THIWIWEC MI 38
Aradu, imito kwo peri ubin ubed nenedi?
“Ng’eyothelembe bigwoki.”—RIE. 2:11.
WER 135 Yehova ubekweyi kumae: “Woda, bed riek”
I ADUNDOa
1. Pirang’o ebino tek ni Yoac, Uzia man Yosia nibedo jubim mi Yuda?
KEPAR nia idoko ubimo mi dhanu pa Mungu kinde ma fodi itie nyathin! Icopo tiyo ku tego man dito perine nenedi? Biblia uweco pir aradu dupa ma gidoko jubim mi Yuda. Ku lapor, Yoac udoko ubimo kinde m’ebino ku oro 7 kende, Uzia ku oro 16, man Yosia ke ku oro 8. Ecikere nibedo igi lembe ma tek lee! Kadok kumeno de, gin ceke ginwang’u kony ma gibino ku yenyne kara givoy peko migi man gitim gin ma ber.
2. Pirang’o pire tie tek niponjo lembe iwi lapor pa Yoac, p’Uzia man pa Yosia?
2 Wan watie ngo jubim ma co kunoke ma mon, re wacopo nwang’u ponji ma beco dupa kud i lapor mi dhanu maeno ma Biblia uweco pigi. Gibed gimaku yub ma beco, re saa moko gimaku yub ma reco de. Dong’ lapor migi bikonyowa ninyang’ nia pirang’o ukwayu wang’ii jurimo ma beco, wabed mol, man wamedara niyenyo Yehova.
NG’II JURIMO MA BECO
Ecopere iwa bende tin eni nilubo lapor pa Yoac nwang’u wabewinjo juk mi jurimo ma beco (Nen udukuwec mir 3, 7)c
3. Ubimo Yoac ujolo ponji pa Yehoiada ma jalam ma dit nenedi?
3 Bed imak yub mi rieko calu Yoac. Kinde m’ubimo Yoac ubino aradu, emaku yub moko mi rieko. Calu ma won ubino mbe, elubo telowic pa Yehoiada m’ubino jalam ma dit. Jalam maeno uponjo Yoac ve ebeponjo wode ma buu. Yoac de umaku yub mi rieko mi caku timo ni Yehova man ekwayu dhanu mange de gitim kumeno. Eketho juyiko kadok hekalu pa Yehova.—2 Kei. 24:1, 2, 4, 13, 14.
4. Wanwang’u bero ma kani ka wamaru man waworo cik pa Yehova? (Lembrieko 2:1, 10-12)
4 Tek jubeponji nimaru Yehova man nikwo nimakere ku cik pare mir ukungu, ng’ey nia eno jubemiyo iri giramiya ma pire tek lee. (Som Lembrieko 2:1, 10-12.) Junyodo peri gicopo ponji i ayi dupa. Wakewec iwi kite ma won nyamego moko ma nyinge Katya ukonye ko kara ebed emak yub mi rieko. Nja ka won ubetere i somo, giweco karacelo iwi giragora ma kubang’ ceng’. Katya uyero kumae: “Wec maeno ubed ukonya ninyego ma ber ku peko m’abed anwang’ara ko kubang’ ceng’.” Dong’ kan ibeparu nia telowic m’ujengere iwi Biblia ma junyodo peri gibemiyo iri, ubeyenyo jwigo bedagonya peri ke? Ang’o ma copo konyi kara inyuth igi woro? Nyamego moko ma nyinge Anastasia ubepoy nia junyodo pare gibed ginwang’u saa mi koro ire thelembe mi cik moko ma giketho. Eyero kumae: “Lembuno ukonya ninyang’ nia gibediya ngo adiya, ento gibegwoka agwoka, ke pilembe gimara.”
