THIWIWEC MIR 10
WER 31 Woth karacelo ku Mungu!
Ponj niparu lembe calu Yehova giku Yesu
“Calu Kristu usendere i kum, wun bende wucung ma tek ku pidoic ma rom eno.”—1 PET. 4:1.
I ADUNDO
Wabineno ponji ma jakwenda Pethro unwang’u i kite ma Yesu paru ko lembe, man ponji ma wan de wacopo nwang’u.
1-2. (a) Wacikara nimaru Yehova rukani? (b) Yesu unyutho nenedi nia emaru Yehova ku pidoic pare ceke?
“ICIKIRI nimaru Yehova Mungu peri kud adundeni ceke, ku ng’eyong’ec peri ceke, ku tegoni ceke, man ku pidoic peri ceke.” (Luka 10:27) Yesu unyutho nia eno utie lembang’ola ma pire tek nisagu zoo i Cik pa Musa. Wacikara nimaru Yehova kud adundewa ceke; eno udiko ava mwa man kite ma wawinjara ko. Wacikara bende nimare ku ng’eyong’ec mwa ceke man ku tego mwa ceke, niwacu tego m’i kumwa. Ento wacikara nimare bende ku pidoic mwa ceke, m’uketho i iye ayi ma waparu ko lembe. I andha re wacopo nyang’ ungo tap tap i paru pa Yehova. Ento wacopo nyang’ cuu i paru pare nwang’u wabeponjo nibedo ku “paru pa Kristu,” pilembe Yesu ukwanyu tap tap kite ma Won paru ko lembe.—1 Kor. 2:16.
2 Yesu ugam umaru Yehova ku pidoic pare ceke. Egam eng’eyo gin ma Mungu ubemito etim, man ebino ayika nitime, kadok nwang’u eno biketho ebinwang’ere ku peko. Calu m’eketho wiye zoo i kum timo yeny pa Won, eweko ngo gin moko acel de uwing wiye i kum lembakeca pare.
3. Jakwenda Pethro unwang’u ponji ma kani i bang’ Yesu, man ekwayu Jukristu wagi gitim ang’o? (1 Pethro 4:1)
3 Pethro ku jukwenda wagi ginwang’u rwom mi bedo karacelo ku Yesu man mi nwang’u ponji i kite m’ebed eparu ko lembe. Pieno i barua ma kwong’a ma Pethro ukiewo ku kony mi tipo ma leng’, ekwayu Jukristu wagi nia gicung ma tek ku pidoic ma rom ma Kristu ubino ko.a (Som 1 Pethro 4:1.) I dhu Jugiriki, kinde ma Pethro ukiewo wec ma juloko nia “wucung ma tek,” etiyo ku wec m’ubemiyo paru mi juaskari ma gironyo jamlwiny migi pi niyikiri pi lwiny. E kumeno, tek Jukristu gilubo lapor mi pidoic pa Yesu, niwacu kite m’eparu ko lembe, gibironyo jamlwiny ma tek ma bikonyogi nikiedo i kum ava migi mi timo gin ma rac man i kum ng’om ma Sitani ubebimo wiye.—2 Kor. 10:3-5; Efe. 6:12.
4. Wabineno ang’o i thiwiwec maeni?
4 Wabing’iyo i kite ma Yesu paru ko lembe man wabineno ayi ma wacopo lubo ko lapor pare. E wabinyang’ (1) i ayi ma wacopo paru ko lembe calu Yehova kara wabed ku paru m’urombo i kindwa, (2) i ayi ma wacopo bedo ko dhanu ma jwigiri, man (3) i ayi ma wacopo bedo ko dhanu ma wigi tiyo ma ber.
PONJ NIPARU LEMBE CALU YEHOVA
5. Nindo moko Pethro ugam ukoso niparu lembe calu Yehova. Nenedi?
5 Saa moko Pethro ukoso niparu lembe calu Yehova. Yesu uyero ni jukwenda pare nia ebicidho i Yeruzalem, kuca jubiwok miye i cing’ judong dini, jubisende, man tokcenne jubinege. (Mat. 16:21) Saa moko nyo Pethro uparu nia ecicopere ngo nia Yehova uwek juneg Yesu ma genogen mir Israel zoo ucungo i wiye man ma Masiya ma jung’olo pire. (Mat. 16:16) Pieno ecoro ku Yesu ang’et man eyero ire kumae: “Kud ilwong’ lembe ma rac i wii, Rwoth; lembe maeno bitimere ngo i kumi nyanok de.” (Mat. 16:22) Calu ma Pethro ukoso nibedo ku paru m’urombo ku pa Yehova iwi lembe maeno, paru pare ukoc bende ku pa Yesu.
