THIWIWEC MI 37
Jengiri iwi Yehova calu Samson
“E Rwoth Yehova, poi pira, akwei, man imi ira tego.” —POK. 16:28.
WER 30 Vwa, Munguna, man Jarimba
I ADUNDOa
1-2. Pirang’o pire tie tek iwa niponjo kpawa mi kwo pa Samson?
KAN iwinjo nying’ Samson, paru ma kani ma bino i wii? Copere nia iparu pi ng’atu moko m’ubino ku tego ma lee. Etie de andha kumeno. Re Samson umaku bende yub m’ukelo peko ma dwong’. Kadok kumeno de, Yehova uketho wiye i kum tic ceke mi bedopwe ma Samsom utimo; eno uketho nyinge nwang’ere i Biblia kara wanwang’ ponji niai kud i lapor pare.
2 Yehova utiyo ku Samson pi nitimo lembe ma wang’u ijo pi nikonyo dhanu pare m’eng’iyo, niwacu Juisrael. Oro dak swa i ng’ey tho pa Samson, Yehova utelo wi jakwenda Paulo ku tipo pare ma leng’ pi niroyo nying’ Samson i kind dhanu ma weg yiyoyic ma lee. (Ebr. 11:32-34) Lapor pare copo tielo cwinywa lee. Ejengere zoo iwi Yehova kadok kinde m’ebenwang’ere i wang’ lembe ma tek de. Dong’ wakenen kite ma lapor parene copo tielo ko cwinywa man miyo iwa ponji ma pigi tek.
SAMSON UGAM UGENO YEHOVA
3. Jumiyo tic ma kani ni Samson?
3 I rundi ma Samson unyolere i iye, Juisrael gibino i ther adici ma lee i the bimobim mi Jufilisti. (Pok. 13:1) Gineno can lee pilembe Jufilisti gibino kwiny kugi. I ng’eye Yehova ung’iyo Samson kara elar “Israel kud i cing’ Jufilisti.” (Pok. 13:5) Re ebino tic ma goge lwar! Kara Samson utim tic ma tek maeno, ugam ukwayu ejengere zoo iwi Yehova.
Samson uketho genogen pare iwi Yehova man ebino ayika nitimo alokaloka. Etiyo ku piny m’ebino ko pi nitimo yeny pa Mungu (Nen udukuwec mir 4-5)
4. Yehova ukonyo Samson nenedi kara egonyere kud i cing’ Jufilisti? (Jupoklembe 15:14-16)
4 Wakewec iwi lapor moko m’unyutho kite ma Samson ujengere ko iwi Yehova man kite ma Yehova ukonye ko. Nindo moko, juaskari mi Jufilisti gibino pi nimaku Samson i Lehi, ma copere ubino i ng’om mi Yuda. Lworo umaku dhanu mi Yuda lee, uketho ginwang’u nia ukwayu gimii Samson ku cing’gi ni judhoggi. Jupagi Samson ma dhe gitwiye kii ku thol ario ma nyen, man gitere i bang’ Jufilisti. (Pok. 15:9-13) Ento “tipo pa Yehova” umiyo tego ni Samson m’egonyere ko cen. I ng’eye, “enwang’u cogo moko mi ding thwon kana ma fodi tie ma ng’ic,” eting’e, man enego ko Jufilisti elufu acel.—Som Jupoklembe 15:14-16, NWT.
5. Cogo mi ding thwon kana ma Samson utiyo ko unyutho nenedi nia ejengere iwi Yehova?
5 Pirang’o Samson ung’iyo nitiyo ku cogo mi ding thwon kana? I andha, ebino kit jamlwiny ma jubed jutiyo ko ngo! M’umbe jiji, Samson ung’eyo nia Yehova bikonye niloyo Jufilisti ku jamlwiny moko ci. Andha, won yiyoyic maeno utiyo ku piny m’ebino ko pi nitimo yeny pa Yehova. Ubenen kamaleng’ nia Samson unwang’u aloci ma lee dit iwi Jufilisti pilembe ejengere zoo iwi Yehova.
6. Kpawa mi kwo pa Samson ubemiyo iwa ponji acel ma kani?
6 Wan de Yehova copo miyo iwa tego ma watim ko tic m’emiyo i korwa kadok nwang’u tije ubeyenyo nyayu lworo i iwa de. Ayi ma Yehova konyo kowa romo wang’u iwa. Dong’ bed ku genogen nia calu m’emiyo tego ni Samson, ebikonyo in bende nitimo yeny pare i nindo ceke m’ijengiri i wiye.—Rie. 16:3.
