-
Lé Kristotɔwo ɖo akpɔnɔ aha sɛnŋsɛnŋwo nunu doɔ?Se vivi nɔ agbe lɔ sɔyi mavɔ!—Bibla kplakpla to seŋkankan ji
-
-
Lé Kristotɔwo ɖo akpɔnɔ aha sɛnŋsɛnŋwo nunu doɔ?
Le xexe lɔ pleŋ mɛɔ, amowo ɖo susu vovovo so aha sɛnŋsɛnŋ nu. Mɛɖowo nunɔ aha koɖo wowo xlɔwo hweɖowonu. Mɛbuwo sɔ gbeta mɔ yewodanu aha gbeɖe o. Vɔ mɛbuwo nunɔ aha keke amu. Lé Bibla nu so aha sɛnŋsɛnŋ nuɔ?
1. Edɔn mɔ woanu aha sɛnŋsɛnŋ a?
Bibla degbe mɔ woŋgbenu aha sɛnŋsɛnŋ o. Vɔ ci Bibla yɔkɔ enu ciwo Mawu na mìɔ, eyɔ “vɛn ci yí donɔ jijɔ nɔ agbetɔ ji.” (Ehajiji Wema 104:14, 15, NWT) Ŋsu koɖo nyɔnu egbejinɔtɔ ɖewo ciwo nu Bibla xo nuxu so nu aha sɛnŋsɛnŋ.—1 Timɔte 5:23.
2. Nukplamu ci Bibla na mɛ ciwo yí sɔ gbeta mɔ yewoanu ahaɔ?
Yehowa gbe aha sugbɔ nunu koɖo ahanumu. (Galatitɔwo 5:21) Yi Nyɔ lɔ mɔ: “Ŋgbe je exlɔ koɖo amɛ ciwo yí nunɔ vɛn sugbɔ [o].” (Elododo Wema 23:20) Mìtɛnŋ sɔ gbeta mɔ mìanu aha koɖo amowo alo mìanui mìwoɖekɛ. Nɔ ele ahan ɔ, mìdeɖo anui sugbɔ keke abu tamɛ kpɔ nywiɖe aglo alo keke awa afɛn axokɔ nuxu alo adahɛn nu le mìwoɖekiwo nu o. Nɔ mìdatɛnŋ aɖo sɛnxu nɔ ahanunuɔ, míɖo alɔn faa ami nunui.
3. Lé mìawɛ ado bubu gbeta ci mɛbuwo sɔ kudo aha sɛnŋsɛnŋ nuɔ?
Mɛɖeka mɛɖeka yí asɔ gbeta mɔ yeanu aha alo yedanu o. Mìdeɖo ado hwɛ mɛ ci yí sɔ gbeta mɔ yeanu aha le dredrenu o, yí mìdaʒin mɛ ci yí deji mɔ yeanu ji mɔ, yɛ le nui o. (Rɔmatɔwo 14:10) Mìcinni mɔ mìdanu aha o, nɔ yi nunu aɖe fun nɔ mɛbuwo. (Hlɛn Rɔmatɔwo 14:21.) Mìdejinɔ “[mìwoŋtɔwo] leɖuɖu kpɔ o, vɔ [mìjinɔ] eleɖuɖu kpɔ nɔ amɛ buwo.”—Hlɛn 1 Korɛntitɔwo 10:23, 24.
JI DWI NI KPƆ DOJI
Kpɔ Bibla gɔnmɛɖose ciwo yí akpedo eo nu nasɔ gbeta mɔ yeanu aha alo yedanu o; koɖo nɔ èmɔ yeanuɔ, nanya nɛni ànu. Gbekpɔ enu ci àtɛnŋ awa nɔ èji mɔ yeami aha nunu.
4. Sɔ gbeta mɔ yeanu aha alo yedanu o
Susu ci yí le Yesu shi do ahanunu nuɔ? Nɔ àkpɔ ɖoŋci lɔɔ, hlɛn nu so enujiŋ ŋkɔtɔ ci ewa nu. Hlɛn Ʒan 2:1-11, keŋ agbeje nyɔbiɔse cɛwo mɛ:
Sɔ koɖo enujiŋ cɛ ɖe, nyi mìatɛnŋ akpla so susu ci Yesu koɖo mɛ ciwo yí nu aha lɔ ɖo do nu mɛɔ?