6. Yesu unyutho nenedi nia paru pare urombo ku pa Yehova?
6 Paru pa Yesu ugam urombo tap ku pa Won mi polo. Pieno eyero ni Pethro kumae: “Kadh i ng’eya, Sitani! Itie cudho mi kier ira, kum ibeparu paru pa Mungu ngo, ento paru pa dhanu.” (Mat. 16:23) Copere nia Pethro ubino ku pidoic ma ber, ento Yesu ukwero paru pare. Lembe maeno ubemiyo iwa ponji ma nia Yehova ubino mito ngo nia Yesu ukwo kwo m’umbe ku peko i iye. I saa maeno Pethro unwang’u ponji ma nia pire utie tek niketho paru pare uromb ku pa Yehova.
7. I ng’eye Pethro unyutho nenedi nia enyang’ i paru pa Yehova? (Nen cal.)
7 Tokcenne Pethro unyutho nia ebemito ebed ku paru m’urombo ku pa Yehova. Saa ugam uromo ni dhanu mi thek mange ma jutimo ngo yaa i kumgi nimondo i kind dhanu pa Mungu. E juoro Pethro ucidh urwey ni Kornelio m’ubino acel m’i kind dhanu mi thek mange ma kwong’a m’udoko Jukristu. Juyahudi gibed giwinjiri ngo ku dhanu mi thek mange; pieno ebino ngo lembe mi wang’uic nia Pethro ubed ku yeny mi kony pi nicitimo tic ma jumiyo i kore. Ento kinde m’enyang’ i yeny pa Yehova, ewilo paru pare. E kumeno, kinde ma juore ecidho “m’umbe piem moko nyanok de.” (Tic. 10:28, 29) Ewok erweyo ni Kornelio man ni juruot pare. E gin zoo gilimo batizo.—Tic. 10:21-23, 34, 35, 44-48.
Pethro ubemondo i ot pa Kornelio (Nen udukuwec mir 7)
8. Wacopo nyutho nenedi nia paru mwa urombo ku pa Yehova? (1 Pethro 3:8)
8 Oro ma dupa i ng’eye, Pethro ukwayu Jukristu wagi nia ‘gibed ma paru migi urombo acel.’ (Som 1 Pethro 3:8.) Wa dhanu pa Yehova, ukwayu waii niketho paru mwa uromb ku paru pare ma nwang’ere i Biblia. Ku lapor, Yesu ukwayu julub pare nia giketh Ker pa Mungu i kabedo ma kwong’a i kwo migi. (Mat. 6:33) Pieno jarwey moko mi cokiri peri romo ng’iyo nimaku tic pa jayab yo kunoke kit tic mange mi saa ceke. Wacikara nibedo ku wang’wa kara paru ma wabemiyo ire kud ucere kunoke utur cwinye. Ukwayu wawec ma ber pi kero m’ebetimo man wakonye akonya.
BED NG’ATU MA JWIGERE
9-10. Yesu unyutho jwigiri ma yawe mbe nenedi?
9 Yesu umiyo ponji ma pire tek iwi jwigiri ni Pethro ku jukwenda wagi i uthieno m’i wang’ tho pare. I wang’e, Yesu ular uoro Pethro giku Yohana gicidh giyik piny ceke m’ukwayere pi cemo ma tokcen m’ebicamu karacelo ku jukwenda pare i wang’ tho pare. Copere nia i kind piny m’ukwayu ubed ayikane moko ubino jamlogo ku jam weyo kum ma juromo tiyo ko pi nilwoko tiend welo i wang’ cam. Re ng’a ma bitimo tic maeno ma kwayu jwigiri ma lee kinde ma saane uromo?
10 Yesu ucerere ngo nitimo tic maeno. Enyutho jwigiri ma yawe mbe; etimo tic ma nwang’u ukwayu jatic mi ot re m’utim. Lembuno uwang’u i jukwenda lee mandha. Yesu uketho bongu pare ma yo woko cen, eriwo jam weyo kum i piere, ekonjo pii i jamlogo, man ecaku lwoko tiendgi. (Yoh. 13:4, 5) Copere nia ugam ukwayu ire saa ma lee pi nilwoko tiend jukwenda 12 ceke, uketho i iye bende tiend Yuda ma nwang’u ubecicibe. Ento Yesu unyutho jwigiri man edaru tic maeno. I ng’eye ewacu ni jukwenda kumae: “Nyo wunyang’ i lembe m’aai atimo iwu de? Wulwong’a nia, ‘Japonji man Rwoth;’ wulwong’a kumeno dre, pilembe etie de kumeno. Dong’ ka an m’atie Rwoth man Japonji alwoko tiendwu, wun bende wucikuru nilwoko tiendwu i kindwu.”—Yoh. 13:12-14.
