Kas’abic, nindo 24, dwi mir 10
M’usagu zoo, wumeruru i kindwu lee mandha, pilembe mer umo wi udul dubo.—1 Pet. 4:8.
Wec ma jakwenda Pethro utiyo ko ma juloko nia “lee mandha,” thelembene utie “niyabu.” Thenge mir ario mi verse maeno uweco iwi adwogi ma mer ma lee copo kelo: Eumo wi dubo mir umego mwa. Wakemak lapor pa meza moko ma wiye kwico ku cilo. Jucopo ting’o tapi moko man jupedhe iwi mezane pi niumo kaka m’ukwicone moko kende ngo, ento juume zoo. Kumeno bende, ka wamaru umego ku nyimego mwa lee mandha, wabiweko kunoke wabiumo wi racu migi acel kende ngo, ento wi “udul dubo.” Mer ma wamaru ko jumange ucikere nibedo tek i kadhiri m’ecopo konyowa niweko racu mi juyic wadwa, kadok nwang’u saa moko bikwayu watim kero ma lee de. (Kol. 3:13) Ka wabed waweko lembe ni jumange, eno nyutho nia mer mwa utie tek man nia wabemito wanyay anyong’a i Yehova. w23.11 mba. 11-12 udu. 13-15
Ceng’ soko, nindo 25, dwi mir 10
Cafan ucaku somo lembe m’i iye i wang’ ubimo.—2 Kei. 34:18.
Kinde m’ubimo Yosia udoko ku oro 26, eketho jucaku yiko kum hekalu. I saa mi ticne, junwang’u “kitabu mi cik pa Yehova m’umire ni kum Musa.” Saa ma jusome i the ith ubimo, etimo alokaloka wang’ acel pi niworo gin m’ugorere i iye. (2 Kei. 34:14, 19-21) Nyo iromo maru nisomo Biblia kubang’ ceng’? Tek dong’ ibetimo kumeno, ebewotho nenedi? Nyo ibed igwoko verse moko ma romo konyi? Kinde ma Yosia udoko kago ku oro 39, etimo kosa moko m’utere cil i tho. Ejengere i wiye gire kakare nisayu telowic i bang’ Yehova. (2 Kei. 35:20-25) Lembuno ubemiyo iwa ponji ma kani? Kadok nwang’u watie ku oro adi kunoke wadaru ponjo Biblia pi kare ma rukani de, ukwayu wamedara niyenyo Yehova; eno ke nwang’u waberwo pi ninwang’u telowic pare, wabeponjo Lembe pare, man wabewinjo juk mi Jukristu m’uteng’ini. Ka watimo kumeno, m’umbe jiji wabiuro kosa ma pek man wabikwo kud anyong’a.—Yak. 1:25. w23.09 mba. 12 udu. 15-16
Ceng’ yenga, nindo 26, dwi mir 10
Mungu jai ni jukuhaya, ento emiyo bero ma yawe mbe ni ju ma mol.—Yak. 4:6.
Bibla uweco iwi jumamon dupa ma beco ma gigam gimaru Yehova man gitimo ire. Gibino dhanu ma “kadhu ngo mukero i kwo migi” man “ma gwoko bedoleng’ migi i lembe ceke.” (1 Tim. 3:11) Nyimego gicopo nwang’u bende i cokiri migi mon ma Jukristu m’uteng’ini ma gitie lapor ma ber. Nyimego m’aradu, nyo wucopo nwang’u ngo nyimego moko ma Jukristu m’uteng’ini ma wuromo lubo lapor migi ma beri? Wuketh wiwu i kum kite migi ma beco; i ng’eye, wunen ayi ma wucopo nyutho kogi i kwo mwu. Pi nibedo Jakristu m’uteng’ini, pire tie tek ninyutho jwigiri. Ka dhaku utie ng’atu ma jwigere, ebibedo ku winjiri ma ber ku Yehova man ku jumange. Ku lapor, ng’atu ma dhaku m’umaru Yehova man ma jwigere diko cinge yot yot i kum telowic mi dito ma Won m’i polo upangu. (1 Kor. 11:3) Telowic maeno jutiyo kude asagane i cokiri man i kind juruot. w23.12 mba. 18-19 udu. 3-5