Ci Yesu degbe mɔ woŋgbenu aha ɖe, lé Kristotɔ ɖo akpɔ mɛ ci yí nunɔ aha doɔ?
Vɔ ci Kristotɔ hɛn anu aha can ɔ, dedasɛ mɔ hweɖekpokpuinu yí anyɔ mɔ woanuini o. Hlɛn Elododo Wema 22:3, keŋ akpɔ nɔnɔmɛ cɛwo ciwo yí ana mɔ taŋfuin danu aha o:
Èjikɔ aku zokeke alo ehun alo èjikɔ azan mashinni ɖe.
Ènyi funɔ.
Doto nu nɔ eo mɔ ŋgbenu aha sɛnŋsɛnŋ o.
Detɛnŋ aɖo sɛnxu nɔ ahanunu o.
Eju mɛ sewo deɖe mɔ mɔ ànu aha sɛnŋsɛnŋ o.
Èle mɛ ci yí mi aha nunu ɖo detɛnŋ ɖo sɛnxu ni gbɔ.
Natɛnŋ ama aha nɔ amowo le alɔlele tɔxu alo nɔ mìdo go le nubuwo mɛa? Nɔ àkpɔ enu ci yí akpedo eo nu nasɔ gbetaɔ, xo VIDEO lɔ.
Hlɛn Rɔmatɔwo 13:13 koɖo 1 Korɛntitɔwo 10:31, 32. Nɔ èhlɛn kpukpui ɖe ɖegbɔɔ, gbeje nyɔbiɔse cɛ mɛ:
Nɔ èwa do gɔnmɛɖose cɛ ji ɖe, lé atɛnŋ akpedo eo nu nasɔ gbeta ci yí ajɔ ji nɔ Yehowaɔ?
Kristotɔ ɖeshiaɖe sɔ gbeta mɔ yeanu aha alo yedanu o. Nɔ énunɔ hweɖowonu can ɔ, átɛnŋ agbe mɔ yedanui gabumɛ o
5. Sɔ gbeta so aha nɛni ànu nu
Nɔ èsɔ gbeta mɔ yeanu aha sɛnŋsɛnŋ ɔ, ɖo ŋwi nyɔ cɛ: Yehowa degbe mɔ woŋgbenu aha sɛnŋsɛnŋ o, vɔ égbe mɔ wodanui ɖoɖu o. Nyi yí taɖoɔ? Hlɛn Oze 4:11, 18, keŋ agbeje nyɔbiɔse cɛ mɛ:
Nyi yí atɛnŋ ajɔ nɔ mɛɖe nunɔ aha ɖoɖuɔ?
Nyi yí atɛnŋ akpedo mì nu mìdanunɔ aha ɖoɖuɔ? Mìɖo awa nu le dredrenu alo ajeshi sɛnxu nɔ mìwoɖekiwo. Hlɛn Elododo Wema 11:2, keŋ agbeje nyɔbiɔse cɛ mɛ:
Nyi yí taɖo enyi susu nywi mɔ mìaɖo sɛnxu nɔ aha nɛni mìanunɔɔ?
6. Enu ci yí akpedo mɛɖe nu ami aha nunu ɖoɖu
Kpɔ enu ci yí kpedo ŋsu ɖeka nu yí emi aha nunu ɖoɖu. Xo VIDEO lɔ, keŋ agbeje nyɔbiɔse ciwo yí gbɔgbɔ mɛ.
Le video lɔ mɛ ɖe, lé Dmitry wa nu do ci enu ahaɔ?
Étɛnŋ mi aha nunu le afɔdumɛa?
Lé ewɛ yí vami aha nunu ɖoɖuɔ?
Hlɛn 1 Korɛntitɔwo 6:10, 11, keŋ agbeje nyɔbiɔse cɛ mɛ:
Lé ahanumu nyi ŋkuvibianyɔ doɔ?