Jwigiri mandha . . . umulo bende kum paru ma watie ko i wiwa giwa man iwi jumange
11. Pethro unyutho nenedi nia eponjo nibedo ng’atu ma jwigere? (1 Pethro 5:5) (Nen bende cal.)
11 Pethro unwang’u ponji i kum jwigiri pa Yesu. Ku lapor, ceng’ acel etimo udu moko i ng’ey ma Yesu udok i polo; ekeyo kum jalwo moko m’ubino abala niai i nyoliri pare. (Tic. 1:8, 9; 3:2, 6-8) Saa m’udul dhanu gineno lembe maeno, igi uwang’ lii man gicokiri i ng’et Pethro. (Tic. 3:11) Ento kadok nwang’u Pethro udongo i kind dhanu ma gimaru nisayu dito ku dwong’ de, edhongo ngo kore pir udu maeno. Ku jwigiri, euro pak ceke ma juromo miyo ire, man emiye ni ju m’uromo andha ku pak, niwacu Yehova giku Yesu. Eyero kumae: “Ni kum [nying’ Yesu] man ni kum yiyoyic mwa i nyinge re m’uketho ng’atu maeni ma wubeneno man ma wung’eyo udoko tek.” (Tic. 3:12-16) I ng’eye Pethro ukiewo barua moko ni Jukristu pi ninyutho nia pire tie tek ninyutho jwigiri. Wec m’etiyo ko ubepoyo wiwa i kum saa ma Yesu utwiyo i iye jam weyo kum i piere man saa m’elwoko i iye tiend jukwenda.—Som 1 Pethro 5:5.
I ng’ey ma Pethro utimo udu, emiyo pak ceke ni Yehova giku Yesu ku jwigiri. Wan bende wacopo nyutho jwigiri nwang’u wabetimo bero ni jumange m’umbe nikuro nia jufoywa kunoke jumii iwa sukulia (Nen udukuwec mir 11-12)
12. Wacopo medara nenedi niponjo ninyutho jwigiri calu Pethro?
12 Wan de wacopo ponjo ninyutho jwigiri calu Pethro. Poy nia wec pa ng’atini kende ngo re ma nyutho nia etie won jwigiri mandha. Wec ma Pethro utiyo ko ma juloko nia “jwigiri” ubenyutho nia jwigiri umulo bende kum paru ma watie ko i wiwa giwa man iwi jumange. Pieno watimo bero ni jumange pilembe wamaru Yehova man dhanu wadwa, ento ungo pilembe ya wabemito juyungwa. Wabed watimu ni Yehova man ni umego mwa kud anyong’a i ayi ceke ma wacopo, kadok jubeneno kero ma wabetimo kunoke ngo. I ayi maeno, wabinyutho nia watie weg jwigiri.—Mat. 6:1-4.
BED NG’ATU ‘MA WIYE TIYO MA BER’
13. Nibedo ng’atu ‘ma wiye tiyo ma ber’ thelembene tie ang’o?
13 Nibedo ng’atu ‘ma wiye tiyo ma ber’ thelembene tie ang’o? (1 Pet. 4:7) Jakristu ma wiye tiyo ma ber timo kero nimaku yub m’urombo ku paru pa Yehova. Jakristu ma kumeno ung’eyo nia gin moko mbe i kwo ma pire tek nisagu winjiri pare ku Yehova. Eparu ngo pire gire nikadhu mukero man eparu ngo nia eng’eyo lembe ceke. Bende, saa ceke erwo ku jwigiri pi ninyutho nia ejengere zoo iwi Yehova.b
14. Nindo moko Pethro ukoso nenedi nijengere zoo iwi Yehova?
14 Yesu umiyo cimowang’ ma e ni julub pare i uthieno m’i wang’ tho pare: “Wun ceke wubikier ni kum lembe ma biwok i kuma diewor ma tin.” Pethro udwoko ku tegocwinye kumae: “Kadok jumange ceke gibikier ni kum lembe ma biwok i kumi de, re an abikier ungo nyanok de!” Uthieno ma rom eca, Yesu umiyo juk ma e ni julub pare moko: “Wumeduru nikiyo man wurwo saa ceke.” (Mat. 26:31, 33, 41) Ka nwang’u Pethro ular utiyo ku juk maeno, nwang’u ecibedo ku tegocwiny mi yiyo nia eng’eyo Yesu. Ento ekwero Rwoth pare, man lembene udog unyayu can lee i iye.—Mat. 26:69-75.