5. Timo peri bibedo kud adwogi ma kani iwi junyodo peri man iwi Yehova? (Lembrieko 22:6; 23:15, 24, 25)
5 Kan ibetiyo ku juk m’ujengere iwi Biblia ma jubemiyo iri, e ibinyayu anyong’a i junyodo peri. M’usagu zoo ke, ibinyayu anyong’a i Mungu man mer mwu kude bitudere ma tek. (Som Lembrieko 22:6; 23:15, 24, 25.) Nyo eno utie ngo thelembe ma ber ma copo cweli nilubo lapor pa Yoac kinde m’ebino aradu?
6. I ng’ey tho pa Yehoiada, Yoac ucaku winjo jukani, man eno ubino kud adwogi ma kani? (2 Lemkei 24:17, 18)
6 Nwang’ ponji kud i yub ma rac ma Yoac umaku. I ng’ey tho pa Yehoiada, Yoac ung’iyo jurimo ma reco. (Som 2 Lemkei 24:17,18.) Eng’iyo niwinjo judongomawijo mi Yuda ma gibed gitimo de ngo ni Yehova. Nwang’u ukwayu ekoc cen kud i kumgi pilembe gibino jutim rac. (Rie. 1:10) Ku lem ma rac, ewinjo juk migi m’atira ngo. Bende, kinde ma Zekaria ma nyathin pa wayu Yoac upimo nijuke, eketho junege cen. (2 Kei. 24:20, 21; Mat. 23:35) Etie lembe mi can man mi kasegu ma lee! I acaki, Yoac ubino ubimo ma won bedopwe, re ing’eye edoko jajai man janek. Tokcenne, jutic pare ma dhe ginege. (2 Kei. 24:22-25) Ka nwang’u emedere niwinjo Yehova man ju m’umare Mungu, nwang’u kwo pare ucibedo ngo kumeno! Dong’ icopo nwang’u ponji ma kani kud i lapor pare?
7. Ukwayu ing’ii jukani m’ubed jurimbi? (Nen bende cal.)
7 Yub ma rac ma Yoac umaku ubemiyo iwa ponji ma nia, ukwayu jurimbwa ma wang’iyo gibed dhanu ma gibibedo kud atelatela ma cuu i wiwa, niwacu gibed jurimo m’umaru Yehova man ma gimito ginyay anyong’a i iye. Mito ngo jurimbwa ubed kende kende dhanu ma oro mwa rom ku migi. Poy nia oro pa Yehoiada ugam ukadhu pa jarimbe ma Yoac swa dit. Dong’ kinde m’ibeng’iyo jurimbi, kepenjiri kumae: ‘Nyo gibekonya nidwoko yiyoyic para udok tek i Yehova? Nyo gikwaya nia akwo nimakere ku cik mir ukungu pa Mungu? Nyo gibed giweco pi Yehova man iwi lemandha? Nyo giworo cik mir ukungu pa Mungu de? Nyo gitie ku tegocwiny mi miyo ira juk kan akieri?’ (Rie. 27:5, 6, 17) Ku lemandha re, ka jurimbi gimaru ngo Yehova, imbe ku yeny migi. Re kan itie ku jurimo m’umare, mok kikiki i kumgi, kum gibikonyi!—Rie. 13:20.
8. Ka wabetiyo ku kusika mi weco ku dhanu i Internet, ukwayu wapar pi lembang’o?
8 Tin eni, internet utie yo ma ber ma copo konyowa niweco ku wedi mwa man jurimbwa. Re ju ma pol tiyo kude pi nitelo nen mi jumange i wigi, niwacu giketho cal man video mi piny ma ging’iewo kunoke ma gitimo. Dong’ tek ibed itiyo ku kusika mi weco ku dhanu i Internet, kepenjiri kumae: ‘Nyo lembakeca para utie nitelo nen mi jumange? Nyo amito atiel cwinygi kunoke aketh gipaka? Nyo aweko piny ma dhanu beketho iwi yamu ubed kud atelatela ma rac iwi paru, wec, man timo para?’ Umego Nathan Knorr m’ubino acel m’i kind umego mi Guriri m’utelowic, ugam umiyo juk ma e: “Kud isay ninyayu anyong’a i dhanu, kum ibipoy nia inyayu ngo anyong’a i ng’atu moko acel de. Nyay anyong’a i Yehova, e ibinyayu anyong’a i dhanu ceke m’umare.”
