Kristotɔ asu koɖo ashiwo le nɔ gbeji nɔ wowonɔnɔwo, yí woŋgbewa hashi o.—Hlɛn Ebretɔwo 13:4.
2. Nyi yí nyi gbɔdɔndɔn masɔkoɖoseɔ?
Bibla nu nɔ mì mɔ, “[mɛ ciwo yí wanɔ gbɔdɔndɔn masɔkoɖosenu] . . . da ɖu Mawu fyɔju cìnɔ o.” (1 Korɛntitɔwo 6:9, 10) Bibla ŋwlɛtɔ ciwo yí ŋwlɛ Grɛki kpaxwe, zan nyɔgbe por·neiʹa nɔ gbɔdɔndɔn masɔkoɖose. Enyɔgbe lɔ kudo (1) gbɔdɔndɔn nuwana ciwo amɛ ciwo yí deɖe nɔnɔ wanɔ,a (2) ŋsu koɖo ŋsu alo nyɔnu koɖo nyɔnu gbɔdɔndɔn koɖo (3) elanwo gbɔdɔndɔn nu. Mìwo nu kpenɔ nɔ Yehowa yí mìkpɔnɔ nyɔna so mɛ nɔ “mìgbe gbɔdɔndɔn masɔkoɖose.”—1 Tɛsalonikitɔwo 4:3, NWT.
JI DWI NI KPƆ DOJI
Kpɔ lé àwɛ aze nɔ gbɔdɔndɔn masɔkoɖose koɖo lé àwɛ anɔ agbe nywi keŋ akpɔ nyɔna so mɛ.
3. Shi nɔ gbɔdɔndɔn masɔkoɖose
Ŋsu ɖeka ci yí tɔ mɔ Ʒozɛfu gbe mɔ yedawa gbɔdɔndɔn masɔkoɖosenu o. Hlɛn Gɔnmɛjeje 39:1-12, keŋ agbeje nyɔbiɔse cɛwo mɛ:
Nyi yí do ŋsɛn Ʒozɛfu yí eshiɔ?—Kpɔ kpukpui 9.
Ci èkpɔɛ ɖe, Ʒozɛfu sɔ gbeta nywia? Nyi yí taɖoɔ?
Lé jajɛwo awɛ asran Ʒozɛfu keŋ ashinɔ nɔ gbɔdɔndɔn masɔkoɖose le egbɛ mɛɔ? Xo VIDEO lɔ.
Yehowa ji mɔ mì pleŋ le gbe gbɔdɔndɔn masɔkoɖose. Hlɛn 1 Korɛntitɔwo 6:18, keŋ agbeje nyɔbiɔse cɛwo mɛ:
Nɔnɔmɛ ciwo yí atɛnŋ akplɔ mɛɖe do gbɔdɔndɔn masɔkoɖose mɛɔ?
Lé àwɛ ashi nɔ gbɔdɔndɔn masɔkoɖoseɔ?
4. Àtɛnŋ aɖu tetekpɔ ji
Nɔ wosɔ gbɔdɔndɔn masɔkoɖose te mɛɖe kpɔ ɖe, nyi yí atɛnŋ ana tetekpɔ lɔ ji ɖuɖu agbɔnnu niɔ? Xo VIDEO lɔ, keŋ agbeje nyɔbiɔse ci yí gbɔgbɔ mɛ.
Ci nɔviŋsu ci yí le video lɔ mɛ vado jeshi mɔ, ye susuwo koɖo ye nuwanawo atɛnŋ ana yedanɔ gbeji nɔ ye shiye ɖe, nyi ewaɔ?
Kristotɔ egbejinɔtɔwo can donɔ gbla hweɖowonu gbɔxwe yí kpɔtɔ ɖonɔ susu kɔkɔɛ. Lé àwɛ ami gbɔdɔndɔn nyɔwo bubu kpɔɔ? Hlɛn Filipitɔwo 4:8, keŋ agbeje nyɔbiɔse cɛwo mɛ:
Nyi hanwo nu mìɖo abunɔ tamɛ kpɔ soɔ?
Lé Bibla hlɛnhlɛn koɖo sugbɔ wawa le Yehowa sɛnsɛndɔ lɔ mɛ atɛnŋ akpedo mì nu mìaɖu tetekpɔ ji doɔ?