7. Lapor ma kani m’ubenyutho nia pire tie tek nisayu telowic pa Yehova?
7 Umego ku nyimego dupa ma gibedikiri i tic mi giero udi ma dilo mwa tiyo ko, ginyutho nia gigeno Yehova. Con, wang’ ma pol umego gibed gikubo pla mi Udi Ker man mi udi mange ma nyen dupa man gibed gigierogi gigi. Ento calu ma dilo pa Yehova ubemedere i wang’e, jubino ku yeny mi timo alokaloka. Pieno, umego ma gi jutelwic gikwayu telowic pa Yehova man gitiyo ku bodho ma nyen, calu ve ning’iewo udi ma dong’ jugiero man niyiko kumgi. Umego Robert m’udikere i tic mi giedo dupa m’utimere i wang’ ng’om zoo oro m’ukadhu ceng’ini eni, uyero kumae: “Ku kwong’a, ebino lembe ma yot ungo ni jumoko ning’iyo kud alokaloka maeno.” Emedo kumae: “Ekoc bor dit kud ayi ma wabed watimo ko tic pi oro dupa i wang’e. Re umego gibino ayika ning’iyo kud alokalokane man unen kamaleng’ nia Yehova umiyo mugisa iwi yubne.” Eno utie kende kende lapor acel m’ubenyutho kite ma Yehova telo ko wi dhanu pare pi nipong’o yeny pare. Saa moko mito wan ceke wakewabed wapenjara kumae: ‘Nyo abed ayenyo telowic pa Yehova man abedo ayika ning’iyo kud alokaloka m’ubetimere i tic pare?’
SAMSON UNWANG’U BERO NIKUM KONY PA YEHOVA
8. Samson utimo ang’o kinde ma rieu pii usage lee?
8 Copere nia ibepoy i kum lembe moko mange ma wang’u ijo ma Samson utimo. Ku lapor, enego umvor man i ng’eye, enego Jufilisti 30 i Ackelon. (Pok. 14:5, 6, 19) Samson ung’eyo nia ka ku kony pa Yehova ngo, ecopo timo ngo lembuno zoo. Lembuno unen kamaleng’ nindo moko saa ma rieu pii umake lee kinde m’enego Jufilisti elufu acel. Etimo ang’o? Kakare nijengere i wiye gire pi niyenyo pii, ekwayu kony i bang’ Yehova.—Pok. 15:18.
9. Yehova udwoko wang’ kwac pa Samson nenedi? (Jupoklembe 15:19)
9 Yehova udwoko wang’ kwac pa Samson; ewodho ire pii kud i ora i ayi mir udu. Kinde ma Samson umadhu piine, “cwinye dwogo, man edoko tek.” (Som Jupoklembe 15:19.) Ubenen nia ora maeno ubedo nuti asu oro ma dupa i ng’eye, kadok saa ma tipo ma leng’ utelo iye wi jabila Samwel pi nikiewo buku mi Jupoklembe. Copere nia pii maeno ubed upoyo wi Juisrael nia ka weg bedopwe gijengiri iwi Yehova, ekonyogi.
Tego udwogo i kum Samson kinde m’emadhu pii ma Yehova umiyo ire. Calu Samson, ubekwayu wajol kony pa Yehova kara wamedara nigwoko bedoleng’ mwa ire (Nen udukuwec mir 10)
10. Ukwayu watim ang’o kara Yehova ukonywa? (Nen bende cal.)
10 Wan bende mito wakway kony i bang’ Yehova kadok nwang’u watie ku bodho ma rukani kunoke wadaru timo lee i tic pare de. Ku jwigiri, ukwayu wayii nia wacopo nwang’u adwogi ma ber ndhu nwang’u wajengara iwi Yehova. Tap calu ma Samson unwang’u tego kinde m’emadhu pii ma Yehova umiyo ire, wan bende ukwayu wajol kony pa Yehova kara wamedara nigwoko bedoleng’ mwa ire.—Mat. 11:28.