Nyi yí dasɛ mɔ mɛ ci yí nunɔ aha ɖoɖu atɛnŋ atrɔɔ?
Hlɛn Matie 5:30, keŋ agbeje nyɔbiɔse cɛ mɛ:
Kpɔwɛ ci Yesu wa mɔ wo le so alɔ dasɛ mɔ, woami ŋɖewo wawa keŋ asɔ do jijɔ nɔ Yehowa. Nyi àtɛnŋ awa nɔ èdokɔ gbla mɔ yeami aha nunuɔ?a
Hlɛn 1 Korɛntitɔwo 15:33, keŋ agbeje nyɔbiɔse cɛ mɛ:
Lé mɛ ciwo ènyi xlɔ koɖo atɛnŋ akpedo eo nu nanunɔ aha le dredrenu alo awa afɛn anuini doɔ?
MƐÐE TƐNŊ BIƆ SE MƆ: “Ahanunu dɔn a?”
Lé àɖo ŋci ni doɔ?
ENU CI ÈKPLA
Yehowa wa aha nɔ mìasɔ kpɔ jijɔ, ele ahan gan, égbe ahanunu ɖoɖu koɖo ahanumu.
Enumɛtoto
Lé Bibla nu so aha sɛnŋsɛnŋ nuɔ?
Afɔku ciwo yí le ahanunu ɖoɖu mɛɔ?
Lé mìawɛ ado bubu gbeta ci mɛbuwo sɔ kudo ahanunu nuɔ?
KPƆ ŊCƐWO KPƆ
Lé jajɛwo atɛnŋ awa cancan nywi so aha sɛnŋsɛnŋ nu doɔ?
Kpɔ afɔ ciwo àtɛnŋ aɖe keŋ aɖu ahanunu cukaɖa ji.
“Aha sɛnŋsɛnŋ nunu le dredrenu” (Jutakpɔxɔ 1er janvier 2010)
Kristotɔwo atɛnŋ akɔ ahakɔnkpuwo yi ji keŋ asɔ wo do goa?
“Enyɔbiɔse ciwo yí so yi hlɛntɔwo gbɔ” (Jutakpɔxɔ 15 février 2007)
Le nyɔta ci yí nyi “Bali tɔntɔn ŋnyi” mɛɔ, kpɔ lé ŋsu ɖeka wɛ yí mi aha nunu ɖoɖu ɖa.
a Mɛ ciwo yí nunɔ aha ɖoɖu tɛnŋ ʒan doto ɖe ci yí akpedo wo nu nɔ woami. Doto sugbɔ nu mɔ mɛ ciwo yí le ahanunu cukaɖa mɛ ɖo ami nunui keŋkeŋ.
-
-
Enu ci yí taɖo lé mìdranɔdo koɖo ŋciwo mìdonɔ le veviɖeSe vivi nɔ agbe lɔ sɔyi mavɔ!—Bibla kplakpla to seŋkankan ji
-
-
ENUKPLAKPLA 52
Enu ci yí taɖo lé mìdranɔdo koɖo ŋciwo mìdonɔ le veviɖe
Lé mɛɖeka mɛɖeka dranɔdo do koɖo enu ciwo mɛɖeka mɛɖeka donɔ tonɔ akpo. Nɔ mìwanɔ do Bibla gɔnmɛɖose fafɛ ɖewo jiɔ, mìatɛnŋ acannɔ enudodo nywi ciwo yí donɔ jijɔ nɔ mì, yí mìwo nu agbekpe nɔ Yehowa. Na mìakpɔ gɔnmɛɖose ɖewo.
