KAPANG BUKU YAMU Watchtower
Watchtower
KAPANG BUKU I YAMU
Alur
  • BIBLIA
  • GIRASOMA
  • COKO
  • w23 dwi mir 7 mba. 8-13
  • Keth mer peri umedere

Thenge maeni umbe ku video.

Tim kisa, kosa moko uwok rek.

  • Keth mer peri umedere
  • Otkur ma Wiw m’ubetwong’o pi Ker pa Yehova (Mi ponji)—2023
  • Nyithithiwiwec
  • Lembe mange m'urombo ku maeni
  • KETH MER M’IMARU KO YEHOVA UMEDERE
  • KETH MER M’IMARU KO JUMANGE UMEDERE
  • MUGISA MA WANWANG’U KA WABENYUTHO MER NI JUMANGE
  • Wacopo medara niketho mer m’i kindwa udok tek nenedi?
    Otkur ma Wiw m’ubetwong’o pi Ker pa Yehova (Mi ponji)—2023
  • Aradu, kud wuwek nitimo mediri i ng’ey batizo mwu
    Otkur ma Wiw m’Ubetwong’o pi Ker pa Yehova (Mi ponji)—2022
  • Ponji ma wacopo nwang’u i bang’ “jalub .  . . ma Yesu maru”
    Otkur ma Wiw m’Ubetwong’o pi Ker pa Yehova (Mi ponji)—2021
Otkur ma Wiw m’ubetwong’o pi Ker pa Yehova (Mi ponji)—2023
w23 dwi mir 7 mba. 8-13

THIWIWEC MI 30

Keth mer peri umedere

“Abemedara nirwo pi lembe ma e: Nia mer mwu usagere asaga.”​—FILIP. 1:9.

WER 2 Nyingi tie Yehova

I ADUNDOa

1. Lemandha ma kani m’inwang’u kinde m’icaku ponjo Biblia?

NYO ibepoy i kum lembe ceke m’inwang’u kinde m’icaku ponjo Biblia? Copere nia ii uwang’ lii saa m’iwinjo nia Mungu utie ku nyinge ma dhe. Saa moko nyo cwinyi kwiyo kinde m’inwang’u nia karaman Mungu miyo ngo matira ni dhanu i nammac. Man m’umbe jiji, anyong’a unegi lee dit pi genogen ma nia ibineno kendo wedi peri m’imaru ma githo man ibikwo kugi kendo i ng’om ma bidoko ni paradizo.

2. M’umedo lemandha mi Biblia m’iponjo, itimo mediri mange ma kani? (Juefeso 5:1, 2)

2 Calu m’imediri niponjo Lembe pa Mungu, mer m’imaru ko Yehova de umedere ameda. Mer maeno ucweli nitiyo ku gin m’iponjone. Ibed imaku yub ma cuu m’ujengere iwi cik mir ukungu mi Biblia. Itimo alokaloka i paru man i timo peri pilembe imito inyay anyong’a i Mungu. Tap calu ma nyathin lubo lapor pa janyodo ma jamer, in de ilubo lapor pa Wuru m’i polo.​—Som Juefeso 5:1, 2.

3. Waromo penjara ku penji ma kanigi?

3 Waromo kepenjara kumae: ‘Nyo kawoni amaru Yehova nisagu m’alar amare ko kinde m’adoko Jakristu? Niai m’alimo batizo, nyo paru man timo para ubemedere nirombo lee ku pa Yehova, asagane kite mi nyutho mer ni umego ku nyimego para?’ Tek “mer ma nwang’u ibino ko i acaki” ukwiyo i kadhiri moko, cwinyi kud utur. Jukristu mi rundi ma kwong’a de ginwang’iri ku lembe ma rom eno. Re Yesu ubayu ngo genogen m’ebino ko i wigi man ebibayu ngo genogen m’etie ko i wiwa bende. (Nyu. 2:4, 7) Eng’eyo nia mer ma wabino ko kinde ma wacaku ponjo lemandha copo opo kendo.

4. Wabiweco iwi lembang’o i thiwiwec maeni?

4 I thiwiwec maeni, wabiponjo kite ma wacopo ketho ko mer ma wamaru ko Yehova man jumange umedere ameda. I ng’eye, wabineno mugisa moko ma wan karacelo ku jumange waromo nwang’u ka wabeketho mer mwa umedere nidoko tek.

KETH MER M’IMARU KO YEHOVA UMEDERE

5-6. (a) Jakwenda Paulo unwang’ere ku peko ma kanigi i saa mi tic pare? (b) Re ang’o m’ucwale nimedere nitimo ni Yehova?

