THIWIWEC MI 32
Bed ng’atu ma i lembe pare tek ungo calu Yehova
“Wuwek dhanu ceke ung’ey nia wutie dhanu ma i lembe mwu tek ungo.”—FILIP. 4:5.
WER 89 Winji man bed wor kara inwang’ mugisa
I ADUNDOa
Imito ibed kodhi yen ma nenedi? (Nen udukuwec mi 1)
1. Jukristu gicikiri nibedo calu yen i ayi ma nenedi? (Nen bende cal.)
“YAMU copo turo ngo yen ma deny.” Kara yen ucung ma tek, ukwayu ebed edeny kinde ma yamu ma tek ubekoto. Kumeno bende, kara lembe uwoth ma ber ni Jukristu i thenge mi tipo, gicikiri nibedo ayika nideny. Nenedi? Wacikara nibedo ma i lembe mwa tek ungo, eno ke nwang’u wabeng’iyo kud alokaloka m’uwok i kwo mwa, man nwang’u wabeworo paru man yub mi jumange.
2. Kite ma kanigi ma bikonyowa ning’iyo kud alokaloka m’uwok i kwo mwa, man wabiweco iwi lembang’o i thiwiwec maeni?
2 Calu ma watie jutic pa Yehova, wamito wabed dhanu ma i lembe mwa tek ungo. Wamito bende wabed weg jwigiri man weg kisa. I thiwiwec maeni, wabiweco iwi ayi ma kite maeno ukonyo ko Jukristu moko ninyego kud alokaloka m’uwok i kwo migi. Wabiweco bende iwi ayi ma kite maeno copo konyo ko wan de. Pi nicaku, wakenen ponji ma waromo nwang’u niai kud i lapor ma pwe pa Yehova giku Yesu ma i lembe migi tek ungo.
I LEMBE PA YEHOVA GIKU YESU TEK UNGO
3. Ang’o m’ubenyutho nia i lembe pa Yehova tek ungo?
3 Julwong’o Yehova nia “Cana” pilembe ecungo nging’ nging’, m’elokere ngo. (Poi. 32:4) Re i lembe pare tek ungo. Calu ma lembe mi ng’om ubelokere, Yehova de ubemedere nitimo alokaloka kara lembakeca pare upong’ kubang’e kubang’e. Yehova ucwiyo dhanu i ayi pare, niwacu ku copo mi ng’iyo kud alokaloka. I Biblia, emiyo iwa cik mir ukungu ma terere ma konyowa nimaku yub mi rieko kadok nwang’u wabenwang’ara i wang’ peko ma rukani de. Lapor pa Yehova en gire man cik mir ukungu m’emiyo iwa ubenyutho kamaleng’ nia kadok nwang’u etie “Cana” de, re i lembe pare tek ungo.
4. Kemii lapor moko m’ubenyutho nia i lembe pa Yehova tek ungo. (Lembe mi Julawi 5:7, 11)
4 I lembe pa Yehova tek ungo man yo pare tie pwe. Erido ngo i lembe ni dhanu pare. Wakewec iwi kite ma Yehova unyutho ko ni nyithindho mir Israel nia i lembe pare tek ungo. Ku lapor, i lembe ma juweco pire i Lembe mi Julawi 5:7, 11 (Som), ebed eyiyo nia ng’atuman uthier lam nimakere ku copo pare. Ekwayu ngo nia dhanu zoo uthier ire lam ma rom, nik’ebed jalonyo kunoke jacan.
5. Kemii lapor moko m’ubenyutho jwigiri man kisa pa Yehova.
5 Jwigiri man kisa cwalu Yehova nibedo ma i lembe pare tek ungo. Ku lapor, jwigiri pare unen kamaleng’ kinde m’ugam ukwayu nia enyoth dhanu ma reco mi Sodom. Yehova umiyo telowic ni won pedopwe ma Lot nikadhu kud i bang’ malaika pare nia ering i ng’om gudi. Lot ubino ku lworo mi ringo kuca. Pieno, ekwayu nia timba en ku juruot pare giring i Zoar m’ubino adhura moko ma nok ma de nwang’u ubecinyothere. Nwang’u Yehova copo rido nia Lot ulub telowic m’emiyo ire acel acel. Ento eyiyo kwac pa Lot kadok ugam ukwayere nia dong’ kud enyoth Zoar de. (Tha. 19:18-22) Oro ma dupa i ng’eye, Yehova unyutho kisa ni dhanu mi Nineve. Eoro jabila Yona ucidh utwong’ pi nyoth m’ebecikelo iwi adhura maeno man iwi dhanu m’i iye. Re kinde ma dhanu mi Nineve giloko cwinygi, kisa umaku Yehova i kumgi man eweko adhura migi.—Yon. 3:1, 10; 4:10, 11.