11. Wacopo nyutho nenedi nia wajengara iwi Yehova? Kemii lapor moko.
11 Wakewec iwi lapor p’Aleksey, m’utie acel m’i kind umego mwa mi Russie m’ubeciro ragedo ma lake tek. Ang’o m’ukonye nicungo ma tek kinde m’ebekadhu kud i lembe maeno? En ku min ot pare gipangu nibedo ku ng’iyo ma ber mi thenge mi tipo. Eyero kumae: “Abed aii nitimo ponji para ma segi man nisomo Biblia kubang’ ceng’. Nja kugweno, waku min ot para wabed wang’iyo i giragora ma kubang’ ceng’ man warwo i bang’ Yehova karacelo.” Eno ubeponjowa ku lembang’o? Ukwayu wajengara iwi Yehova kakare nijengara i wiwa giwa. Waromo timo kumeno nenedi? Nwang’u watie ku ng’iyo mi timo lembe ma dwoko yiyoyic mwa tek, calu ve niponjo Biblia, nirwo, nicidho i coko man nirweyo lembanyong’a. Yehova bilund poko mugisa iwi kero ma wabetimo kara wamedara nitimo ire. Calu emiyo tego ni Samson, m’umbe jiji ebimiyo iwa bende.
SAMSON UJIGO NGO NITIMO YENY PA YEHOVA
12. Samson umaku yub ma rac ma kani, man pirang’o yubne ukoc ku m’i wang’e?
12 Samson de ubino ku dubalaga calu wan. Pieno saa moko ebed emaku yub ma rac. Yubne moko ubino ku matoke ma rac magwei pilembe eparu ngo pi tic ma Mungu umiyo i kore. I ng’ey m’etimo calu japoklembe pi kare moko, “emaru dhaku [moko m’i] poga m’i Sorek, ma nyinge Delila.” (Pok. 16:4) I wang’e, Samson ular umaru Nyafilisti moko. Yub maeno “uai i bang’ Yehova, kum ebino sayu yore m’ekied ko ku Jufilisti.” I ng’eye, ebedo i ot pa dhaku moko ma won asara i Gaza, m’ubino adhura mi Jufilisti. I saa maeno, Mungu umiyo tego ma Samson uyeyo ko dhugola gang’ m’ubino gwoko adhurane. (Pok. 14:1-4; 16:1-3) Re copere nia Delila ubino Nyaisrael. Pieno mer m’i kindgi copo miyo ngo kaka ni Samson m’ekied ko i dhu Jufilisti.
13. Delila ucwalu Samson nenedi i lembe ma raci?
13 Delila uyiyo wend sente ma lee ma Jufilisti umiyo ire kara ecib igi Samson. Copere nia Samson umaru Delila lee uketho enyang’ ungo i pidoic pare ma rac. Kadok kumeno kunoke ngo de, re erero Samson ukor ire kaka ma tego pare beai i iye. Tokcenne, Samson uwodho lembe mi cwinye ire. Ku lembe ma rac, Samson uyiyo nitimo lembe m’uketho ebayu tego pare man winjiri pare ku Yehova pi kare moko.—Pok. 16:16-20.
14. Samson unwang’ere ku peko ma kani pilembe egeno Delila nisagu Yehova?
14 Samson unwang’u litho lee pilembe egeno Delila nisagu Yehova. Jufilisti gimake, giloyo wang’e man gitwiye gitere i kol i Gaza, kaka m’elar enyayu lewic i wigi i iye. Kuca gidwoke ni ng’eca ma rego nying cam. I ng’eye ginyayu lewic i wiye kinde ma gicokiri pi nitimo foc. I saa maeno githiero lam ma dit ni Dagon ma mungu migi m’araga, ma giparu ko nia en re m’eketho gimaku Samson. Giwodho Samson kud i kol, gikele i focne kara esemb igi “lele” man kara ging’ier dhoge.—Pok. 16:21-25.
Yehova umiyo tego ni Samson kara pokolembe pare iwi Jufilisti utimere (Nen udukuwec mir 15)
15. Samson unyutho nenedi nia ejengere kendo iwi Yehova? (Jupoklembe 16:28-30) (Nen cal m’i ng’eye.)
15 Samson utimo kosa ma pek lee, ento eweko ngo nitimo yeny pa Yehova. Esayu kaka mi timo tic ma Mungu umiyo i kore mi kiedo i dhu Jufilisti. (Som Jupoklembe 16:28-30.) Pieno, ekwayu Yehova umii ire tego ‘kara ecul kwor i kum Jufilisti.’ Mungu mandha udwoko wang’ kwac pare man emiyo ire tego kendo i ayi mir udu. Eno uketho enwang’u aloci ma lee iwi Jufilisti nisagu m’i wang’e zoo.
