KAPANG BUKU YAMU Watchtower
Watchtower
KAPANG BUKU I YAMU
Alur
  • BIBLIA
  • GIRASOMA
  • COKO
  • w23 dwi mir 7 mba. 14-19
  • ‘Cung nging’ nging’, m’ilokiri ngo’

Thenge maeni umbe ku video.

Tim kisa, kosa moko uwok rek.

  • ‘Cung nging’ nging’, m’ilokiri ngo’
  • Otkur ma Wiw m’ubetwong’o pi Ker pa Yehova (Mi ponji)—2023
  • Nyithithiwiwec
  • Lembe mange m'urombo ku maeni
  • WAROMO CUNGO NGING’ NGING’ NENEDI?
  • SITANI BETIYO KUD ANG’O PI NIKWIYO TEGO MWA?
  • GIN M’ICOPO TIMO KARA ICUNG NGING’ NGING’
  • BED KU LEMBAKECA MI CUNGO NGING’ NGING’
  • Wacung ma tek man nging’ nging’!
    Waweru kud anyonga ni Yehova
  • Nyo ineno kwo calu ma Mungu neno?
    Mediri nibedo i Mer pa Mungu
  • Jatelwic ma nyen man mon ario ma weg tegocwiny
    Nwang’ ponji niai kud i kpawa mi Biblia
Otkur ma Wiw m’ubetwong’o pi Ker pa Yehova (Mi ponji)—2023
w23 dwi mir 7 mba. 14-19

THIWIWEC MI 31

‘Cung nging’ nging’, m’ilokiri ngo’

“Umego para ma jumer, wucung nging’ nging’, ma wulokuru ngo.”​—1 KOR. 15:58.

WER 122 Wacung ma tek man nging’ nging’!

I ADUNDOa

1-2. Jakristu romo bedo ve ot ma wiw nenedi? (1 Jukorintho 15:58)

I KIND oro 1970 ku wiye, jucaku giero ot moko ma wiw mir etaj 60 i adhura mi Tokyo i ng’om mi Japan. Dhanu ubino penjiri ka nyo andha ot maeno copo cungo ma tek i wang’ digidi ma beyengo adhura maeno. Ang’o ma bikonye? Jurugiedo gigiere ecungo ma tek, ma re eleng’ere nimakere ku digidi m’ubeyengo piny. Jukristu gibedo ve ot ma wiw maeno. I ayi ma nenedi?

2 Jakristu ucikere nicungo nging’ nging’ ma re nwang’u i lembe pare tek ungo. Ukwayu ecung ma tek m’elokere ngo kinde m’ubekwayu ewor cik pa Yehova man cik pare mir ukungu. (Som 1 Jukorintho 15:58.) Ebedo “ayika niworo” man etimo ngo lembe m’ukoc ku cik. I thenge ma kucelo, ukwayu ebed ng’atu ma “i lembe pare tek ungo,” kunoke ng’atu ma wilo pidoic pare kan ukwayere. (Yak. 3:17) Jakristu m’uponjo nibedo ku pidoic ma kumeno biuro nirido i lembe akeca kunoke nitimo lembe ma cik ukwero. I thiwiwec maeni, wabineno kite ma wacopo bedo ko ma nwang’u walokara ngo. Wabineno bende yo abic ma Sitani tiyo kara ekwii tego mwa man wabiponjo kite ma wacopo cungo nging’ nging’ i wang’e.

WAROMO CUNGO NGING’ NGING’ NENEDI?

3. Jamii cik ma Dit umiyo cik ma kani ma nwang’ere i Tic mi Jukwenda 15:28, 29?

3 Calu Yehova utie Jamii cik ma Dit, ebed emiyo cik ma dhanu pare ginyang’ i iye ma ber. (Isa. 33:22) Ku lapor, guriri m’utelowic mi rundi ma kwong’a unyutho yore adek ma Jukristu gicikiri nicungo nging’ nging’ i iye: (1) nikwero ayi gin m’acwiya, ento niworo Yehova kende, (2) nineno rimo ni gin ma leng’, man (3) nimoko kikiki i kum cik mi kurajo mi Biblia. (Som Tic mi Jukwenda 15:28, 29.) Tin Jukristu gicopo cungo nging’ nging’ nenedi i lembe adek maeno?