UKWAYU IBED MOL
9. Yehova ukonyo Uzia nitimo ang’o? (2 Lemkei 26:1-5)
9 Bed imak yub mi rieko calu Uzia. Kinde m’ubimo Uzia ubino aradu, ebino mol. Eponjo “nilworo Mungu mandha.” Bende, ekwo pi oro 68, man Yehova umiyo ire mugisa i theng kwo parene ma lee. (Som 2 Lemkei 26:1-5, NWT.) Uzia uloyo thek dupa m’ubino judegi migi man etimo lembe ceke m’ukwayere kara adhura mi Yeruzalem ubed agwoka. (2 Kei. 26:6-15) M’umbe jiji, Uzia ubino kud anyong’a ma lee pi gin ceke ma Yehova ukonye nitimo.—Ekl. 3:12, 13.
10. Lembang’o m’udok unwang’u Uzia?
10 Nwang’ ponji kud i yub ma rac m’Uzia umaku. Ubimo Uzia ubed uketho dhanu gilub telowic pare. Nyo lembuno ucwale niparu nia dong’ eromo timo gin moko ci m’emito? Nindo moko, emondo i hekalu pa Yehova man kuhaya ucwale niciwang’u udok ma ng’wice ng’ar iwi pemlam, ma ke eno utie lembe m’uyiyere ngo ni ubimo. (2 Kei. 26:16-18) Saa m’Azaria ma jalam ma dit upimo nijuke, kwinyo uopo i iye. Ku lem ma rac, timo maeno uketho kaka tic ceke mi bedopwe m’Uzia utimo urwinyo man Yehova ugoye ku dhobu pi nimiyo ire matira. (2 Kei. 26:19-21) Nwang’u kwo pare ucibedo ber magwei ka nwang’u emedere nibedo mol!
Kakare nidhongo korwa pi gin ma watimo, ukwayu wamii yung ceke ni Yehova (Nen udukuwec mir 11)d
11. Ang’o ma copo konyowa kara wamedara nibedo mol? (Nen bende cal.)
11 Kinde m’Uzia doko tek, ewil nia tego man lonyo pare ceke uai i bang’ Yehova. Eno ubemiyo iwa ponji ma kani? Ukwayu wabed wapoy nia mugisa man rwom ceke ma wabenwang’u uai i bang’ Yehova. Kakare nidhongo korwa pi gin ma watimo, mito wadwok yung ceke ire.b (1 Kor. 4:7) Ku molo, mito wang’ey bende nia watie ku dubalaga man ku yeny mi twiny. Umego moko ma oro pare kago 60 ukiewo kumae: “Aponjo nia mito ngo apar nia an re m’a an. Pieno ka jumiyo ira juk iwi kosa moko mi ming’o m’atimo, aii nitimo alokaloka man nimedara i wang’a.” Lembe utie nia, ka wabelworo Yehova man wabemedara nibedo mol, wabikwo kud anyong’a.—Rie. 22:4.
MEDIRI NIYENYO YEHOVA
12. Kinde ma Yosia ubino aradu, eyenyo Yehova nenedi? (2 Lemkei 34:1-3)
12 Bed imak yub mi rieko calu Yosia. Yosia ubino ku oro 16 kinde m’ecaku yenyo Yehova. Emito eponj lembe iwi Yehova man etim yeny pare. Re lembe ubino yot ungo ire, kum nwang’u thier mi vupo unyay lee. Pieno ugam ukwayu tegocwiny ma lee kara ejig lembuno. De andha enyutho tegocwiny! E ma fodi oro pare utundo de ngo 20 ci, ecaku kabu thier mi vupo cen kud i Yuda.—Som 2 Lemkei 34:1-3.