1. Gɔnmɛɖose ciwo yí akpedo mì nu mìadranɔdo nywiɖe yí adonɔ nunywiwoɔ?
Mìɖo “a do awuwo do nɔ̀nɔmɛ nywi ji . . . le bubu koɖo susu nywi mɛ,” yí mìwo zezemɛ anɔnɔ mɛmiɖe gashiagamɛ, nɔ amowo akpɔ lé ‘mìkando Mawu ji’ do. (1 Timɔte 2:9, 10) Gɔnmɛɖose amɛnɛ ɖekawo ke: (1) Mìɖo “a do awuwo do nɔ̀nɔmɛ nywi ji.” Shigbe lé èkpɔɛni le hamɛ bɔbɔwo mɛ nɛɔ, Yehowa mɛwo donɔ enu vovovowo. Vɔ mìwo nudodowo koɖo mìwo ɖawo donɔ bubu Mawu ci mìsɛnkɔ nu. (2) Mìɖo adonɔ nuwo le ‘bubu mɛ,’ yi gɔnmɛ nyi mɔ mìwo zezemɛ dafɔnnɔ gbɔdɔndɔn drodro do amowo mɛ, alo adɔn amowo susu va mìwoɖekiwo ji ɖoɖu o. (3) Mìdonɔ nuwo le “susu nywi mɛ,” nɔ mìdetenɔkpɔ mɔ mìado ŋɖekpokpui ci yí le afiɛ ji nɔ amowo akpɔ adro o. (4) Mìwo zezemɛ ɖo adanasɛ gashiagamɛ mɔ ‘mìkando Mawu ji’ yí amowo anya mɔ Mawu adodwi lɔ yí mìsɛnnɔ.—1 Korɛntitɔwo 10:31.
2. Nyi mìɖo abu kpɔ so mìwo nɔviwo nu gbɔxwe acan enu ci mìadoɔ?
Le nyɔnɔnwi mɛɔ, mìvo ado enu ci yí dro mì. Gan mìɖo abui kpɔ mɔ mìwo nudodo lɔ aɖe fun nɔ mɛbuwo ma. Mìtekpɔ yí wanɔ ci ji mìkpe nɔ mìŋgbedo fɔbli mɛɖekɛ o, vɔ ‘mìado jijɔ nɔ mìwo kpenawo. Mìɖo awɛ yí akpedo wo nu.’—Hlɛn Rɔmatɔwo 15:1, 2.
3. Lé mìwo nudodowo atɛnŋ ana amowo aji mɔ yewoakpla nu so Yehowa nu doɔ?
Mìtekpɔ yí donɔ awu do nɔnɔmɛ nywi mɛ gashiagamɛ, vɔ mìgbelenɔ bu nɔ mìwo nudodowo nywiɖe nɔ mìjikɔ ayi hamɛ bɔbɔ alo kunuɖegbe. Mìdeji mɔ mìwo nudodowo aɖe amowo susu so eŋɛnywi ci mìdrakɔ ji o. Vɔ mìji mɔ mìwo nudodowo ana amowo aji mɔ yewoakpla nu so nyɔnɔnwi lɔ nu yí “a kpɔ mɔ Mawu mìwo Hwlɛngantɔ nukplamuwo nyi enu nyakpɔkpɔ.”—Titu 2:10.
JI DWI NI KPƆ DOJI
Kpɔ lé mìawɛ nɔ mìwo dradrado koɖo mìwo nudodowo adasɛ nɔ amowo mɔ Kristotɔwo mìnyi.
Mìwo zezemɛ atɛnŋ adasɛ mɔ mìbunɔ mɛ ciwo yí le acɛtɔxu alo mìdebunɔ wo o. Ci Yehowa kpɔnɔ enu ci yí le ji mɛ nɔ mì can ɔ, mìwo zezemɛ ɖo adasɛ mɔ mìbuini
4. Nɔ mìdo nu nywiɖeɔ, mìado bubu Yehowa nu
Susu vevitɔ ci yí taɖo mìadonɔ nu nywiɖeɔ? Hlɛn Ehajiji Wema 47:2, keŋ agbeje nyɔbiɔse cɛwo mɛ:
Nyiwo mìɖo adonɔ nɔ amowo aɖo susu nywi do Yehowa ci mìsɛnkɔ nuɔ?
Ci èkpɔɛ ɖe, eʒan mɔ mìalenɔ bu nɔ mìwo nudodowo nɔ mìjikɔ ayi bɔbɔ alo kunuɖegbea? Nyi yí taɖoɔ?