6. Lapor moko ma kani m’ubenyutho nia i lembe pa Yesu tek ungo calu Yehova?
6 Yesu ulubo lapor pa Yehova ma i lembe pare tek ungo. Juore i ng’om pi nirweyo lembanyong’a ni “rombe m’urwinyo m’i ot mir Israel.” Re kinde m’ebetimo tic ma jumiyo i kore, enyutho nia i lembe pare tek ungo. Ku lapor, dhaku moko ma tie ngo Nyaisrael ukwaye nia ekey kum nyaku pare ma ‘pajogi umondo i iye man m’ubesendere lee dit.’ Ku kisa ma dit, Yesu utimo calu ma dhakune ukwayu man ekeyo kum nyaku parene. (Mat. 15:21-28) Wakewec iwi lapor mange. I acaki mi tic pa Yesu, eyero kumae: “Ng’atu ma tek ukwera . . . , an de abikwere.” (Mat. 10:33) Re nyo ekwero Pethro m’ukwere wang’ adeki? Ungo. Yesu uneno lokocwiny man yiyoyic pa Pethro. I ng’ey ma Yesu cer, enyuthere ni Pethro man m’umbe jiji etego cwinye nia eweko ire man nia emare.—Luka 24:33, 34.
7. Nimakere ku Jufilipi 4:5, wabemito jumange ung’eywa nenedi?
7 Waai waneno nia Yehova Mungu giku Yesu Kristu i lembe migi tek ungo. Ka wan ke? Yehova ubekwayu nia wabed ma i lembe mwa tek ungo. (Som Jufilipi 4:5.) Pieno wacopo kepenjara kumae: ‘Nyo dhanu mange benena ni ng’atu ma i lembe pare tek ungo man ma yiyo paru mi jumange? Kunoke nyo ginena ni ng’atu ma rido lembe kunoke ma jathwoni? Nyo arido nia jumange gitim lembe tap tap i kite m’abeparu an? Kunoke nyo awinjo jumange man ayiyo paru migi kan ukwayere?’ Kadhiri ma wabenyutho ko nia i lembe mwa tek ungo, nyutho bende kadhiri ma wabelubo ko lapor pa Yehova giku Yesu. Dong’ wakewec iwi lembe ario m’ubekwayu wanyuth i igi nia watie dhanu ma i lembe mwa tek ungo, niwacu kinde ma wabenwang’ara kud alokaloka i kwo mwa man kinde ma paru man yub mi jumange ukoc ku mwa.
BED NG’ATU MA I LEMBE PARE TEK UNGO I SAA M’ALOKALOKA UWOK
8. Ang’o ma copo konyowa nibedo dhanu ma i lembe mwa tek ungo kinde m’alokaloka uwoki? (Nen bende korolembe m’i there.)
8 Ukwayu wabed dhanu ma i lembe mwa tek ungo kinde m’alokaloka uwok. Alokaloka maeno copo nyolo peko ma nwang’u wageno ngo. Yotkum mwa romo nyothere mbwang’. Kunoke alokaloka ma rek m’utimere i kabedo ma wakwo i iye iwi lembe m’uneno jamcing’ man lemgamba copo ketho kwo mwa doko tek. (Ekl. 9:11; 1 Kor. 7:31) Alokaloka m’utimere iwa i tic pa Mungu de copo kethowa i amulaic. Kadok nwang’u wabenwang’ara ku peko ma nenedi de, wacopo ng’iyo ma ber ku lembe ma nyen tek wabelubo lembe ang’wen ma e: (1) wayiyo lembe ma wanwang’ara i iye, (2) waketho wiwa i kum lembe mi nindo m’ubino, (3) waketho wiwa i kum lembe ma beco, man (4) wakonyo jumange.b Dong’ wakenenu kite m’umego ku nyimego mwa moko ginwang’u ko bero pilembe gitimo lembe ang’wen maeno.