4. Wacopo woro Yehova kende nenedi? (Lembanyutha 4:11)

4 Wakwero ayi gin m’acwiya, ento waworo Yehova kende. Yehova ugam ung’olo ni nyithindho mir Israel nia giwor en kende. (Poi. 5:6-10) Kinde ma Sitani ubino bidho Yesu, Yesu yero ire kamaleng’ nia wacikara niworo Yehova kende. (Mat. 4:8-10) Pieno, waworo ngo ayi gin m’acwiya mi jurudini. Bende waworo ngo dhanu, niwacu judong dini, judong gamba, jurutuko mi mupira, juring ng’wec kunoke juruwer, calu ve wabeworo mungu. Wan wan’i ng’ete pa Yehova man waworo en kende pilembe ‘ecwiyo piny ceke.’​—Som Lembanyutha 4:11.

5. Pirang’o waworo cik pa Yehova iwi kwo man rimo?

5 Waneno kwo man rimo ni gin ma leng’. Pirang’o? Pilembe Yehova uyero nia rimo ubenyutho kwo ma tie giramiya ma pire tek m’uai i bang’e. (Law. 17:14) Wang’ ma kwong’a ma Yehova uyiyo nia dhanu ucam ring’o, ekwero igi nia kud gicam rimo. (Tha. 9:4) Edwogo iwi lembe maeno kendo saa m’ebemiyo Cik pa Musa ni nyithindho mir Israel. (Law. 17:10) Bende, eketho guriri m’utelowic mi rundi ma kwong’a umiyo telowic ma nia Jukristu ceke ‘gikoyiri cen . . . kud i kum rimo.’ (Tic. 15:28, 29) Wacungo ma tek niworo cik maeno kinde ma wabemaku yub i kum kit yath m’umito wamaki.b

6. Watimo tego ma kani kara wakwo nimakere ku cik mi kurajo pa Yehova?

6 Wamoko kikiki i kum cik mi kurajo pa Yehova. (Ebr. 13:4) Jakwenda Paulo umiyo iwa juk ma nia ‘waneg’ watkumwa, niwacu wamak yub ma tek ma wakab ko awanya ma rac mi kum cen. Pieno, wauro nineno kunoke nitimo gin moko ci ma romo cwaluwa i lemsasa mi tarwang’. (Kol. 3:5; Yob 31:1) Ka wabenwang’ara i wang’ abidhe, wakwero m’umbe galu paru kunoke timo moko ci ma romo nyotho winjiri mwa ku Mungu.

7. Waii nitimo ang’o man ke pirang’o?

7 Yehova ubemito ‘wawore kud adundewa ceke.’ (Rum. 6:17) Saa ceke telowic pare utie pi bero mwa, man wacopo loko ngo cik pare. (Isa. 48:17, 18; 1 Kor. 6:9, 10) Waii ninyayu anyong’a i Yehova man nibedo ku pidoic ma rom ku pa jagor Zaburi m’uwacu kumae: “Aketho adundena kum timo cik peri mi nja, cil kum kajikne.” (Zab. 119:112) Ento Sitani bitimo kero kara cungo nging’ nging’ ubed iwa tek. Ebetiyo ku bodho ma kanigi?

SITANI BETIYO KUD ANG’O PI NIKWIYO TEGO MWA?