5. Mìkpɔnɔ nyɔna le agbenywinɔnɔ se Yehowa tɔwo mɛ
Yehowa nya enu ci yí nyɔ nɔ mì. Énu lé mìawɛ anɔnɔ agbe kɔkɔɛ keŋ akpɔ nyɔna so mɛ. Hlɛn Elododo Wema 7:7-27 alo xo VIDEO lɔ, keŋ agbeje nyɔbiɔse ciwo yí gbɔgbɔ mɛ.
Lé ɖajɛvi lɔ zɔn yi tetekpɔ mɛ doɔ?—Kpɔ Elododo Wema 7:8, 9.
Sɔ koɖo Elododo Wema 7:23, 26 ɔ, lɔzu ciwo yí tonɔ so gbɔdɔndɔn masɔkoɖose mɛ atɛnŋ adahɛn nu sugbɔ. Nɔ mìnɔnɔ agbe kɔkɔɛ ɖe, cukaɖa ciwo mìatɛnŋ aze nɔɔ?
Lé agbe kɔkɔɛ nɔnɔ atɛnŋ akpedo mì nu mìase vivi nɔ agbe lɔ tɛgbɛɛ doɔ?
Mɛɖowo buini mɔ nyɔ ci Bibla nu so ŋsu koɖo ŋsu alo nyɔnu koɖo nyɔnu gbɔdɔndɔn nu nyi xomɛveve. Vɔ ci Yehowa nyi lɔnlɔn Mawuɔ, éji mɔ mɛshiamɛ ase vivi nɔ agbe lɔ tɛgbɛɛ. Gbɔxwe mìakpɔ nyɔna cɛɔ, mìɖo anɔ agbe asɔ koɖo agbenywinɔnɔ se Mawu tɔwo. Hlɛn 1 Korɛntitɔwo 6:9-11, keŋ agbeje nyɔbiɔse cɛ mɛ:
Ŋsu koɖo ŋsu alo nyɔnu koɖo nyɔnu gbɔdɔndɔn ɖekɛ yí Mawu mɔ yɛnyi nuvɔn a?
Gbɔxwe mìwo nu akpe nɔ Mawuɔ, mì pleŋ yí ɖo awa trɔtrɔwo. Nyɔna ɖe le trɔtrɔ lɔwo wawa mɛa? Hlɛn Ehajiji Wema 19:8, 11, keŋ agbeje nyɔbiɔse cɛwo mɛ:
Agbenywinɔnɔ se Yehowa tɔwo sɔgbe do nu nɔ eɔa? Nyi yí taɖo ènu ahan ɔ?
Yehowa kpedo amɛ sugbɔ nu yí wowanɔ do agbenywinɔnɔ se yitɔwo ji. Átɛnŋ akpedo eɔ can nu
MƐÐEWO NUNƆ MƆ: “Nɔ amɛ amɛve vlɛ yí lɔn nɔnɔ kpoŋ yí dɔn nɔnɔ gbɔɔ, dewa ŋɖe o.”
Lé ànu asɔ kpedo wo nuɔ?
ENU CI ÈKPLA
Gbɔdɔndɔn nyi nunywi ci Yehowa na asu koɖo ashi ɖekɛ nɔ woase vivi ni.
Enumɛtoto
Nuwana ciwo yí woayɔ mɔ gbɔdɔndɔn masɔkoɖoseɔ?
Nyi yí akpedo mì nu mìaze nɔ gbɔdɔndɔn masɔkoɖoseɔ?
Nyɔna ciwo mìkpɔnɔ nɔ mìwa do agbenywinɔnɔ se Yehowa tɔwo jiɔ?
KPƆ ŊCƐWO KPƆ
Kpɔ enu ci yí taɖo Mawu ji mɔ ŋsu koɖo nyɔnu alé alɔ gbɔxwe anyi asu koɖo ashi ɖa.
Kpɔ enu ci yí taɖo Bibla se ci yí kudo ŋsu koɖo ŋsu alo nyɔnu koɖo nyɔnu gbɔdɔndɔn nu dedasɛ mɔ mìado ke mɛ ciwo yí wakɔ nɛnɛ nu ɖa.
“Edɔn mɔ ŋsu adɔn ŋsu gbɔ alo nyɔnu adɔn nyɔnu gbɔa?” (Àkpɔɛ le siti lɔ ji)
Kpɔ lé ese ciwo Mawu do so gbɔdɔndɔn nu glɔnnɔ ta nɔ mì do ɖa.