13. Nithiero kwo peri ni Yehova bibedo kud adwogi ma kani?
13 Kadok nwang’u fodi oro peri nok magwei de, icopo lubo lapor pa Yosia nwang’u ibeyenyo Yehova man ibeponjo lembe iwi kite pare ma beco. Kan itimo kumeno, ibibedo kud ava mi thiero kwo peri ire. Lembuno bilund bedo kud adwogi ma kani iwi kwo peri? Luke m’ulimo ku oro 14, uyero kumae: “Niai kawoni, nitimo yeny pa Yehova bibedo ni gin ma pire tek nisagu zoo i kwo para, man abi ii ninyayu anyong’a i iye.” (Mark. 12:30) Ibinwang’u mugisa lee tek in de itie kud ava mi timo kumeno!
14. Kemii lapor m’unyutho kite m’aradu moko gilubo ko lapor p’ubimo Yosia.
14 Aradu m’ubetimo ni Yehova copo nwang’ere ku peko moko ma kanigi? Johan m’ulimo ku oro 12, uyero nia awiya wagi mi somo bedhuro mac i kume nia etii ku taba mir elektronik. Kara enwang’ tego mi cerere i wang’ abidhe maeno, epoy nia taba mir elektronik romo bedo ku matoke ma rac iwi yotkum pare man iwi winjiri pare ku Yehova. Rachel m’ulimo ku oro 14, de ukoro gin m’ubekonye ninyego ku peko m’ebenwang’ere ko i somo, eyero kumae: “Aii nisayu gin moko ma copo poyo wiya i kum lembe mi thenge mi tipo. Ku lapor, ponji mi histoire romo poyo wiya i kum kpawa kunoke lembila moko mi Biblia. Bende, kan abeweco ku ng’atini, aii nipoy i kum giragora moko ma waromo weco kude i wiye.” I andha, peko peri romo koc ku p’ubimo Yosia, re icopo bedo riek man igwoko bedoleng’ peri calu en. Ninyego ku peko kinde m’itie aradu, bikonyi ninyego ku mange mi nindo m’ubino.
15. Ang’o m’ukonyo Yosia nitimo ni Yehova ku bedopwe? (2 Lemkei 34:14, 18-21)
15 Kinde m’ubimo Yosia udoko ku oro 26, eketho jucaku yiko kum hekalu. I saa mi ticne, junwang’u “kitabu mi cik pa Yehova m’umire ni kum Musa.” Saa ma jusome i the ith ubimo, etimo alokaloka wang’ acel pi niworo gin m’ugorere i iye. (Som 2 Lemkei 34:14, 18-21.) Nyo iromo maru nisomo Biblia kubang’ ceng’? Tek dong’ ibetimo kumeno, ebewotho nenedi? Nyo ibed igwoko verse moko ma romo konyi? Luke ma wadaru weco pire, bekiewo paru ceke m’unyang’e i nyathi buku pare. Nitimo kumeno copo konyi nibepoy i kum giragora man ponji m’inwang’u niai kud i igi? Tek ibemediri ning’eyo man nimaru Biblia, ibibedo kud ava ma lee mi timo ni Yehova. Man tap calu ma Lembe pa Mungu ukonyo ubimo Yosia nitimo gin m’atira, in de ebikonyi.
16. Pirang’o Yosia upodho i kosa ma pek, man eno ubemiyo iwa ponji ma kani?
16 Nwang’ ponji kud i yub ma rac ma Yosia umaku. Kinde ma Yosia udoko kago ku oro 39, etimo kosa moko m’utere cil i tho. Ejengere i wiye gire kakare nisayu telowic i bang’ Yehova. (2 Kei. 35:20-25) Lembuno ubemiyo iwa ponji ma kani? Kadok nwang’u watie ku oro adi kunoke wadaru ponjo Biblia pi kare ma rukani de, ukwayu wamedara niyenyo Yehova; eno ke nwang’u waberwo pi ninwang’u telowic pare, wabeponjo Lembe pare, man wabewinjo juk mi Jukristu m’uteng’ini. Ka watimo kumeno, m’umbe jiji wabiuro kosa ma pek man wabikwo kud anyong’a.—Yak. 1:25.