9. Umego moko giku min ot pare ma gitie jumisioner ginyego nenedi ku peko ma reki?
9 Yii lembe m’inweng’iri i iye. Jugam juoro umego Emanuele giku min ot pare Francesca calu jumisioner i ng’om mange. Tap saa ma gicaku ponjo dhok mi ng’ombe man gicaku beng’iyo kud umego ku nyimego mi cokiri migi ma nyen, thong’om mi Korona upodho; e ukwayere nia gikoyiri ku jumange. I ng’eye, min Francesca utho mbwang’. Francesca ubino lee dit kud ava m’ebed ko ku jupagi, ento thong’omne ucere nicidho i bang’gi. Dong’ ang’o m’ukonye ninyego ku peko maeno ceke? Mi kwong’o, Emanuele giku Francesca girwo karacelo pi ninwang’u rieko m’ukonygi pi niciro peko ma kubang’ ceng’. Yehova udwoko wang’ rwo migine nikadhu kud i cam mi tipo ma wok tap i saane. Ku lapor, ginwang’u tielocwiny niai i wec p’umego moko ma giwinjo i video, m’ukoro kumae: “Tek wayiyo lembe ma nyen ma wabenwang’ara i iye pio pio, e anyong’a mwa de bidwogo pio pio. Eno biketho wabing’iyo ma ber ku lembe ma nyenne.”c Mir ario, gimaku yub mi medo bodho migi pi nimiyo lembatuca ku telefon man gicaku kadok ponji ma nyen mi Biblia. Mir adek, gijolo kud anyong’a mandha tielocwiny man kony m’umego ku nyimego migi ma kuca umiyo igi. Pi oro acel zoo, nyamego moko ma tie dhanu ma ber ubed uoro igi wec mi giragora acel kubang’ ceng’. Tek wan de wayiyo lembe ma nyen ma wabenwang’ara i iye, wacopo bedo kud anyong’a i gin ceke ma wabetimo.
10. Nyamego moko ung’iyo nenedi kud alokaloka ma dit m’uwok i kwo pare?
10 Keth wii i kum lembe mi nindo m’ubino man i kum lembe ma beco. Cwiny nyamego moko ma nyinge Christina ma dhanu mi Roumanie ma kwo i ng’om mi Japan, ugam utur kinde ma junego the cokiri pare ma juweco Anglais i iye. Re eketho ngo wiye i kum lembe m’ukadhu. I ng’eye, edok i cokiri ma juweco dhok mi Japan i iye man ebed edikere ma ber mandha i tic mi lembanyong’a. Ekwayu nyamego moko ma gibed gitimo kugi tic nia uponje ning’eyo dhok mi Japan cuu. Nyamegone uyiyo nitiyo ku Biblia man nyathibuku Icopo kwo kud anyong’a rondo ku rondo! pi niponjo Christina ku dhok mi Japan. Nyamego Christina ucaku weco ngo kende kende dhok mi Japan cuu, ento nyamego m’uponjene ucaku nyutho bende nen ma ber i kum lemandha. Ka waketho wiwa i kum lembe mi nindo m’ubino man i kum lembe ma beco, alokaloka ma rek copo miyo iwa mugisa ma nwang’u wageno ngo.
11. Umego moko giku min ot pare ginyego nenedi ku peko pa sente?
11 Kony jumange. Umego moko giku min ot pare ma gikwo i ng’om ma jukwero tic mwa i iye gicaku nwang’iri ku peko pa sente kinde ma valer pa sente mi ng’om migi upodho. Ging’iyo nenedi ku lembuno? Ku kwong’a, gicaku kwo kwo m’umbe giki mi kum dupa. I ng’eye, kakare niketho wigi i kum peko migi, gikeco niketho wigi i kum konyo jumange, calu ve nirweyo lembanyong’a pi saa ma lee. (Tic. 20:35) Won ot uyero kumae: “Nirweyo lembanyong’a pi saa ma lee uketho wabed waparu ngo kwa pi peko mwa, ento wabed waketho wiwa zoo i kum timo yeny pa Mungu.” Saa m’alokaloka moko utimere i kwo mwa, wacikara nipoy nia pire tie tek nimedara nikonyo jumange, asagane nikadhu kud i tic mwa mi rweyo lembanyong’a.