16. Kosa ma Samson utimo ubeponjowa ku lembang’o?
16 Kadok nwang’u Samson unwang’u litho lee nikum kosa ma pek m’etimo de, re eweko ngo nitimo yeny pa Yehova. Eno ubenyutho nia kadok jumiyo iwa juk kunoke wabayu rwom pi kosa ma watimo de, mito ngo wawek nitimo ni Yehova. Poy nia Yehova utie ayika nitimo iwa kisa. (Zab. 103:8-10) Kadok nwang’u watimo kosa de, Yehova copo miyo iwa tego mi timo yeny pare, tap calu m’emiyo ni Samson.
Kosa ma Samson utimo uketho ewinjere rac lee, re cwinye tur ungo; ukwayu wan de cwinywa kud utur (Nen udukuwec mir 17-18)
17-18. Ang’o m’utielo cwinyi i lapor pa Michael? (Nen cal m’i ng’eye.)
17 Wakewec iwi lapor p’umego moko m’aradu ma nyinge Michael. Egam emiyere lee i tic pa Yehova. Ebino jakony tic man bende jayab yo ma nja. Re ku lembe ma rac, etimo kosa moko m’uketho ebayu rwom m’ebino ko i cokiri. Eyero kumae: “Lembe ubino wotho ira ma ber mandha i tic pa Yehova. Re mbwang’ kumeni, udok ubedo ve agudo got. Aparu de ngo nia kindwa romo doko bor ku Yehova, man apenjara ka nyo andha winjiri para kude copo dok kendo kakare, kunoke nyo acopo nwang’u kaka mi timo kendo i cokiri lee calu m’i wang’e.”
18 Lembe ma ber utie nia cwiny Michael utur ungo. Emedo kumae: “Atimo kero ma lee kara winjiri para ku Yehova udok kendo kakare nikadhu kud i rwo, ponjo piny, man nyamu i lembe.” Nok nok, Michael udok unwang’u kendo rwom m’ebino ko i cokiri. Kawoni etie jadit cokiri man bende jayab yo ma nja. Emedo kumae: “Kony man tielocwiny m’anwang’u, asagane i bang’ judong cokiri, ukonya ninyang’ nia karaman fodi Yehova umara asu. Anwang’u kendo kaka mi timo i cokiri ku pidocwiny ma cuu. Lembe maeno umiyo ira ponji ma nia Yehova bitimo kisa ni ng’atu moko ci m’uloko cwinye i andha.” Cwinywa copo bedo tek nia Yehova bitiyo kudwa man ebimiyo iwa mugisa kadok watimo kosa, eno ke nwang’u wabeii nitimo alokaloka m’ukwayere man wabejengara i wiye.—Zab. 86:5; Rie. 28:13.
19. Lapor pa Samson ubetielo cwinyi nenedi?
19 I thiwiwec maeni, waweco iwi lembe ma nok kende kud i kind lembe dupa ma beco ma Samson utimo i kwo pare. Ebino ku dubalaga, re eweko ngo nitimo ni Yehova kadok i ng’ey kosa ma lee m’etimo de. Yehova de ujigo ngo nitiyo kude; edok etiyo kude kendo i ayi ma segi. Yehova umedere ninene ni won yiyoyic ma lee, uketho eroyo nyinge i kind weg yiyiyoc ma jukiewo pigi i Juebrania thek 11. Etie lembe ma tielo cwiny lee ning’eyo nia wabetimo ni Wegwa m’umaruwa man m’utie ayika nimiyo iwa tego, asagane kinde ma wanwang’u nia wavoc! Dong’ calu Samson, wek wan ceke wakway Yehova kumae: ‘Poi pira, akwei, man mii ira tego.’—Pok. 16:28.
WER 3 Genogen mwa, tegocwiny mwa, man tego mwa
a Samson utie nying’ mi Biblia ma dhanu dupa ung’eyo, kadok dhanu m’ung’eyo lembe nyanok magwei iwi Lembagora de. Jukoro kpawa mi kwo pare i dram, i wer man i filme. Re kpawane tie ngo kende kende uda, kum wacopo nwang’u ponji dupa kud i lapor pa ng’atu maeno ma won yiyoyic ma lee.