KAPANG BUKU YAMU Watchtower
Watchtower
KAPANG BUKU I YAMU
Alur
  • BIBLIA
  • GIRASOMA
  • COKO
  • w24 dwi mir 10 mba. 6-11
  • Yehova “keyo ju m’adundegi tur”

Thenge maeni umbe ku video.

Tim kisa, kosa moko uwok rek.

  • Yehova “keyo ju m’adundegi tur”
  • Otkur ma Wiw m’ubetwong’o pi Ker pa Yehova (Mi ponji)—2024
  • Nyithithiwiwec
  • Lembe mange m'urombo ku maeni
  • YEHOVA UBETIELO CWINYWA NIA PIWA TEK
  • YEHOVA UBEMITO WAYII NIA EWEKO DUBO MWA
  • YEHOVA TIYO KU TIPO MA LENG’ PI NIJUKO CWINYWA
  • YEHOVA TIYO KU JUYIC WADWA PI NIJUKO CWINYWA
  • NWANG’ JUKOCWINY I LEMBANG’OLA PA YEHOVA
  • Ku jwigiri, yii nia ing’eyo ngo lembe ceke
    Otkur ma Wiw m’ubetwong’o pi Ker pa Yehova (Mi ponji)—2025
  • Watie ngo kendwa nyanok de
    Otkur ma Wiw m’ubetwong’o pi Ker pa Yehova (Mi ponji)—2025
  • Bed ipoy nia Yehova utie “Mungu ma kwo”
    Otkur ma Wiw m’ubetwong’o pi Ker pa Yehova (Mi ponji)—2024
  • Kite ma Yehova konyo kowa niciro
    Otkur ma Wiw m’ubetwong’o pi Ker pa Yehova (Mi ponji)—2025
Nen lembe mange m'utie
Otkur ma Wiw m’ubetwong’o pi Ker pa Yehova (Mi ponji)—2024
w24 dwi mir 10 mba. 6-11

THIWIWEC MI 40

WER 30 Vwa, Munguna, man Jarimba

Yehova “keyo ju m’adundegi tur”

“Ekeyo ju m’adundegi tur; eriwo wang’ rem migi.” —ZAB. 147:3.

I ADUNDO

Yehova dieng’ lee mandha ku ju ceke ma gitie ku rem i cwinygi. Thiwiwec maeni binyutho iwa ayi m’ekwiyo ko litho m’i cwinywa man ayi m’ekonyo kowa nijuko cwiny jumange.

1. Yehova winjere nenedi kan ebeneno jutic pare?

YEHOVA neno ang’o kinde m’eloko wang’e i bang’ jutic pare m’iwi ng’om? Eneno anyong’a man can ma n’i iwa. (Zab. 37:18) Anyong’a nege lee mandha kan ebeneno nia wabetimo ire ku kero mwa ceke kadok wabewinjo litho i cwinywa. Ento m’usagu zoo, etie kud ava ma lee mi konyowa man mi juko cwinywa.

2. Yehova timo ang’o ni ju m’adundegi tur, man ukwayu watim ang’o pi ninwang’u kony m’emiyo?

2 Zaburi 147:3 uyero nia Yehova “riwo wang’ rem” mi ju m’adundegi tur. Giragora maeni ubenyutho kite ma Yehova konyo ko ju ma gibewinjo can ma lee i cwinygi. Ukwayu watim ang’o pi ninwang’u kony m’emiyo? Wakemak lapor ma e: Munganga ma jabodho copo konyo ng’atu m’unwang’u ret kara kume ukey. Ento kara ng’atune nwang’ kony maeno, ukwayu elub mii telowic pa munganga. Wan de ukwayu walub telowic pa Yehova kara rem m’i cwinywa ukey. Pieno i thiwiwec maeni, wabineno gin ma Yehova uyero i Lembe pare pi ju ma gibewinjo can ma lee i cwinygi, man wabiweco iwi kite ma wacopo tiyo ko ku juk pare mi mer.

YEHOVA UBETIELO CWINYWA NIA PIWA TEK

3. Pirang’o jumoko giparu nia tijgi mbe?

3 Wabekwo i ng’om m’ukoso mer, man ku lembe ma rac, juketho dhanu ma dupa giparu nia tijgi mbe. Nyamego moko ma nyinge Helena uyero kumae: “Adongo i ot m’ukoso mer. Baba ubino ng’atu ma ger, man saa ceke ebed eyero ira nia kony para mbe.” Calu Helen, saa moko nyo in de jubed jutimi yanga yanga, jubed juceyi saa zoo, kunoke juketho ipar nia tiji mbe. Tek kumeno, eromo bedo iri tek niyiyo nia ng’atu moko umeri i andha.