8. Sitani betiyo nenedi ku ragedo pi nikwiyo tego mwa?

8 Ragedo. Sitani betiyo ku rop man adici pi nikwiyo tego mwa mi cungo nging’ nging’. Lembakeca pare utie nicamuwa, niwacu ninyotho winjiri m’i kindwa ku Yehova. (1 Pet. 5:8) Jugam junyayu ret i kum Jukristu mi rundi ma kwong’a, jufwodogi, man junegogi pilembe gikeco nicungo ma tek. (Tic. 5:27, 28, 40; 7:54-60) Sitani ubemedere nitiyo ku ragedo tin eni de. Lembuno ubenen kamaleng’ i kite ma judegi mwa gibenyayu ko ragedo i kum umego ku nyimego mwa ku racu i ng’om mi Russie man i ng’om mange. Bende, jujai i kumgi i ayi mange dupa.

9. Kemii lapor m’unyutho nia kwayu wabed ku wang’wa i kum adici ma nyamuru muru.

9 Adici ma nyamuru muru. M’umedo ragedo, Sitani betiyo ku “rieko mir awondi.” (Efe. 6:11) Wakewec pir umego moko ma nyinge Bob, ma jugam jucero i odiyath pir operasio moko ma pek. Eyero ni dokter pare nia ebiyiyo ngo nia jucik rimo i kume kadok lembang’o ngi. Dokter ma timo operasio uyiyo niworo yub pa Bob. Ento uthieno m’i wang’ operasio parene, munganga ma cobo anesthezi ubino i bang’ Bob saa ma jupagi ucidho i pacu. Eyero ni Bob nia gibiciko ngo rimo i kume, re nia mito rimone ubed ceng’ini ka lembe ma romo wok. Calu ma jupagi ubino mbe i ng’ete, saa moko nyo mungangane uparu nia Bob biwilo paru pare. Re Bob ucungo nging’ nging’ i yub pare, m’eyero ko nia ebiyiyo ngo jucik rimo i kume kadok lembang’o ngi.

10. Pirang’o paru ma reco mi dhanu utie uwici? (1 Jukorintho 3:19, 20)

10 Paru ma reco mi dhanu. Tek waneno lembe nimakere ku nen mi dhanu ma woro ngo cik pa Yehova, wan de waromo caku wil ku Yehova man ku cik pare. (Som 1 Jukorintho 3:19, 20.) Wang’ ma pol, “rieko mi ng’om maeni” cwalujo i kum awanya mi kum. Jukristu moko mi Pergamo man Thuatera gimondo i timo mi woro ayi gin m’acwiya man mi lemsasa mi tarwang’ m’ugam unyay lee i adhura maenogi. Eno uketho Yesu uoro juk ma kwiny ni cokiri ario maeno pilembe giweko timo mi lemsasa mi tarwang’ umondo i kindgi. (Nyu. 2:14, 20) Tin bende jucopo dhuro mac i kumwa nia wabed ku nen ma reco maeno. Wedi mwa ku jurimbwa romo cewo ava mwa man romo cwaluwa nituro cik pa Yehova. Ku lapor, gicopo yero nia etie rac ungo nipong’o ava mwa, man nia cik mi kurajo mi Biblia kakagi udaru kadhu.

11. Kara wacung ma tek, wacikara niuro ang’o?

11 Saa moko wacopo paru nia telowic ma Yehova ubemiyo iwa uromo ngo. Waromo pimo kadok nikadhu “mupaka mi gin m’ugorere.” (1 Kor. 4:6) Judong dini mi rundi pa Yesu gigam gipodho i dubo maeno. Gimedo cik mi dhanu i kum Cik pa Mungu, uketho woro Cik udoko ni ter ni dhanu ma sai. (Mat. 23:4) Yehova bemiyo iwa telowic ma terere nikadhu kud i Lembe pare man dilo pare. Wambe ku thelembe mi medo gin moko ci i kum telowic m’emiyo. (Rie. 3:5-7) Pieno, wakadhu ngo mupaka mi gin m’ugorere i Biblia kadi waketho ngo cik ni juyic wadwa iwi lembe ma Biblia uweco ngo i wigi.