“Gbɔdɔndɔn ŋtɔŋtɔ enyi nɔ wodɔn amɛ gbɔ to nu mɛa?” (Àkpɔɛ le siti lɔ ji)
Le nyɔta ci yí nyi “Wodo bubu ŋnu” mɛɔ, àkpɔ enu ci yí cucu ŋsu ɖeka ci yí dɔnnɔ ŋsuwo gbɔ yí etrɔ yi gbenɔnɔ nɔ yi nu akpe nɔ Mawu.
a Gbɔdɔndɔn masɔkoɖose nuwana lɔwo yí nyi gbɔdɔndɔn ŋtɔŋtɔ, gbɔdɔndɔn to nu mɛ, to migu mɛ alo asɔ gbɔdɔndɔn susu lilikɔ alɔ do mɛbu vijinu nu.
-
-
Lé Kristotɔwo ɖo akpɔnɔ aha sɛnŋsɛnŋwo nunu doɔ?Se vivi nɔ agbe lɔ sɔyi mavɔ!—Bibla kplakpla to seŋkankan ji
-
-
ENUKPLAKPLA 43
Lé Kristotɔwo ɖo akpɔnɔ aha sɛnŋsɛnŋwo nunu doɔ?
Le xexe lɔ pleŋ mɛɔ, amowo ɖo susu vovovo so aha sɛnŋsɛnŋ nu. Mɛɖowo nunɔ aha koɖo wowo xlɔwo hweɖowonu. Mɛbuwo sɔ gbeta mɔ yewodanu aha gbeɖe o. Vɔ mɛbuwo nunɔ aha keke amu. Lé Bibla nu so aha sɛnŋsɛnŋ nuɔ?
1. Edɔn mɔ woanu aha sɛnŋsɛnŋ a?
Bibla degbe mɔ woŋgbenu aha sɛnŋsɛnŋ o. Vɔ ci Bibla yɔkɔ enu ciwo Mawu na mìɔ, eyɔ “vɛn ci yí donɔ jijɔ nɔ agbetɔ ji.” (Ehajiji Wema 104:14, 15, NWT) Ŋsu koɖo nyɔnu egbejinɔtɔ ɖewo ciwo nu Bibla xo nuxu so nu aha sɛnŋsɛnŋ.—1 Timɔte 5:23.
2. Nukplamu ci Bibla na mɛ ciwo yí sɔ gbeta mɔ yewoanu ahaɔ?
Yehowa gbe aha sugbɔ nunu koɖo ahanumu. (Galatitɔwo 5:21) Yi Nyɔ lɔ mɔ: “Ŋgbe je exlɔ koɖo amɛ ciwo yí nunɔ vɛn sugbɔ [o].” (Elododo Wema 23:20) Mìtɛnŋ sɔ gbeta mɔ mìanu aha koɖo amowo alo mìanui mìwoɖekɛ. Nɔ ele ahan ɔ, mìdeɖo anui sugbɔ keke abu tamɛ kpɔ nywiɖe aglo alo keke awa afɛn axokɔ nuxu alo adahɛn nu le mìwoɖekiwo nu o. Nɔ mìdatɛnŋ aɖo sɛnxu nɔ ahanunuɔ, míɖo alɔn faa ami nunui.
3. Lé mìawɛ ado bubu gbeta ci mɛbuwo sɔ kudo aha sɛnŋsɛnŋ nuɔ?
Mɛɖeka mɛɖeka yí asɔ gbeta mɔ yeanu aha alo yedanu o. Mìdeɖo ado hwɛ mɛ ci yí sɔ gbeta mɔ yeanu aha le dredrenu o, yí mìdaʒin mɛ ci yí deji mɔ yeanu ji mɔ, yɛ le nui o. (Rɔmatɔwo 14:10) Mìcinni mɔ mìdanu aha o, nɔ yi nunu aɖe fun nɔ mɛbuwo. (Hlɛn Rɔmatɔwo 14:21.) Mìdejinɔ “[mìwoŋtɔwo] leɖuɖu kpɔ o, vɔ [mìjinɔ] eleɖuɖu kpɔ nɔ amɛ buwo.”—Hlɛn 1 Korɛntitɔwo 10:23, 24.
JI DWI NI KPƆ DOJI
Kpɔ Bibla gɔnmɛɖose ciwo yí akpedo eo nu nasɔ gbeta mɔ yeanu aha alo yedanu o; koɖo nɔ èmɔ yeanuɔ, nanya nɛni ànu. Gbekpɔ enu ci àtɛnŋ awa nɔ èji mɔ yeami aha nunu.