ARADU, ICOPO BEDO KU KWO MIR ANYONG’A
17. Ponji ma kani ma pigi tek ma wanwang’u kud i lapor mi jubim adek mi Yuda?
17 Ka ng’atini tie aradu, ecopo timo lembe dupa ma beco. Kpawa mi kwo pa Yoac, p’Uzia, man pa Yosia ubenyutho nia aradu gicopo timo ng’iyong’ic mi rieko man kwo migi copo nyayu anyong’a i Yehova. Re calu ma waneno, adwogi ma ber kakare romo kadhu. Kadok kumeno de, wacopo lubo lapor ma ber mi jubim maeno man wauro nitimo kosa ma gipodho i igi. E i ng’eye wacopo kwo kud anyong’a.
Saa ma Daudi ubino aradu, ecoro ceng’ini ku Yehova. Pieno enyayu anyong’a i Mungu, man en de ebino ku kwo mir anyong’a (Nen udukuwec mir 18)
18. Lapor ma kanigi mi Biblia m’ubenyutho nia icopo bedo ku kwo mir anyong’a?
18 I Biblia junwang’u kpawa mir aradu mange de ma gicoro ceng’ini ku Yehova, ginwang’u bero i wang’e man gikwo kwo mir anyong’a. Daudi ubino acel m’i kindgi. Kinde m’ebino aradu, eng’iyo nibedo i thenge pa Mungu man i ng’eye edoko ubimo ma won bedopwe. I andha, saa moko ebed etimo kosa, re i zoo Yehova unene ni won bedopwe. (1 Ub. 3:6; 9:4, 5; 14:8) Kan iponjo lembe iwi kpawa mi kwo pa Daudi, lapor pare copo cweli nitimo ni Yehova ku bedopwe. Icopo ponjo bende lembe lee iwi lapor pa Marko kunoke pa Timoteo. Gicaku timo ni Yehova niai ma gi thindho man gimediri nitimo ire ku bedopwe; pieno gikwo kwo mir anyong’a.
19. Imito ibed ku kwo ma nenedi?
19 Kite m’ibetiyo ko ku kwo peri kawoni bibedo kud atelatela iwi anyim peri. Tek ijengiri iwi Yehova kakare nijengiri i wii giri, ng’ey nia ebitelo wi yo peri. (Rie. 20:24) E ibibedo ku kwo ma ber man mir anyong’a. Poy nia Yehova ubeneno lembe m’ibetimo ire ni gin ma pire tek. Nyo yo ma ber m’usagu nitiyo ku kwo peri pi nitimo ni Wegwa m’i polo ma jamer, utie de?
WER 144 Keth weng’i i kum sukulia!
a Aradu, Yehova ung’eyo nia saa moko eromo bedo iri tek nitimo gin m’atira man nigwoko bedoleng’ peri ire. Dong’ icopo timo ang’o kara ibed imak yub mi rieko ma romo nyayu anyong’a i Wuru m’i polo? I thiwiwec maeni, wabiweco iwi lapor mir awiya ma co adek ma gidoko jubim mi Yuda. Dong’ kenen ponji m’icopo nwang’u niai kud i lapor mi yub ma gimaku.
b Nen sanduku ma thiwiye uwacu: “Attention à la fausse modestie,” ma nwang’ere i thiwiwec “Être vu sur les réseaux sociaux : est-ce important ?” i jw.org.
c KORO I CAL: Nyamego moko m’uteng’ini ubemiyo juk mi rieko ni nyamego moko m’aradu.
d KORO I CAL: Nyamego moko m’utimo lanyuth i coko ma dit ubemiyo yung ceke ni Yehova pi gin m’etimo.