5 Jakwenda Paulo ubino ku kwo mir anyong’a i tic pa Yehova, ento enyego bende ku peko dupa. Wang’ ma pol, Paulo ubed uwotho woth ma bor man ebino ngo lembe ma yot niwotho i saa maeca. I woth parene, saa moko ebed enwang’ere “kud ariti i pii m’upong’” man “i cing’ weg ayeki.” Bende, saa moko judegi pare gibed ginyayu ret i kume. (2 Kor. 11:23-27) Umego ma Jukristu de gibed ginyutho ngo foyofoc pi kero ceke ma Paulo ubetimo pi nikonyogi.​—2 Kor. 10:10; Filip. 4:15.

6 Ang’o m’ukonyo Paulo kara emedere ku tic pa Yehova? Paulo uponjo lembe lee iwi kite pa Yehova niai kud i Lembagora man kud i lembe m’enwang’ere ko i kwo pare. E cwiny Paulo udoko tek nia Yehova Mungu umare. (Rum. 8:38, 39; Efe. 2:4, 5) Man en de emaru Yehova lee mandha. Pi ninyutho mer pare ni Yehova, Paulo ‘utimo ni jumaleng’ man emedere asu nitimo igi.’​—Ebr. 6:10.

7. Yo acel ma kani ma copo konyowa niketho mer ma wamaru ko Yehova umedere?

7 Wacopo ketho mer ma wamaru ko Mungu umedere nwang’u wabeponjo Lembe pare aketha cwinywa. Kinde m’ibesomo Biblia, ii nisayu nia giragoraman ubenyutho ang’o iwi Yehova. Bed ipenjiri kumae: ‘Kpawa maeni ubenyutho nenedi nia Yehova umara? Ebemiyo ira ke thelembe ma kani mi maru Yehova?’

8. Rwo copo ketho mer ma wamaru ko Mungu umedere nenedi?

8 Yo mange ma wacopo ketho ko mer ma wamaru ko Yehova umedere utie niyabu adundewa ire nikadhu kud i rwo. (Zab. 25:4, 5) Yehova ke bilund dwoko wang’ rwo mwane. (1 Yoh. 3:21, 22) Nyamego moko mi ng’om mir Azia ma nyinge Khanh, uyero kumae: “Ku kwong’a mer m’amaru ko Yehova ujengere iwi ng’eyong’ec, ento merne udoko thuth kinde m’abeneno ebedwoko wang’ rwo para. Eno uketho abed amito atim kwa lembe ma nyayu anyong’a i iye.”b

KETH MER M’IMARU KO JUMANGE UMEDERE

9. Timoteo unyutho nenedi nia ebeteng’ini i nyutho mer ni umego ku nyimego?

9 Saa moko kinde ma Paulo ubino wotho i tic pare mi misioner, ewok enwang’u jalawobi moko ma pire ber ma nyinge Timoteo. Timoteo umaru Yehova man dhanu mange; uketho oro moko i ng’eye Paulo uyero ni Jufilipi kumae: “Ambe ku ng’atu mange m’utie ku pidoic ma calu pa [Timoteo] m’ubedieng’ andhandha pi lembe mwu.” (Filip. 2:20) Keni Paulo ubino weco ngo iwi bodho pa Timoteo mi pangu lembe kunoke mi miyo ponji, ento ubenen kamaleng’ nia mer ma Timoteo umaru ko umego ku nyimego re m’umulo adundene. M’umbe jiji, cokiri ceke ma Timoteo ubed uliewo gibed gikuro tundo pare kud ava ma lee dit.​—1 Kor. 4:17.

10. Anna giku won ot pare ginyutho mer ni umego ku nyimego migi nenedi?

10 Wan bende wabed wasayu yore mi konyo umego ku nyimego mwa ma Jukristu. (Ebr. 13:16) Wakedwog iwi lapor pa Anna ma juweco pire i thiwiwec m’ukadhu. I ng’ey yamu moko ma tek m’ukoto, Anna giku won ot pare gicidh giliewo juruot acel ma Jumulembe, e ginwang’u yamune unyotho wi ot migi man bongu mi juruotne ceke ucido. Anna uyero kumae: “Wacoko bongu migi walwoko, wagomogi, wabanugi man wadwokogi i bang’gi. Iwa, ebino kony ma kabang’e de mbe; ento etudo mer m’ubemedere nibedo tek nitundo kawoni.” Mer ma Anna giku won ot pare gimaru ko umego ku nyimego ucwalugi nitimo lembe moko pi nikonyogi.​—1 Yoh. 3:17, 18.

11. (a) Kero ma wabetimo pi ninyutho mer ni jumange ketho giwinjiri nenedi? (b) Nimakere ku Lembrieko 19:17, Yehova neno mer ma wabenyutho ni jumange nenedi?