4. Sɔ gbeta mɔ yeanu aha alo yedanu o
Susu ci yí le Yesu shi do ahanunu nuɔ? Nɔ àkpɔ ɖoŋci lɔɔ, hlɛn nu so enujiŋ ŋkɔtɔ ci ewa nu. Hlɛn Ʒan 2:1-11, keŋ agbeje nyɔbiɔse cɛwo mɛ:
Sɔ koɖo enujiŋ cɛ ɖe, nyi mìatɛnŋ akpla so susu ci Yesu koɖo mɛ ciwo yí nu aha lɔ ɖo do nu mɛɔ?
Ci Yesu degbe mɔ woŋgbenu aha ɖe, lé Kristotɔ ɖo akpɔ mɛ ci yí nunɔ aha doɔ?
Vɔ ci Kristotɔ hɛn anu aha can ɔ, dedasɛ mɔ hweɖekpokpuinu yí anyɔ mɔ woanuini o. Hlɛn Elododo Wema 22:3, keŋ akpɔ nɔnɔmɛ cɛwo ciwo yí ana mɔ taŋfuin danu aha o:
Èjikɔ aku zokeke alo ehun alo èjikɔ azan mashinni ɖe.
Ènyi funɔ.
Doto nu nɔ eo mɔ ŋgbenu aha sɛnŋsɛnŋ o.
Detɛnŋ aɖo sɛnxu nɔ ahanunu o.
Eju mɛ sewo deɖe mɔ mɔ ànu aha sɛnŋsɛnŋ o.
Èle mɛ ci yí mi aha nunu ɖo detɛnŋ ɖo sɛnxu ni gbɔ.
Natɛnŋ ama aha nɔ amowo le alɔlele tɔxu alo nɔ mìdo go le nubuwo mɛa? Nɔ àkpɔ enu ci yí akpedo eo nu nasɔ gbetaɔ, xo VIDEO lɔ.
Hlɛn Rɔmatɔwo 13:13 koɖo 1 Korɛntitɔwo 10:31, 32. Nɔ èhlɛn kpukpui ɖe ɖegbɔɔ, gbeje nyɔbiɔse cɛ mɛ:
Nɔ èwa do gɔnmɛɖose cɛ ji ɖe, lé atɛnŋ akpedo eo nu nasɔ gbeta ci yí ajɔ ji nɔ Yehowaɔ?
Kristotɔ ɖeshiaɖe sɔ gbeta mɔ yeanu aha alo yedanu o. Nɔ énunɔ hweɖowonu can ɔ, átɛnŋ agbe mɔ yedanui gabumɛ o
5. Sɔ gbeta so aha nɛni ànu nu
Nɔ èsɔ gbeta mɔ yeanu aha sɛnŋsɛnŋ ɔ, ɖo ŋwi nyɔ cɛ: Yehowa degbe mɔ woŋgbenu aha sɛnŋsɛnŋ o, vɔ égbe mɔ wodanui ɖoɖu o. Nyi yí taɖoɔ? Hlɛn Oze 4:11, 18, keŋ agbeje nyɔbiɔse cɛ mɛ:
Nyi yí atɛnŋ ajɔ nɔ mɛɖe nunɔ aha ɖoɖuɔ?
Nyi yí atɛnŋ akpedo mì nu mìdanunɔ aha ɖoɖuɔ? Mìɖo awa nu le dredrenu alo ajeshi sɛnxu nɔ mìwoɖekiwo. Hlɛn Elododo Wema 11:2, keŋ agbeje nyɔbiɔse cɛ mɛ:
Nyi yí taɖo enyi susu nywi mɔ mìaɖo sɛnxu nɔ aha nɛni mìanunɔɔ?
6. Enu ci yí akpedo mɛɖe nu ami aha nunu ɖoɖu
Kpɔ enu ci yí kpedo ŋsu ɖeka nu yí emi aha nunu ɖoɖu. Xo VIDEO lɔ, keŋ agbeje nyɔbiɔse ciwo yí gbɔgbɔ mɛ.
Le video lɔ mɛ ɖe, lé Dmitry wa nu do ci enu ahaɔ?
Étɛnŋ mi aha nunu le afɔdumɛa?
Lé ewɛ yí vami aha nunu ɖoɖuɔ?