12. Lapor pa jakwenda Paulo copo konyowa nenedi ning’iyo kud alokaloka ma wanwang’ara ko i tic mi lembanyong’a?
12 I tic mwa mi lembanyong’a, ukwayu wabed watim alokaloka. Warombo ku dhanu ma tie ku yiyoyic man kura ma tung’ tung’, ma karamlembe ma gidongo i iye de ukoc. Jakwenda Paulo ubed uwilo bodho pare man wan de wacopo lubo lapor parene. Yesu uketho Paulo ni “jakwenda mi dhanu mi thek mange.” (Rum. 11:13) Pieno, Paulo urweyo ni Juyahudi, Jugiriki, ju m’uponjiri, ju m’uponjiri ngo, judongo pa gavmenti man jubim. Pi nimulo adunde juwinj mi kwonde ma tung’ tung’ maeno ceke, Paulo udoko “gin ceke ni kwond dhanu ceke.” (1 Kor. 9:19-23) Ebed eketho wiye i kum suru, karamlembe, i kum yiyoyic mi juwinj pare man ebed erweyo igi nimakere ku lembe m’eng’eyo i wigi. Wan de wacopo nwang’u adwogi ma ber i tic mi lembanyong’a tek wawilo bodho mwa man warweyo ni ng’atuman nimakere ku kite m’etie ko.
WOR PARU MI JUMANGE
Tek i lembe mwa tek ungo, wabiworo paru mi jumange (Nen udukuwec mir 13)
13. Tek waworo paru mi jumange, wabiuro uwic ma kani ma juweco pire i 1 Jukorintho 8:9?
13 Nibedo dhanu ma i lembe mwa tek ungo konyowa niworo paru mi jumange. Ku lapor, nyimego mwa moko gimaru nibewiro piny ma tung’ tung’ i wang’gi ma ke jumange umaru ngo. Jukristu moko gimaru nimadhu kong’o i mukero ma ber, jumange ke gikwere akwera zoo. Jukristu ceke gimito gibed ku yotkum ma cuu, re ging’iyo kit thieth m’ukoc. Tek waparu nia gin ma wabetimo re m’utie kwa m’atira nisagu man ka wamito jumange de gitim ve wan, wacopo ketho gikier man wanyayu pokiri i cokiri. Wabemito ngo nyanok de nia watim kumeno! (Som 1 Jukorintho 8:9; 10:23, 24) Wakewec iwi lapor moko ario m’ubenyutho nia nitiyo ku cik mir ukungu mi Biblia copo konyowa niketho rom rom i kind lembe man kwiyocwiny i cokiri.
Tek i lembe mwa tek ungo, wabiworo paru mi jumange (Nen udukuwec mir 14)
14. Cik mir ukungu ma kani ma copo telo wiwa i lembe m’uneno kendi man ruko?
14 Kendi man ruko. Kakare nikwanu ayi kendi ma wacikara nikendo, Yehova umiyo iwa cik mir ukungu ma waromo lubo. Ukwayu wakendara i ayi m’uromo ku jutic pa Mungu, ma nwang’u wabenyutho nia i lembe mwa tek ungo, wabenyutho jwigiri, man “woro.” (1 Tim. 2:9, 10; 1 Pet. 3:3) Pieno, watelo ngo nen mi jumange i ayi m’umaku piny ungo i wiwa man iwi kendi mwa. Cik mir ukungu mi Biblia copo konyo bende judong cokiri niuro niketho cik iwi kendi man ruko. Ku lapor, judong cokiri moko gigam gimito gikony umego m’aradu ma ginyaru wigi ve aradu ma gimbe i dilo pa Yehova, ma giweko yuk wigine dong’ thindho thindho ma re nwang’u eng’inere swa. Dong’ judong cokiri maeno copo konyogi nenedi m’umbe niketho cik moko? Jaliew mi twodiri ukwayu nia judong cokiri ukeuyer igi kumae: “Kinde ma in’iwi bop, tek juwinj peri giketho wigi i kum neno in kakare niwinjo lembe m’ibeyero, ng’ey nia eca lembe moko nuti i kum kendi man ruko peri.” Nyathi wec maeno kende ci ukonyo judong cokiri nidaru lembe maeno m’umbe niketho cik.d
Tek i lembe mwa tek ungo, wabiworo paru mi jumange (Nen udukuwec mir 15)
15. Cik man cik mir ukungu ma kani mi Biblia ma telo wiwa pi ning’iyo kit thieth? (Jurumi 14:5)