5. Nyi yí akpedo mì nu mìasɔ gbeta nywi so dradrado koɖo enudodo nuɔ?
Nɔ mìwo nudodowo ve ho alo kpɔn can ɔ, woɖo ale mɛmiɖe yí asɔ koɖo nɔnɔmɛ ci mɛ mìle. Hlɛn 1 Korɛntitɔwo 10:24 koɖo 1 Timɔte 2:9, 10. Yi godu, nagbeje enu ci yí taɖo mìdadonɔ enu . . .
ciwo yí xo ɖyi alo ciwo wodele bu nɔ o.
ciwo yí axa mì yí adadasɛ amɛci lɔ alo afɔn gbɔdɔndɔn drodro do amowo mɛ o.
Deʒan mɔ Kristotɔwo awa do Moizi Se lɔ ji o, vɔ woatɛnŋ akpla nu so mɛ keŋ anya susu ci Yehowa ɖonɔ do nuwo nu. Hlɛn 2 Ese Wema 22:5, keŋ agbeje nyɔbiɔse cɛ mɛ:
Nyi yí taɖo mìdeɖo adonɔ enu ciwo yí na ŋsuwo ɖyinɔ nyɔnuwo alo nyɔnuwo ɖyinɔ ŋsuwoɔ?
Hlɛn 1 Korɛntitɔwo 10:32, 33 koɖo 1 Ʒan 2:15, 16, keŋ agbeje nyɔbiɔse cɛwo mɛ:
Nyi yí taɖo mìɖo ayi susu mɛ kpɔ, keŋ akpɔ mɔ mìwo nudodowo ɖekɔ fun nɔ mɛɖewo le mìwo nutwi mɛ alo le mìwo hamɛ lɔ mɛ maɔ?
Enudodo koɖo dradrado ciwo yí bɔ le fini èleɔ?
Ci èkpɔɛ ɖe, enudodo ɖewo li ciwo yí danyɔ nɔ Kristotɔa? Nyi yí taɖoɔ?
Mìatɛnŋ adranɔdo yí adonɔ nu vovovowo, gan yí mìwo nu akpe nɔ Yehowa
MƐÐEWO NUNƆ MƆ: “Ŋɖo acɛ ado ŋɖekpokpui ci yí droŋ.”
Èlɔn do jia? Nyi yí taɖoɔ?
ENU CI ÈKPLA
Nɔ mìwo dradrado koɖo mìwo nudodowo nɔnɔ nywiɖeɔ, mìado bubu Yehowa koɖo mɛbuwo nu.
Enumɛtoto
Nyi yí taɖo mìwo dradrado koɖo mìwo nudodowo le veviɖe nɔ Yehowaɔ?
Gɔnmɛɖose ɖewo ciwo ji mìɖo awa do nɔ mìcankɔ enu ciwo mìadoɔ?
Lé mìwo nudodowo atɛnŋ ana amowo aɖo susu nywi alo susu vwin do mìwo sɛnsɛn nu doɔ?
KPƆ ŊCƐWO KPƆ
Kpɔ susu ci amowo atɛnŋ aɖo nɔ wokpɔ enu ciwo èdo.
Kpɔ enu ci yí taɖo nunya le mɛ mɔ àbu tamɛ kpɔ nywiɖe gbɔxwe ata nu do gbaza.
“Lé Bibla nu so enutata do gbaza nuɔ?” (Àkpɔɛ le siti lɔ ji)
Kpɔ gɔnmɛɖose bu ciwo yí atɛnŋ akpedo mì nu le gbetasɔsɔwo mɛ.
“Ao nudodowo donɔ bubu Mawu nua?” (Jutakpɔxɔ septembre 2016)
Lé nyɔnu ɖeka ci yí jinɔ veviɖe mɔ ye nu akpe nɔ Mawu wɛ yí vaɖo susu nywi do mɛbuwo nudodowo nuɔ?
“Enudodo koɖo dradrado yí donɔ fɔbliŋ” (Nyɔ! 22 décembre 2003)
-