Hlɛn 1 Korɛntitɔwo 6:10, 11, keŋ agbeje nyɔbiɔse cɛ mɛ:
Lé ahanumu nyi ŋkuvibianyɔ doɔ?
Nyi yí dasɛ mɔ mɛ ci yí nunɔ aha ɖoɖu atɛnŋ atrɔɔ?
Hlɛn Matie 5:30, keŋ agbeje nyɔbiɔse cɛ mɛ:
Kpɔwɛ ci Yesu wa mɔ wo le so alɔ dasɛ mɔ, woami ŋɖewo wawa keŋ asɔ do jijɔ nɔ Yehowa. Nyi àtɛnŋ awa nɔ èdokɔ gbla mɔ yeami aha nunuɔ?a
Hlɛn 1 Korɛntitɔwo 15:33, keŋ agbeje nyɔbiɔse cɛ mɛ:
Lé mɛ ciwo ènyi xlɔ koɖo atɛnŋ akpedo eo nu nanunɔ aha le dredrenu alo awa afɛn anuini doɔ?
MƐÐE TƐNŊ BIƆ SE MƆ: “Ahanunu dɔn a?”
Lé àɖo ŋci ni doɔ?
ENU CI ÈKPLA
Yehowa wa aha nɔ mìasɔ kpɔ jijɔ, ele ahan gan, égbe ahanunu ɖoɖu koɖo ahanumu.
Enumɛtoto
Lé Bibla nu so aha sɛnŋsɛnŋ nuɔ?
Afɔku ciwo yí le ahanunu ɖoɖu mɛɔ?
Lé mìawɛ ado bubu gbeta ci mɛbuwo sɔ kudo ahanunu nuɔ?
KPƆ ŊCƐWO KPƆ
Lé jajɛwo atɛnŋ awa cancan nywi so aha sɛnŋsɛnŋ nu doɔ?
Kpɔ afɔ ciwo àtɛnŋ aɖe keŋ aɖu ahanunu cukaɖa ji.
“Aha sɛnŋsɛnŋ nunu le dredrenu” (Jutakpɔxɔ 1er janvier 2010)
Kristotɔwo atɛnŋ akɔ ahakɔnkpuwo yi ji keŋ asɔ wo do goa?
“Enyɔbiɔse ciwo yí so yi hlɛntɔwo gbɔ” (Jutakpɔxɔ 15 février 2007)
Le nyɔta ci yí nyi “Bali tɔntɔn ŋnyi” mɛɔ, kpɔ lé ŋsu ɖeka wɛ yí mi aha nunu ɖoɖu ɖa.
a Mɛ ciwo yí nunɔ aha ɖoɖu tɛnŋ ʒan doto ɖe ci yí akpedo wo nu nɔ woami. Doto sugbɔ nu mɔ mɛ ciwo yí le ahanunu cukaɖa mɛ ɖo ami nunui keŋkeŋ.
-
-
Nyi àwa nɔ èwa nuvɔn gangan ɖeɔ?Se vivi nɔ agbe lɔ sɔyi mavɔ!—Bibla kplakpla to seŋkankan ji
-
-
Ci èlɔn Yehowa veviɖe yí tekɔkpɔ mɔ yedawa ŋɖe ci yí ado vevisese ni can ɔ, àvawa nuvɔn hweɖowonu. Vɔ nuvɔn ɖewo gangannɔ wu buwo. (1 Korɛntitɔwo 6:9, 10) Nɔ èwa nuvɔn gangan ɖeɔ, ɖo ŋwi mɔ Yehowa demi eo lɔnlɔn o; éji veviɖe mɔ yeasɔ ke eo yí akpedo eo nu.
1. Nyi mìɖo awa nɔ Yehowa asɔ nu ke mìɔ?
Mɛ ciwo yí lɔn Yehowa senɔ vevi, nɔ wodo jeshi mɔ yewowa nuvɔn gangan ɖe. Vɔ Yehowa sɔ egbe ci eɖo nɔ yi mɛwo fakɔ akɔn nɔ wo mɔ: ‘Míwo gɔjejewo bia shigbe avɔn jin kankan nɛ. Vɔ woaklɔ wo swi yí woaɣe.’ (Ezai 1:18) Nɔ mìtrɔ ji mɛ nyɔnɔnwitɔɔ, Yehowa asɔ ke mì keŋkeŋ. Lé mìatrɔ ji mɛ doɔ? Mìase vevi sugbɔ so enu ci mìwa nu, yí ami enudɔndɔn lɔ wawa keŋ aɖe kuku nɔ Yehowa mɔ yɛ le sɔ ke mì. Yi goduɔ, mìaje agbla atrɔ susu alo numamɛ ciwo yí cucu mì do nuvɔn lɔ mɛ. Gbesɔ kpe niɔ, mìatekpɔ anɔ agbe asɔ koɖo Yehowa se kɔkɔɛwo.—Hlɛn Ezai 55:6, 7.