15 Thieth. Jakristuman ucikere ning’iyo en gire kite mi gwoko yotkum pare. (Gal. 6:5) Kinde ma Jakristu ubeng’iyo kit thieth m’ebimaku, ukwayu ewor cik mi Biblia m’unyutho kamaleng’ nia kwayu wakoc cen kud i kum rimo man lemtipo. (Tic. 15:20; Gal. 5:19, 20) Re ng’atuman ucikere ning’iyo en gire kit thieth m’ebiyiyo. Jumoko gicidho i odiyath kinde ma gibetwoyo, jumange ke githiedhiri i ayi mange. Kadok nwang’u wamaru lee kite ma wathiedhara ko de, re kwayu wawor twero mir umego ku nyimego mwa ma wawek gimak yub gin gigi iwi kit thieth migi. Pieno, ukwayu wagwok lembe ang’wen ma e i wiwa: (1) Ker pa Mungu kende re ma bikeyo kumwa cuu man pi nja. (Isa. 33:24) (2) Jakristuman ucikere ‘ning’eyo en gire’ gin ma ber pire. (Som Jurumi 14:5.) (3) Wapoko ngo lembe iwi jumange kadi waketho ngo igi cudho mi kier. (Rum. 14:13) (4) Jukristu ginyutho mer man ging’eyo nia bedo i acel mi cokiri pire tie tek nisagu bedagonya migi. (Rum. 14:15, 19, 20) Tek wagwoko lembe maeno i wiwa, wabibedo ku winjiri ma ceng’ini kud umego ku nyimego mwa man wabidiko cingwa i kum kwiyocwiny mi cokiri.
Tek i lembe mwa tek ungo, wabiworo paru mi jumange (Nen udukuwec mir 16)
16. Jadit cokiri copo nyutho nenedi i kind juwagi nia i lembe pare tek ungo? (Nen bende cal.)
16 Judong cokiri gicikiri nibedo lapor ma ber mi dhanu ma i lembe migi tek ungo. (1 Tim. 3:2, 3) Ku lapor, ukwayu ngo jadit cokiri moko upar nia saa ceke jubiwinjo paru pare kende kende pilembe nia oro pare ukadhu mi judong cokiri mange kunoke pilembe nia eng’eyo lembe lee. I andha, eng’eyo nia tipo pa Yehova copo cwalu jadit cokiri moko ci ma n’i kind guriri mi judong cokiri pi niyero lembe ma copo konyogi pi nimaku yub mi rieko. Bende, tek cik mir ukungu mi Biblia moko mbe ma juturo, judong cokiri ma i lembe migi tek ungo gidiko cing’gi i kum yub ma ju ma wendgi lee ucwaku, kadok nwang’u gifoyo yub m’ukoc de.
BERO MA WANWANG’U TEK I LEMBE MWA TEK UNGO
17. Wanwang’u mugisa ma kani tek i lembe mwa tek ungo?
17 Wanwang’u mugisa dupa tek wabenyutho nia i lembe mwa tek ungo. Wabedo ku winjiri ma ber magwei kud umego ku nyimego mwa man cokiri de kwo i kwiyocwiny. Anyong’a negowa nineno kite man suru ma tung’ tung’ ma beco mi jutic pa Yehova ma gibewore i acel. M’usagu zoo, anyong’a negowa lee dit ning’eyo nia wabelubo lapor pa Mungu mwa ma Yehova ma i lembe pare tek ungo.
WER 90 Watiel cwinywa i kindwa
a I lembe pa Yehova giku Yesu tek ungo, man gimito wan de waceg kite maeno. Tek i lembe mwa tek ungo, ebibedo iwa yot ning’iyo kud alokaloka m’uwok i kwo mwa, calu ve iwi lembe m’uneno yotkum mwa kunoke jamcingwa. Wabidiko bende cingwa i kum kwiyocwiny man bedo i acel mi cokiri.
b Som thiwiwec m’uwacu: “Comment faire face aux changements” i Réveillez-vous ! Na. 4, 2016.
c Nen video ma thiwiye tie, Umego Dmitriy Mikhaylov ubekoro lembe m’ekadhu kud i ie, i the thiwiwec m’uwacu: “Yehova ketho ragedo udok ni kaka mi mio lembatuca,” ma nwang’ere i Buku mi coko mi Kwo man tic mwa mi Jukristu mi dwi mir 3 kud 4, 2021.
d Pi ninyang’ lee iwi lembe m’uneno kendi man ruko, som ponji mi 52 mi buku Icopo kwo kud anyong’a rondo ku rondo!