12. Sitani betiyo nenedi kud “awonde ma iye nanu”?

12 Vupo. Sitani ubetiyo kud “awonde ma iye nanu” man “paru ku timo m’i ng’om maeni,” pi niwondo man nipoko kind dhanu. (Kol. 2:8) I rundi ma kwong’a, lembuno ugam uketho i iye paru m’ujengere iwi rieko mi dhanu, ponji mi Juyahudi m’ujengere ngo iwi Lembagora, man ponji ma nia Jukristu gicikiri niworo Cik pa Musa. Eno ubino vupo, pilembe gicoro pidoic mi dhanu bor ku Yehova ma tie acaki mi rieko mandha. Tin Sitani ubetiyo ku radio kunoke televizio man internet pi nimewo vupo ma kathere mbe man lembang’eya ma judong gamba githungo. Lembuno unen wang’ dupa i saa mi thong’om mi Korona.c Jumulembe pa Yehova m’uwinjo telowic ma dilo mwa umiyo, giuro ang’abacwiny ma dhanu m’uwinjo lembang’eya mi vupo ginwang’iri ko.​—Mat. 24:45.

13. Pirang’o wacikara nibedo ku wang’wa i kum galuwang’i?

13 Galuwang’. Wacikara ngo niwil ku “lembe ma pigi tek nisagu.” (Filip. 1:9, 10) Galuwang’ copo camu saa mwa lee dit man ecopo corowa bor ku lembakeca ma pigi tek. Lembe ma watimo i kwo mwa ma kubang’ ceng’ calu ve camu, madhu, yom, man tic, romo doko iwa ni galuwang’ tek waweko gidoko ni gin ma pigi tek nisagu zoo i kwo mwa. (Luka 21:34, 35) M’umedo maeno, kubang’ ceng’ wanwang’ara i wang’ lembang’eya iwi teliri m’i kind judong gamba. Ukwayu ngo wawek teliri maeno uwing wiwa. Kan ungo, waromo caku bedo i thenge moko i paru mwa kunoke i adundewa. Sitani betiyo ku bodho ma juweco pigi malu eno ceke pi nikwiyo tego mwa mi timo gin ma ber. Dong’ wakewec iwi kite ma wacopo voyo ko tego parene kara wacung nging’ nging’.

GIN M’ICOPO TIMO KARA ICUNG NGING’ NGING’

Cal: 1. Etaj moko ma bor ma jubegiero ucungo iwi kathere ma tek. 2. Umego moko ubepong’o karathasi mi telowic pi maku yath (DPA). Eyabu ponji mi 39 mi buku “Icopo kwo kud anyong’a rondo ku rondo!” i tablet pare.

Pi nicungo ma tek, bed ipar pi thelembe m’uketho i thieriri ni Yehova man ilimo batizo, bed isom Lembe pa Mungu man inyam iye, keth adundeni ucung nging’ nging’, man gen Yehova (Nen udukuwec mir 14-18)

14. Lembe acel ma kani ma copo konyowa nicungo nging’ nging’ i thenge pa Yehova?

14 Bed ipar pi thelembe m’uketho i thieriri ni Yehova man ilimo batizo. Imaku yub maenogi ceke pilembe imito ibed i thenge pa Yehova. Kepar pi gin m’ukonyi niyiyo andha nia igam inwang’u lemandha. Ituc nibedo ku ng’eyong’ec ma tap iwi Yehova, e icaku niwore man nimare calu Wuru m’i polo. Yiyoyic peri umedere man ucweli nilokiri. Adundeni ucweli niweko timo ma reco ceke man nicaku timo lembe ma foyo i Yehova. Iwinjiri ma ber mandha kinde m’inyang’ nia Mungu utimo iri kisa. (Zab. 32:1, 2) Icaku cidho i coko mi Jukristu man icaku weco ku dhanu mange iwi lembe ma beco m’iponjo. Kawoni ma dong’ itie Jakristu m’uthiero kwo pare ni Mungu man m’ulimo batizo, ibewotho i yo ma terojo i kwo, m’ikeco niweko ngo yoje nyanok de.​—Mat. 7:13, 14.