2. Lé Yehowa zannɔ hamɛmɛshinshinwo do nɔ woakpedo mì nu hwenu mìwa nuvɔn ɔ?
Yehowa nu nɔ mì mɔ, nɔ mìwa nuvɔn gangan ɖeɔ, mìwo le “yɔ [hamɛmɛshinshinwo].” (Hlɛn Ʒaki 5:14, 15.) Hamɛmɛshinshin cɛwo lɔn Yehowa koɖo mɛ ciwo yí sinni. Wona kpla wo, nɔ woakpedo mì nu mìadra mìwo koɖo Yehowa gblamɛ do.—Galatitɔwo 6:1.
Nɔ mìwa nuvɔn ɖe ɖe, lé hamɛmɛshinshinwo akpedo mì nu doɔ? Hamɛmɛshinshin amɛve alo amɛtɔn azan Bibla asɔ kpedo mì nu mìakpɔ enu ci yí taɖo mìwo nuwana lɔ dɔn. Woagbena nukplamu ŋtɔŋtɔwo koɖo ŋsɛndoamunyɔwo mì nɔ woakpedo mì nu mìdagbewa nuvɔn ke o. Nɔ mɛɖe wa nuvɔn gangan yí detrɔ ji mɛɔ, hamɛmɛshinshinwo aɖi ti le hamɛ lɔ mɛ, nɔ ŋgbevaxo ɖyi mɛkpɛtɛwo o.
JI DWI NI KPƆ DOJI
Kpla nu keŋ amɔŋje lé Yehowa kpenɔdo mì nu nɔ mìwa nuvɔn gangan ɖe mɛ doji koɖo lé àwɛ adonɔ akpe ni.
3. Nɔ mìhun nuvɔn mɛɔ, ekpenɔdo mì nu mìhayanɔ
Nuvɔn ɖekpokpui ci mìwa kan Yehowa, eyi taɖo mìɖo ahun nuvɔn lɔ mɛ ni. Hlɛn Ehajiji Wema 32:1-5, keŋ agbeje nyɔbiɔse cɛ mɛ:
Nyi yí taɖo enyɔ mɔ, mìahun mìwo nuvɔnwo mɛ nɔ Yehowa sɔwu ci mìatekpɔ mɔ mìawla woɔ?
Nɔ mìhun mìwo nuvɔnwo mɛ nɔ Yehowa yí biɔ kpekpedonu hamɛmɛshinshinwoɔ, mìavo le mìwoɖekiwo mɛ. Xo VIDEO lɔ, keŋ agbeje nyɔbiɔse ci yí gbɔgbɔ mɛ.
Le video lɔ mɛ ɖe, lé hamɛmɛshinshinwo kpedo Canon nu do yí etrɔ va Yehowa gbɔɔ?
Mìɖo ato nyɔnɔnwi yí anu mìwo jimɛnyɔwo pleŋ nɔ hamɛmɛshinshinwo; ɖo wojikɔ akpedo mì nu yɔ. Hlɛn Ʒaki 5:16, keŋ agbeje nyɔbiɔse cɛ mɛ:
Nyi yí taɖo enɔnɔ fafɛɖe nɔ hamɛmɛshinshinwo mɔ woakpedo mì nu, nɔ mìto nyɔnɔnwi nɔ woɔ?
Hun ao nuvɔn mɛ, to nyɔnɔnwi nɔ hamɛmɛshinshinwo keŋ alɔn nɔ Yehowa akpedo eo nu le lɔnlɔn mɛ
4. Yehowa kunɔ ŋshishi nɔ nuvɔnwatɔwo
Nɔ mɛ ci yí wa nuvɔn gangan ɖe gbe mɔ yedawa do Yehowa sewo jiɔ, woaɖi ti le hamɛ lɔ mɛ yí mìdado ha koɖi o. Hlɛn 1 Korɛntitɔwo 5:6, 11, keŋ agbeje nyɔbiɔse cɛ mɛ:
Lé nuvɔnwatɔ ci yí gbe mɔ yedatrɔ ji mɛ atɛnŋ adahɛn nu le hamɛ lɔ nu, shigbe lé kpɔnnɔcike honɔ kpɔnnɔ do nɛɔ?