4. Nimakere ku Zaburi 34:18, Yehova ubetielo cwinywa nenedi?

4 Kadok nwang’u jumange gigam gitiyo kudi yanga yanga de, cwinyi bed tek nia Yehova umeri man nia piri tek i iye. Biblia uyero nia eni “ceng’ini ku ju m’adundegi tur.” (Som Zaburi 34:18.) Tek ibenwang’u nia ‘cwinyi tur,’ poy nia Yehova uneno gin ma ber i adundeni uketho eteli athothi i bang’e. (Yoh. 6:44) Saa ceke etie ayika nikonyi pilembe piri tek i iye.

5. Wacopo nwang’u ponji ma kani i kite ma Yesu ubed utiyo ko ku ju ma jubed jucayu?

5 Pi ninyang’ i kite ma Yehova neno ko ju ma jubecayu, wakewec iwi lapor pa Yesu. Saa m’ebetimo tic pare iwi ng’om, ebed edieng’ lee ku ju ma jubed jucayu, man ebed enyutho igi kisa. (Mat. 9:9-12) Ku lapor, kinde ma dhaku moko m’ubino ku genogen nia kume bikey umulo kum kendi pare, ejuko cwinye man efoye pi yiyoyic pare. (Mark. 5:25-34) Yesu ke ulubo lapor mi kite pa Won tap tap. (Yoh. 14:9) Pieno cwinyi bed tek nia piri tek i Yehova, man nia eneno kite peri ma beco ma calu yiyoyic peri man mer m’imare ko.

6. Ukwayu itim ang’o tek ibed iparu nia tiji mbe?

6 Ukwayu itim ang’o tek saa ceke iparu nia tiji mbe? Som verse mi Biblia ma copo tielo cwinyi nia piri tek i Yehova man nyam igi.b (Zab. 94:19) Tek egam ecopere ngo iri nitundo i kum lembakeca peri moko kunoke tek cwinyi tur pilembe icopo timo ngo lembe rom ku jumange, kud iporiri kugi man keth wii i kum gin m’icopo timo. Yehova ubekwayu ngo nia itim gin m’icopo ngo. (Zab. 103:13, 14) Tek jugam jusendi ku racu, junyayu can lee i ii kunoke jumeki ku kero, kud ipar nia eno ubino pi kosa peri. Poy nia Yehova bikwayu wel i bang’ jutimrac, ento ungo i bang’ ju ma jutimo rac. (1 Pet. 3:12) Nyamego Sandra ma junyodo pare gisende ku racu saa m’e nyathin ukoro kumae: “Saa zoo akwayu Yehova ukonya nineno gin ma ber m’eneno i iya.”

Jaisrael moko umaku kira acel i cinge.

Piri tek i Yehova

Giragora m’ulubo e ubenyutho kamaleng’ nia piri tek i Yehova:

  • Zaburi 56:8. Kinde m’ibewinjo can i cwinyi, Yehova neno pii weng’i. Edieng’ lee mandha i kum kite m’ibewinjiri ko.

  • Luka 12:6, 7. Tek pi kira acel kende de tek i Yehova rukeno ngi, nyo piri tek i iye ma sagu ngo? Edieng’ lee mandha piri man calu m’emeri, eng’eyo lembe ceke m’i kwo peri.

  • 1 Yohana 3:19, 20. Kadok itie ku jiji ka nyo andha piri tek, poy nia Yehova ‘dwong’ ma sagu adundeni’ man nia emeri lee.

7. Lembe ma wakadhu kud i igi con copo konyowa nenedi i tic pa Yehova?

7 Kud iwil nia Yehova copo tiyo kudi pi nikonyo jumange. Emiyo iri rwom mi timo tic mi rweyo lembanyong’a karacelo kude. (1 Kor. 3:9) Peko m’ikadhu kud i igi con copo konyi ninyang’ i kite ma ju ma gibenyego ku peko ma tung’ tung’ gibewinjiri ko. Icopo konyogi i ayi dupa. Helen ma wadaru weco pire unwang’u kony m’ebino ku yenyne i bang’ Yehova man umego ku nyimego, man kawoni etie ku copo mi konyo jumange. Ekoro kumae: “Abino ‘gin moko’ ngo, re Yehova udwoka ni gin moko man eketho awinjara nia jumara man nia pira tek.” Kawoni Helen utie jamutoro man jayab yo ma nja.