15. Pirang’o nisomo man ninyamu i lembe utie iwa ku bero?

15 Bed isom Lembe pa Mungu man inyam iye. Tap calu ma yen cungo ma tek kan ulage unyang’ lee i ng’om, wan de wacopo cungo nging’ nging’ ka yiyoyic mwa unyang’ ma thuth i Lembe pa Mungu. Kinde ma yen ubedongo, ulage nyang’ lee man edhath. Saa ma wabesomo Biblia man wabenyamu iye, wadwoko yiyoyic mwa tek, e wayiyo andha nia yo pa Mungu utie ber nisagu. (Kol. 2:6, 7) Kepar pi kite ma telowic, juk, man gwok pa Yehova ukonyo ko jutic pare mi rundi ma con. Ku lapor, Ezekiel ugam uketho wiye kilili pi nineno kite ma malaika ubepimo ko mii mandha hekalu m’eneno i ginmawokiwang’. Ginmawokiwang’ne udwoko Ezekiel tek man ebemiyo iwa ponji iwi kite ma wacopo diko ko cingwa i kum cik mir ukungu pa Yehova i lembe m’uneno thier ma leng’.d (Eze. 40:1-4; 43:10-12) Wan bende wabinwang’u bero ka wabekoyo saa pi nisomo man ninyamu i lembe ma thuth mi Biblia.

16. Adunde m’ucungo nging’ nging’ ugwoko Bob nenedi? (Zaburi 112:7)

16 Keth adundeni ucung nging’ nging’. Ubimo Daudi uyero nia ebiweko ngo mer m’emaru ko Yehova urwiny ki; pieno ewero kumae: “Adundena moko ki, e Mungu.” (Zab. 57:7) Wan bende wacopo bedo kud adunde m’ucungo nging’ nging’, niwacu m’ugeno Yehova. (Som Zaburi 112:7.) Wakenen kite ma lembuno ukonyo ko umego Bob, ma wadaru weco pire. Kinde m’ewinjo nia jubikanu rimo ceng’ini ka lembe ma romo wok, edwoko wang’ acel nia tek jubinwang’u thelembe moko mi dwoko rimo i kume, ebiwok ndhu kud i odiyathne. I ng’eye Bob uyero kumae: “Adok ungo ku ng’eya iwi yub para man abino mbe ku lworo nyanok de.”

Cal: 1. I ng’ey peko moko ma wok rek etaj mange zoo urungiri; re ma junyutho i cal m’i wang’e no ucungo wi there. 2. Umego ma junyutho i cal m’i wang’e n’iwi kavuto i odiyath man ebeweco ku dokter moko uthieno.

Tek wadwoko yiyoyic mwa tek, wacopo cungo nging’ nging’ kadok nwang’u wabekadhu kud i amulaic ma nenedi de (Nen udukuwec mir 17)

17. Lembe ma Bob ukadhu kud i iye ubemiyo iwa ponji ma kani? (Nen bende cal.)

17 Bob ucungo nging’ nging’ pilembe elar emaku yub mi cungo ma tek bor i wang’ nicidho i odiyath. Ang’o m’ukonye? Mi kwong’o, emito enyay anyong’a i Yehova. Mir ario, eponjo mii gin ma Biblia ku girasoma mwa m’ujengere iwi Biblia uyero iwi kwo man rimo. Mir adek, egam eyiyo andha nia nilubo telowic pa Yehova kelo bero ma rondo ku rondo. Wan bende waromo bedo kud adunde ma nging’ nging’ kadok nwang’u wabekadhu kud i amulaic ma nenedi de.

Barak ku dhanu pare gibeloro got saa ma koth ubecwii pi nikiedo i dhu udul mony pa Sisera ma magali migi umoko i ucodho.