Yehowa kunɔ ŋshishi nɔ amɛmakpemakpe ciwo yí nyi nuvɔnwatɔwo. Hamɛmɛshinshinwo srannɔ yi kpɔwɛ lɔ yí tekpɔ kpenɔdo mɛ ciwo woɖe ti le hamɛ lɔ mɛ nu. Sugbɔtɔ trɔgbɔ va hamɛ lɔ mɛ, ɖo ci woɖe wo ti yí eve wo can ɔ, ékpedo wo nu yí wonyɔ le wowoɖekiwo mɛ.—Ehajiji Wema 141:5.
Lé Yehowa wanɔ nu do nuvɔnwatɔwo nu dasɛ do mɔ éwanɔ nu ci yí sɔgbe, kunɔ ŋshishi nɔ amɛ yí lɔnnɔ amɛ doɔ?
5. Nɔ mìtrɔ ji mɛɔ, Yehowa sɔ kenɔ mì
Yesu zan labalu ɖeka yí sɔ kpedo mì nu mìkpɔ lé ewanɔ nɔ Yehowa nɔ mɛɖe trɔ ji mɛ. Hlɛn Luiki 15:1-7, keŋ agbeje nyɔbiɔse cɛ mɛ:
Nyi kpukpui cɛ kpla eo so Yehowa nuɔ?
Hlɛn Ezekiɛli 33:11, keŋ agbeje nyɔbiɔse cɛ mɛ:
Enuvevitɔ ci mìawa asɔ dasɛ mɔ mìtrɔ ji mɛ nyɔnɔnwitɔɔ?
Shigbe lɛngbɔkplɔtɔ nɛɔ, Yehowa lenɔ bu nɔ yi lɛngbɔwo veviɖe
MƐÐEWO NUNƆ MƆ: “Ŋvɔnkɔ mɔ nɔ ŋnu nuvɔn ci ŋwa nɔ hamɛmɛshinshinwoɔ, woavaɖeŋ ti.”
Lé ànu nɔ mɛ ci ewakɔ ahan nɔɔ?
ENU CI ÈKPLA
Nɔ mìwa nuvɔn gangan ɖe, gan yí se vevi nyɔnɔnwitɔ yí ɖui gligaan mɔ mìami enudɔndɔn lɔ wawaɔ, Yehowa asɔ ke mì.
Enumɛtoto
Nyi yí taɖo enyɔ mɔ mìahun mìwo nuvɔnwo mɛ nɔ Yehowaɔ?
Nyi mìɖo awa gbɔxwe Yehowa asɔ mìwo nuvɔnwo ke mìɔ?
Nɔ mìwa nuvɔn gangan ɖe ɖe, nyi yí taɖo mìɖo anu nɔ hamɛmɛshinshinwo akpedo mì nuɔ?
KPƆ ŊCƐWO KPƆ
Kpɔ lé Yehowa ku ŋshishi nɔ ŋsu ɖeka shigbe lé wonui le Ezai 1:18 mɛ ɖa.
Lé hamɛmɛshinshinwo tekpɔ yí kpenɔdo mɛ ciwo yí wa nuvɔn gangan nu doɔ?
“Lɔnlɔn Koɖo Ŋshishikuku Dadasɛ Nɔ Mɛ Ciwo Yí Wa Nuvɔn” (Jutakpɔxɔ Août 2024)
Kpɔ lé wodanasɛ lɔnlɔn koɖo ŋshishikuku nɔ nuvɔnwatɔ matrɔjimɛwo do ɖa.
“Kpekpedonu Ci Woana Mɛ Ciwo Woɖe Ti Le Hamɛ Lɔ Mɛ” (Jutakpɔxɔ Août 2024)
Le exolɔlɔ ci yí nyi “Ele mɔ natrɔva Yehowa gbɔ” mɛɔ, kpɔ enu ci yí taɖo ŋsu ɖeka ci yí to le nyɔnɔnwi lɔ mɛ sa vakpɔɛ mɔ Yehowa yí dɔn ye gbɛ ɖa.
-