11 Ka wabetimo bero man wabenyutho mer ni jumange, wang’ ma pol gineno kero ma wabetimo pi nilubo lapor pa Yehova, man giromo foyo berocwiny mwa nisagu ma nwang’u wageno. Khanh ma juweco pire i wang’e, ubepoy ma ber mandha pi ju m’ukonye kinde m’ebino nyanok. Eyero kumae: “Atie ku foyofoc ma lee pi nyimego ma jumer ma wabed wacidho kugi i tic mi lembanyong’a. Gibed gigama kud i pacu, wacidh wacamu kugi, man i ng’eye gidwoka i pacu. Kawoni abenyang’ nia gibed gitimo kero ma lee. Ento mer re m’ubed ucwalugi.” Mito wang’ey nia dhanu zoo ngo re ma bifoyowa pi gin ma wabetimo igi. Khanh uyero pi ju m’ukonye kumae: “Amito dit nia adwok kawang’ bero ceke ma gitimo ira, ento ang’eyo ngo kaka ma gin ceke gibedo i iye. Re Yehova ung’eyo, man aberwo nia dong’ en re m’edwok igi kawang’e.” Khanh uyero lemandha. I andha, Yehova neno kadok bero ma kabang’e mbe ma watimo ni jumange. Enene ni giramiya ma pire tek man ni banja m’ebiculo iwa kawang’e.​—Som Lembrieko 19:17.

Cal: Umego moko ubetimo mediri i thenge mi tipo. 1. Umegone ubemotho jumange kinde ma gibetundo i coko. 2. Ebedwoko wang’ penji i coko. 3. Eberweyo ku prezanthwar karacelo ku nyamego moko m’uteng’ini m’ubedo iwi kom mi weg goro. 4. Ecidho liewo umego moko m’utii ma bedo jolo i pacu.

Tek ng’atu moko ubetimo mediri i thenge mi tipo, esayu yo ma tung’ tung’ pi nikonyo jumange (Nen udukuwec mir 12)

12. Umego gicopo nyutho nenedi nia gimaru cokiri? (Nen bende cal.)

12 Tek itie umego, icopo nyutho nenedi ni jumange nia imarugi man nia imito ikonygi? Umego moko m’aradu ma nyinge Jordan upenjo jadit cokiri moko nia eromo timo ang’o pi nikonyo cokiri nisagu. Jadit cokirine ufoye pi mediri m’edaru timo, man enyutho ire lembe mange m’ecopo timo. Ku lapor, ekwayu Jordan nia ebed etund con i Otker pi nimotho jumange, ebed edwok wang’ penji i coko, erwey lembanyong’a karacelo kud umego mir ungu pare, man esay gin mange m’ecopo timo pi nikonyo jumange. Kinde ma Jordan utiyo ku juk maenogi, eponjo ngo kende kende nitimo lembe maenogi, ento mer m’emaru ko umego ku nyimego pare de umedere. Jordan unyang’ nia kan umego moko udoko jakony tic, ecaku ngo acaka nikonyo jumange, ento emedere ameda nikonyogi.​—1 Tim. 3:8-10, 13.

13. Mer ucwalu umego Christian nenedi nidoko jadit cokiri kendo?

13 Dong’ kan ilar ibino jakony tic kunoke jadit cokiri ke? Yehova ubepoy i kum tic m’itimo con, man mer m’ucweli nitime. (1 Kor. 15:58) Ebeneno bende mer m’ibemediri ninyutho. Cwiny umego moko ma nyinge Christian ugam utur kinde m’ebayu rwom pare mi bedo jadit cokiri. Re eyero kumae: “Akeco nia mito mer re m’ucwala nitimo ni Yehova, kadok nwang’u atie jadit cokiri kunoke ngo de.” I ng’ey kare, edoko kendo jadit cokiri. Ewacu kumae: “Lworo ukeunega nidok bedo jadit cokiri kendo. Ento anwang’u nia ka Yehova umito nia atim kendo calu jadit cokiri, ukwayu ajol tije nikum mer m’amare ko man m’amaru ko umego ku nyimego para.”

14. Lembe ma nyamego Elena uyero ubemiyo iri ponji ma kani?

14 Jutic pa Yehova ginyutho bende mer ni dhanu wagi. (Mat. 22:37-39) Ku lapor, nyamego Elena m’i ng’om mi Géorgie uwacu kumae: “Ku kwong’a, gin m’ubed ucwala nirweyo lembanyong’a ubino kende kende mer m’amaru ko Yehova. Ento calu mer m’amaru ko Vwa m’i polo ubino medere, mer m’amaru ko dhanu mange de ucaku medere kumeno. Abed aii niparu pi peko ma gibenwang’iri ko man thiwiwec ma romo mulo adundegi. Kinde m’abino paru pigi i ayi maeno, ava mi konyogi de umedere ameda i iya.”​—Rum. 10:13-15.