Ku tegocwiny, Barak ku dhanu pare giberiemo tok udul mony pa Sisera (Nen udukuwec mir 18)

18. Lapor pa Barak ubemiyo iwa ponji ma kani iwi geno Yehova? (Nen cal m’i ng’eye.)

18 Gen Yehova. Wakewec iwi kite ma lembe uwotho ko ma ber ni Barak pilembe egeno telowic pa Yehova. Kadok nwang’u nyithindho mir Israel giyikiri ngo pi lwiny de, re Yehova ung’olo nia ecidh ekied i dhu udul mony m’utie ku jamlwiny lee, ma jaditne ubino Sisera. (Pok. 5:8) Debora ma jabila ma dhaku, uyero ni Barak nia elor piny i poga pi nirombo ku Sisera man ku magali pare dak abung’wen (900). Kadok nwang’u ebibedo tek ni Juisrael nikiedo i dhu magali i poga de, re Barak ucidho. Kinde ma juaskari gibeloro got Tabor, Yehova uketho koth ma dit ucorere i wigi; e magali pa Sisera umoko i ucodho man Yehova uketho Barak unwang’u aloci. (Pok. 4:1-7, 10, 13-16) Rom rom kumeno, Yehova bimiyo iwa aloci tek wagene man wageno telowic m’ebemiyo iwa nikadhu kud i bang’ ju m’ubetelo wiwa.​—Poi. 31:6.

BED KU LEMBAKECA MI CUNGO NGING’ NGING’

19. Pirang’o ibemito icung nging’ nging’i?

19 Ka fodi wabekwo i ng’om ma rac maeni e ci, wabimedara ninyego pi nicungo nging’ nging’. (1 Tim. 6:11, 12; 2 Pet. 3:17) Dong’ kud wawek ragedo, adici ma nyamuru muru, paru ma reco mi dhanu, vupo man galuwang’ uthorwa kun ku kun. (Efe. 4:14) Ento, wek wacung ma tek, nging’ nging’ i mer ma wamaru ko Yehova man ma walokara ngo pi niworo cik pare. Re i saa ma rom eno, mito ngo i lembe mwa ubed tek. I thiwiwec m’ulubo, wabineno nia i lembe pa Yehova giku Yesu tek ungo, man wabineno kite ma wacopo lubo ko lapor migi.

ICOPO DWOKO NENEDI?

  • Wacopo cungo nging’ nging’ nenedi iwi lembe m’uneno woro cik pa Yehova man cik pare mir ukungu?

  • Sitani betiyo ku bodho ma kanigi pi nikwiyo tego mwa mi cungo ma teki?

  • Wacopo timo lembe ang’wen ma kanigi pi nicungo ma teki?

WER 129 Wabimedara niciro

a Niai i rundi p’Adamu giku Eva, Sitani ubemewo paru ma nia dhanu copo ng’iyo gin gigi gin ma ber ku ma rac. Ebemito wabed wacay cik pa Yehova man telowic mi theokrasi ma wanwang’u i dilo pare. Thiwiwec maeni bikonyowa nigwokara i kum paru mi bedagonya mi ng’om pa Sitani man nibedo saa ceke ku lembakeca mi cungo nging’ nging’ i thenge pa Yehova.

b Pi ninyang’ lee iwi kite ma Jakristu copo bedo ko ku nen ma rom ku pa Mungu iwi rimo, nen ponji mi 39 mi buku Icopo kwo kud anyong’a rondo ku rondo!

c Nen thiwiwec m’uwacu: “Protégez-​vous de la mésinformation” i jw.org.

d Pi ninyang’ lee, nen wic mir 13 kud 14 mi buku Le culte pur de Jéhovah enfin rétabli !

    Girasoma mi dhu Alur (1993-2025)
    Woki
    Mondi
    • Alur
    • Ore ni ng'atini
    • Lembe m'imaru
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Cik mi tio kude
    • Cik mi Gwoko Lembamung'a
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Mondi
    Ore ni ng'atini