15. Yesu umedere ninyutho nenedi i uthieno ma tokcen m’i wang’ tho pare nia etie ng’atu ma wiye tiyo ma ber?
15 Yesu ugam ujengere zoo iwi Yehova. Kadok ebino ng’atu ma pwe de, re erwo areri. Eno umiyo ire tego mi timo gin ma Yehova ubino mito etim. (Mat. 26:39, 42, 44; Yoh. 18:4, 5) M’umbe jiji, nineno kite ma Yesu uberwo ko ucikere nibedo kud atelatela ma lee iwi Pethro.
16. Pethro unyutho nenedi nia eponjo nibedo ng’atu ma wiye tiyo ma ber? (1 Pethro 4:7)
16 I ng’ey kare, Pethro uponjo nijengere zoo iwi Yehova nikadhu kud i rwo. I ng’ey ma Yesu ucer, etielo cwiny Pethro ku jukwenda mange nia gibinwang’u tipo ma leng’ ma bikonyogi nitimo tic migi mi rweyo lembanyong’a. Ento ekwayugi nia gikur i Yeruzalem cil ma saa maeno biromo. (Luka 24:49; Tic. 1:4, 5) Pethro utimo ang’o i kind saa maeno? En ku Jukristu wagi “gibedo asu i rwo.” (Tic. 1:13, 14) I ng’eye, i barua ma kwong’a ma Pethro ukiewo, ekwayu Jukristu wagi nia gibed ma wigi tiyo ma ber man gijengiri zoo iwi Yehova nikadhu kud i rwo. (Som 1 Pethro 4:7.) Pethro uponjo nijengere zoo iwi Yehova man edoko calu mbegi i cokiri.—Gal. 2:9.
17. Kadok wanyolara ku copo ma kani, ukwayu wamedara nitimo ang’o? (Nen bende cal.)
17 Kara wabed dhanu ma wigi tiyo ma ber, wacikara nirwo i bang’ Yehova thiri thiri. Wang’eyo nia ukwayu wabed warwo i bang’e kadok wanyolara ku copo ma kani de. Pieno re ma warwo i bang’ Yehova pi ninwang’u telowic, ma cwinywa tek nia eng’eyo gin ma ber piwa, eno ke asagane kinde ma wabemaku yub ma pigi tek.
Pethro uponjo nijengere zoo iwi Yehova nikadhu kud i rwo. Wan bende wacopo bedo dhanu ma wigi tiyo ma ber nwang’u warwo pi nikwayu kony i bang’ Yehova, asagane saa ma wabemaku yub ma pigi tek (Nen udukuwec mir 17)c
18. Wacopo timo ang’o kara paru mwa uromb lee ku pa Yehova?
18 Watie ku foyofoc lee nia Yehova ucwiyowa ku copo mi lubo lapor mi kite pare. (Tha. 1:26) Re i andha, wacopo lubo ngo lapor pare tap tap. (Isa. 55:9) Ento calu Pethro, wacopo ketho paru mwa uromb lee ku pare. Pi nitimo kumeno, ukwayu wamedara niponjo niparu lembe calu en, nibedo dhanu ma jwigiri man ma wigi tiyo ma ber.
WER 30 Vwa, Munguna, man Jarimba
a Wec ma nia “pidoic” ma nwang’ere i 1 Pethro 4:1, jucopo loke bende nia “ayi mi neno lembe, paru.”
b Pi ninyang’ lee i thelembe mi wec ma nia nibedo ng’atu ma wiye tiyo ma ber kunoke ma tie ku yotkum ma cuu i thenge mi tipo, nen i jw.org kunoke i aplikasio JW Library® thenge m’uwacu, “Que veulent dire ces versets ?” i the thiwiwec “2 Timothée 1:7 : ‘Dieu ne nous a pas donné un esprit de crainte,’” i the nyathi thiwiwec “Bon sens.”
c KORO I CAL: Nyamego moko uberwo nyaling’ ling’ kinde m’ebekuro nia jucidh jupenje pi ninwang’u tic.