Kas’adek, nindo 29, dwi mir 10
Wek ng’eyong’ec para upak Yehova; wek gin ceke m’i iya upak nyinge ma leng’.—Zab. 103:1.
Mer ma weg bedopwe gimaru ko Mungu cwalugi nipaku nyinge kud adundegi ceke. Ubimo Daudi ugam unyang’ nia ka wabepaku nying’ Yehova, eno nwang’u wabepaku en ku kume. Nying’ Yehova nyutho nia etie ng’a i andha; epoyo wiwa i kum kite pare ma beco, man i kum tic pare ma wang’u ijo. Daudi ugam umito etii ku nying’ Won ni gin ma leng’ man epake. Emito etim kumeno ku “gin ceke” m’i iye, niwacu kud adundene ceke. Kumeno bende, Julawi gibed gitelo wi tic mi paku Yehova. Re ku jwigiri, giyiyo nia wec migi romo miyo ngo pak ma nying’ Yehova uromo ko tap tap. (Neh. 9:5) M’umbe jiji, pak maeno ma ku jwigiri man m’uai i adunde, unyayu anyong’a lee i adunde Yehova. w24.02 mba. 9 udu. 6
Kas’ang’wen, nindo 30, dwi mir 10
I kadhiri ma wadaru timo iye mediri, dong’ wamedara asu niwotho kumeno i gengi ma rom.—Filip. 3:16.
Yehova bineni ngo ni ng’atu ma lembe voyo pilembe nia itundo ngo i kum lembakeca moko m’ukadhu kadhiri peri. (2 Kor. 8:12) Nwang’ ponji i kum lembe m’uceri nitundo ngo i kum lembakeca peri. Bed ipar pi gin m’idaru timo. Biblia yero nia “Mungu en e won gondiri ngo ma nia wiye wil i kum tic mwu.” (Ebr. 6:10) Pieno in de wii kud uwil i kum gin m’idaru timo. Kepar pi lembakeca m’idaru tundo i kumgi; saa moko nyo lembakeca peri ubino nibedo ku winjiri ma ceng’ini ku Yehova, niweco pire ni jumange, kunoke nilimo batizo. Tap calu m’i wang’e de idaru timo mediri man itundo i kum lembakeca peri moko mi tipo, icopo mediri nitundo i kum lembakeca peri ma kawoni de. Ku kony pa Yehova, icopo tundo i kum lembakeca peri. Bed itim kero saa ceke nineno kite ma Yehova ubekonyi ko; eno bikonyi nibedo kud anyong’a kinde m’ibeii nitundo i kum lembakeca peri. (2 Kor. 4:7) Tek ivoc ungo, ibinwang’u mugisa ma lee dit.—Gal. 6:9. w23.05 mba. 31 udu. 16-18
Kas’abic, nindo 31, dwi mir 10
Wego en gire umaruwu, pilembe wumara man wuyiyo nia abino calu jaor pa Mungu.—Yoh. 16:27.
Yehova yenyo kaka mi nyutho ni dhanu pare nia emarugi man nia anyong’a ubenege i kumgi. Ku lapor, Lembagora uweco pi kaka ario m’eyero i iye ni Yesu nia etie Wode m’emaru man m’anyong’a nege i kume. (Mat. 3:17; 17:5) Nyo in de ibemito iwinj dwande ku ithi m’ebeyero iri nia anyong’a ubenege i kumi? Tin eweco ngo i bang’wa niai kud i polo, ento nikadhu kud i Biblia. Wacopo “winjo” m’ebeyero iwa nia anyong’a nege i kumwa nwang’u wabesomo wec pa Yesu ma nwang’ere i Injili. Yesu ulubo lapor mi kite pa Won tap tap. Pieno ka wabesomo lembe m’eyero ni julub pare ma weg bedopwe ma re gitie ku dubalaga nia anyong’a ubenege i kumgi, wawinjo wec maeno ni lembe ma Yehova ubeyero iwa athothi. (Yoh. 15:9, 15) Tek wan’i peko, eno nyutho ngo nia dong’ Yehova ubefoyo ngo kudwa; ento peko miyo iwa kaka mi nyutho kadhiri ma wamare ko man ma wagene ko.—Yak. 1:12. w24.03 mba. 28 udu. 10-11