YEHOVA UBEMITO WAYII NIA EWEKO DUBO MWA

8. Isaya 1:18 ubemiyo iwa tielocwiny ma kani?

8 Jutic pa Yehova moko gidieng’ lee mandha pi lembe ma gitimo con; eromo bedo i wang’ nilimo batizo kunoke i ng’eye. Ento pire tie tek nipoy nia Yehova umiyo lam mi jamgony pilembe emaruwa lee akeca. M’umbe jiji, ebemito nia wajol giramiya maeno. Yehova ubetielo cwinywa nia i ng’ey ma ‘wayiko lembe udoko atira’c i kindwa kude, dong’ ekwanu ngo dubo mwa i wiwa. (Som Isaya 1:18.) Watie ku foyofoc lee nia Wegwa ma jamer poy ungo i kum dubo mwa ma con! Re elund ewil ungo ku lembe ceke ma beco ma watimo.—Zab. 103:9, 12; Ebr. 6:10.

9. Pirang’o ukwayu ngo waketh wiwa i kum lembe m’udaru kadhu?

9 Tek ibedieng’ lee i kum lembe ma con, tim kero iketh wii i kum lembe ma kawoni man mi nindo m’ubino. Wakewec iwi lapor pa jakwenda Paulo. Ebed edieng’ lee nia i wang’e ebed enyayu ragedo ma kwiny i kum Jukristu, ento egam eng’eyo nia Yehova uweko ire. (1 Tim. 1:12-15) Nyo emedere niparu pi dubo pare ma con? Ma jiji mbe, tap calu m’ebed eketho ngo wiye i kum lembe ceke m’etimo pi nidoko Jayahudi ma pir awora, ebed etimo bende kero niparu ngo pi dubo pare ma con. (Filip. 3:4-8, 13-15) Kakare nitimo kumeno, Paulo urweyo lembanyong’a kud amora man eketho wiye i kum lembe mi nindo m’ubino. Calu en, in de icopo wilo ngo lembe m’udaru kadhu. Ento icopo paku Yehova nikadhu kud i lembe m’ibetimo kawoni man icopo neno anyim ma ber m’eng’olo iri.

10. Wacopo timo ang’o tek timo mwa ma con unyayu peko i kum jumange?

10 Cwinyi romo dieng’ i kum lembe moko m’itimo con m’unyayu peko i kum jumange. Dong’ ukwayu itim ang’o? Tim lembe ceke m’icopo pi niyiko lembe m’unyothere man kway kisa i andha. (2 Kor. 7:11) Kway Yehova ukony ju m’inyayu peko i kumgine. Ecopo konyo in wu kugi zoo niciro man ninwang’u kwiyocwiny mir adunde kendo.

11. Lapor pa jabila Yona ubemiyo iwa ponji ma kani? (Nen bende m’i ng’eye.)

11 Nwang’ ponji i kum kosa peri ma con, man bed ayika niweko Yehova utii kudi i ayi ceke m’emaru. Wakewec iwi lapor pa jabila Yona. Kakare nicidho yo nyangu i Nineve calu ma Mungu ukwayu, eringo yo reto i Tharsis. Pieno Yehova umiyo ire matira, man enwang’u ponji i kum kosa pare. (Yon. 1:1-4, 15-17; 2:7-10) Re Yehova ujigo ngo nitiyo kude. Emiyo ire kendo kaka mi cidho i Nineve, man wang’uni Yona umaku ngo ng’om. Andha edieng’ i kum kosa pare ma con, ento eweko ngo lembuno ucere ku yiyo tic ma Yehova umiyo ire.—Yon. 3:1-3.

Jabila Yona cungo i dhu wat man ebeneno yor i kor polo. Etop doro doro.