MUGISA MA WANWANG’U KA WABENYUTHO MER NI JUMANGE

Cal: 1. Umego moko giku min ot pare gibenyutho kite mi tiyo ku jamtic mir elektronik ni nyamego moko m’utii i saa mi thong’om mi Korona. Gibedo woko man gin ceke gikendo maske man gaa. 2. Cal ma jutwodo kumgi ubenyutho wedi pa nyamego m’utiine dupa ma gibedikiri i Poy pi tho pa Yesu ku yore mi video.

Timo acel mi mer ma wabenyutho copo miyo mugisa ni dhanu mange dupa (Nen udukuwec mir 15-16)

15-16. Calu ma junyutho i cal, nyutho mer ni jumange miyo mugisa ma kani?

15 Ka wabenyutho mer ni umego ku nyimego mwa, ginwang’u ngo berone kendgi. I ng’ey ma thong’om mi Korona ucaku, umego moko ma nyinge Paolo ku min ot pare, gikonyo nyimego m’utii dupa nitiyo ku jamtic mir elektronik pi nimiyo lembatuca. Nyamego acel ma tiyo ku jamticne ukeusendo, de udok ung’eyo nitiyo kude. Elwong’o ko kadok wedi pare i Poy pi tho pa Yesu. Dhanu pier abusiel m’i kindgi ulubo programne ku yore mi video! Nyamegone ku wedi pare zoo ginwang’u bero nikum kero ma Paolo ku min ot pare gitimo. I ng’eye ekiewo ni Paolo kumae: “Abefoyi lee pilembe iponjowa wa ju ma watii. Abiwil ungo pir ayi ma Yehova udieng’ ko piwa man pi kero m’itimo pi nikonyowa.”

16 Kodhi lembe ma kumeno umiyo ponji ma pire tek lee ni Paolo. Lembene upoyo wiye nia mer pire tie tek lee nisagu ng’eyong’ec kunoke copo ma watie ko. Ewacu kumae: “Abino jaliew mi twodiri. Ang’eyo nia kadok umego giromo wil ku korolembe m’abed amiyo de, re gibepoy asu pi kony m’abed amiyo igi.”

17. Ng’a mange ma binwang’u bero ka wabenyutho mer ni jumange?

17 Ka wabenyutho mer ni jumange, wan giwa de wanwang’u bero i ayi ma wageno ngo. Umego Jonathan m’i ng’om mi Nouvelle-Zélande ucwaku lembuno. Ceng’ soko moko ku reto, eneno jayab yo moko ubemiyo lembatuca eni kende i dhu yo. Jonathan unwang’u nia mito ebed erwey kude kubang’ ceng’ soko reto. Saa maeca eng’eyo ngo nia berocwiny m’enyutho ni jayab yone romo bedo ku kony lee ire gire. Jonathan uwacu kumae: “Nindo maeca nwang’u amaru ngo tic mi rweyo lembanyong’a. Ento nineno ayi m’eberweyo ko lembanyong’a man adwogi ma ber mi tic pare, uopo mer mi ticne i iya. Edoko bende jarimo m’ukonya nidongo i thenge mi tipo, ninwang’u anyong’a i tic mi lembanyong’a man nicoro ceng’ini mandha ku Yehova.”

18. Yehova ubemito watim ang’o?

18 Yehova ubemito wan ceke waketh mer ma wamare ko man ma wamaru ko jumange umedere ameda. Calu ma waponjo, wacopo dwoko mer ma wamaru ko Yehova udok tek nwang’u wabesomo Lembe pare, wabenyamu iye man waberwo i bang’e thiri thiri. M’umedo maeno, mer ma wamaru ko umego ku nyimego mwa bimedere nwang’u wabekonyogi. Tek mer mwa ubemedere, kindwa ku Yehova man kud umego ku nyimego mwa de bidoko ceng’ini nisagu. Bende, mer m’i kindwane bibedo rondo ku rondo!

ICOPO DWOKO NENEDI?

  • Icopo medo mer m’imaru ko Yehova nenedi?

  • Icopo nyutho nia imaru umego ku nyimego i yo ma kani?

  • Wanwang’u mugisa ma kani tek wabenyutho mer ni jumange?

WER 109 Wamarara lee niai i adunde

a Kadok nwang’u wadaru timo ni Yehova pi oro ma lee kunoke ngo de, wan ceke wacopo timo mediri. I thiwiwec maeni, wabiponjo kite ma wacopo timo ko medirine, niwacu niketho mer ma wamaru ko Yehova man jumange udok tek. Kinde m’ibenyamu i lembe iwi ponji maeni, woth beparu pi mediri m’idaru timo man kite m’icopo timo ko mange.

b Juloko nying’ moko.

    Girasoma mi dhu Alur (1993-2025)
    Woki
    Mondi
    • Alur
    • Ore ni ng'atini
    • Lembe m'imaru
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Cik mi tio kude
    • Cik mi Gwoko Lembamung'a
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Mondi
    Ore ni ng'atini