I ng’ey ma jabila Yona uboth kud i peko m’enwang’ere ko i cindi rec, Yehova ukwaye kendo nia ecidh i Nineve pi nitwong’o rwonglembe pare (Nen udukuwec mir 11)


YEHOVA TIYO KU TIPO MA LENG’ PI NIJUKO CWINYWA

12. Yehova miyo iwa kwiyocwiny nenedi kinde ma wabekadhu kud i peko m’unyotho wiwa? (Jufilipi 4:6, 7)

12 Yehova tiyo ku tipo pare ma leng’ pi nijuko cwinywa kinde ma wabekadhu kud i peko m’unyotho wiwa. Ku lapor, umego Ron giku min ot pare Carol ma wodgi mi oro 39 unegere gire giyero kumae: “I wang’e de wabed wakadhu kud i amulaic ma dongo. Ento ma wang’uni e lic nisagu zoo. Warwo i bang’ Yehova pi diewor dupa ma nindo ukeng’ i wang’wa, e de andha wanwang’u kwiyocwiny ma juweco pire i Jufilipi 4:6, 7.” (Som.) Tek ibekadhu kud i peko moko ma turo cwiny, konj adundeni zoo i wang’ Yehova nikadhu kud i rwo i kadhiri ceke m’imaru. (Zab. 86:3; 88:1) Kwaye thiri thiri emii iri tipo pare ma leng’. Ebiculo ithe tak de ngo ni kwac peri.—Luka 11:9-13.

13. Tipo ma leng’ konyowa nenedi kara wamedara nitimo ni Yehova ku gwoko bedoleng’? (Juefeso 3:16)

13 Nyo ikadhu kud i amulaic moko man kawoni ibenwang’u nia ivoc? Tek eyo, tipo ma leng’ copo miyo iri tego kara imediri nitimo ni Yehova ku gwoko bedoleng’. (Som Juefeso 3:16.) Wakewec iwi lembe ma nyamego moko ma nyinge Flora ukadhu kud i iye. Giku won ot pare gibino timo karacelo calu jumisioner kinde ma won ot parene utimo gier man i ng’eye gilalu gamiri migi. Ekoro kumae: “Timo parene unyayu can lee mandha i cwinya man unyotho wiya lee. Pieno akwayu Yehova umii ira tipo pare ma leng’ kara amedara nitimo ire. Yehova umiyo ira gin m’abino ku yenyne pi nikey man ninyego ku lembe m’akeaparu nia acopo nyego ko ngo.” Flora nyang’ nia Mungu konye nimedo genogen m’etie ko i wiye man nia ebikonye i peko pare ceke. Emedo kumae: “Aneno wec mi Zaburi 119:32 upong’o ni kuma. Verse maeni uwacu, ‘Abilubo yo mi lembang’ola peri kud amora, pilembe iyiko kaka ire i adundena.’”

14. Ukwayu watim ang’o pi niweko tipo pa Mungu utii i iwa?

14 Ukwayu itim ang’o tek ikwayu Mungu umii iri tipo ma leng’? Tim lembe ma biketho tipo pa Mungune utii i ii. Lembene moko tie nicidho i coko man nirweyo lembanyong’a. Pong’ bende paru peri ku pa Yehova nikadhu kud i somo Lembe pare kubang’ ceng’. (Filip. 4:8, 9) Kinde m’ibesomo Biblia, keth wii i kum ju ma ginwang’iri kud amulaic man nyam i lembe iwi kite ma Yehova ukonyo kogi niciro. Sandra ma wadaru weco pire ukadhu kud i peko ma dongo wi wadi wi wadi. Ento ewacu kumae: “Kpawa pa Yozefu umulo adundena lee mandha. Eweko ngo amulaic ku masendi ma jubesende ko mananu ukwii mer m’i kindgi ku Yehova.”—Tha. 39:21-23.

YEHOVA TIYO KU JUYIC WADWA PI NIJUKO CWINYWA

15. Wacopo nwang’u jukocwiny i bang’ jukani, man gicopo konyowa nenedi? (Nen bende cal.)

15 Ka wan’i peko, juyic wadwa gicopo ‘tielo cwinywa lee.’ (Kol. 4:11) Umego ku nyimego mwa gitie acel m’i kind yo ma Yehova nyutho ko iwa nia emaruwa. Bedonuti migi i ng’etwa kunoke ayi ma gibewinjo ko wabekoro peko mwa copo juko cwinywa lee. Giromo tielo cwinywa ku giragora kunoke girwo karacelo kudwa.d (Rum. 15:4) Saa moko lundo umego kunoke nyamego moko romo poyo wiwa nia piwa tek i Yehova, man eno ci romo konyowa nibedo ma kumwa poto. Juyic wadwa giromo konyowa bende ku piny ma watie ku yenyne ma calu cam, kara wawinjara ma ber.

Judong cokiri ario giciliewo nyamego moko i odiyath. Biblia migi ubedo ayaba kinde ma gibeweco kude.

Jurimo ma jugeno man m’uteng’ini gicopo juko cwinywa man gikonyowa lee mandha (Nen udukuwec mir 15)


16. Romo kwayu watim ang’o kara jumange gikonywa?

16 Kara wanwang’ kony mi jumange, romo mito nia wakwaygi. Umego ku nyimego mwa gimaruwa man gibemito gikonywa. (Rie. 17:17) Ento saa moko giromo ng’eyo ngo kite ma wabewinjara ko kunoke yeny mwa. (Rie. 14:10) Tek ibewinjo can ma lee i cwinyi, bed ayika nikoro peko perine ni jurimbi moko m’uteng’ini. Nyuth igi gin ma copo konyi. Iromo ng’iyo niweco ku jadit cokiri acel kunoke ku judong cokiri ario m’ing’iyo kugi. Nyimego moko ginwang’u jukocwiny lee kinde ma giweco ku nyimego mange m’uteng’ini.

17. Peko moko ma kani ma romo cerowa ku nwang’u tielocwiny, man wacopo voyogi nenedi?

17 Ceriri i kum pidoic mi koyiri kendi. Andha saa moko iromo winjiri cuu ngo man ibedo mbe kud ava mi bedo i kind dhanu. Saa mange ke umego ku nyimego peri giromo nyang’ ungo kudi kunoke wec migi kieri. (Yak. 3:2) Ento kud iwek peko maenogi uceri ku nwang’u tielocwiny m’itie ku yenyne. Jadit cokiri moko ma nyinge Gavin m’unyego ku turcwiny uyero kumae: “Wang’ ma pol amaru ngo nibedo karacelo ku jurimba.” Ento Gavin uweko ngo lembuno ucwale nikoyere ku jumange, man enwang’u bero lee kinde m’etimo kumeno. Nyamego moko ma nyinge Amy ke ukoro kumae: “Lembe m’akadhu kud i iye con uketho etie ira tek nigeno dhanu. Ento abeponjo nimaru man nigeno umego ku nyimego para tap calu ma Yehova timo. Ang’eyo nia lembuni ubenyayu anyong’a i Yehova man an de atie kud anyong’a.”

NWANG’ JUKOCWINY I LEMBANG’OLA PA YEHOVA

18. Lembang’o mi nindo m’ubino ma wacopo kuro kud ava, man ukwayu watim ang’o kawoni?

18 Wacopo kuro anyim ku tegocwinywa, ma wang’eyo nia ceng’ini eni Yehova bidaru lembe ceke m’ubenyayu peko i kumwa man can i cwinywa. (Nyu. 21:3, 4) I saa maeca, lembe m’utuc ninyayu can i iwa ‘bidwogo ngo i adundewa.’ (Isa. 65:17) Calu ma waneno, Yehova ucuku ‘riwo wang’ rem mwa’ kadok niai kawoni. Dong’ ijol yore ceke m’ebetiyo ko pi nijuko cwinywa man nikonyowa. Kud ibed ku jiji nyanok de nia ‘ebedieng’ piri.’—1 Pet. 5:7.

ICOPO DWOKO NENEDI?

  • Yehova konyowa nenedi tek wabeparu nia tijwa mbe?

  • Yehova konyowa nenedi tek cwinywa ubedieng’ i kum kosa mwa ma con?

  • Yehova tiyo nenedi ku juyic wadwa pi nijuko cwinywa?

WER 7 Yehova en e tego para

a Juloko nying’ moko.

b Nen sanduku ma thiwiye tie, “Piri tek i Yehova.”

c Pi “[niyiko] lembe udok atira i kindwa” ku Yehova, ukwayu wanyuth nia waloko cwinywa. Pieno mito wakway kisa pi dubo mwa man wawil timo mwa. Tek wapodho i dubo ma pek ke, mito bende wakway kony i bang’ judong cokiri.—Yak. 5:14, 15.

d Ku lapor, icopo somo giragora ma jurieyo i the thiwiwec m’uwacu, “Adieng’acwiny” man “Jukocwiny” i buku Lembagora pi kwo mi Jukristu.

    Girasoma mi dhu Alur (1993-2025)
    Woki
    Mondi
    • Alur
    • Ore ni ng'atini
    • Lembe m'imaru
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Cik mi tio kude
    • Cik mi Gwoko Lembamung'a
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Mondi
    Ore ni ng'atini