KAPANG BUKU YAMU Watchtower
Watchtower
KAPANG BUKU I YAMU
Alur
  • BIBLIA
  • GIRASOMA
  • COKO
  • w23 dwi mir 5 mba. 20-25
  • Wek “lebmac pa Yehova” umedere niliel

Thenge maeni umbe ku video.

Tim kisa, kosa moko uwok rek.

  • Wek “lebmac pa Yehova” umedere niliel
  • Otkur ma Wiw m’ubetwong’o pi Ker pa Yehova (Mi ponji)—2023
  • Nyithithiwiwec
  • Lembe mange m'urombo ku maeni
  • MEDIRI NITIELO WINJIRI PERI KU YEHOVA
  • WUNWANG’ SAA MA WUBED KO KARACELO
  • WUWORURU I KINDWU
  • Gin m’ukwayu itim kara anyong’a bed i ot peri—Thenge mi 1
    Icopo kwo kud anyong’a rondo ku rondo!—Buku mi ponjo Biblia
  • Gamiri tie giramia m’uai i bang’ Mungu
    Mediri nibedo i Mer pa Mungu
  • Biblia uyero ang’o iwi gamiri?
    Dwokowangʼ penji mi Biblia
  • Wu ju m’ugemuru ma nyen, wuketh wiwu zoo i kum timo ni Yehova
    Otkur ma Wiw m’Ubetwong’o pi Ker pa Yehova (Mi ponji)—2021
Nen lembe mange m'utie
Otkur ma Wiw m’ubetwong’o pi Ker pa Yehova (Mi ponji)—2023
w23 dwi mir 5 mba. 20-25

THIWIWEC MI 23

Wek “lebmac pa Yehova” umedere niliel

“[Mer liel] calu lebmac, lebmac pa Yehova.” ​—WER. 8:6.

WER 131 “Gin ma Mungu ribo karacelo”

I ADUNDOa

1. Biblia ukoro pi mer mandha nenedi?

‘[MER liel] calu lebmac, lebmac pa Yehova. Kadok pii m’ubecorere de copo nego mer ungo, kadi kulo ma dongo de copo mwonye ngo.’b (Wer. 8:6, 7) Eno tie ayi ma ber rukani ma jukoro ko pi mer mandha! Wec maeno tie ku lemandha ma tielo cwiny ju m’ugamiri; lemandhane tie nia ng’atuman m’i kindgi copo maru wadi ku mer ma jik ungo.

2. Ju m’ugamiri gicikiri nitimo ang’o kara mer migi kud ukwii?

2 Ukwayu ju m’ugamiri gitim kero kara mer migi kud ujiki i nindo ceke ma gibekwo i iye. Ku lapor, mac copo medere niliel, ndhu nwang’u jubewotho medo yen i wang’e. Ka ng’atu moko mbe m’ubetimo lembuno, maje tho. Rom rom kumeno, mer m’i kind nico ku dhaku romo bedo ma tek nja, ndhu nwang’u gibedwoko winjiri m’i kindgi udok tek. Saa moko, ju m’ugamiri gicopo nwang’u nia mer migi ubekwiyo, asagane ka peko ma calu ve can sente, peko mi yotkum, man peko mi tungo awiya ubenurogi. Pieno kan igemiri, iromo weko “lebmac pa Yehova” umedere niliel i gamiri peri nenedi? I thiwiwec maeni wabiweco iwi yo adek m’icopo dwoko ko winjiri m’i kindwu udok tek, man ninwang’u anyong’a i gamiri mwu.c

MEDIRI NITIELO WINJIRI PERI KU YEHOVA

Ng’atu moko giku dhaku pare gimaku cing’gi saa ma giberwo. I cal ma jutwodo kume, Yozefu giku Maria gimaku cing’gi saa ma giberwo.

Calu Yozefu giku Maria, ukwayu nico ku dhaku gibed ku winjiri ma tek ku Yehova (Nen udukuwec mir 3)

3. Winjiri ma tek ku Yehova konyo ju m’ugamiri nenedi niketho mer migi umedere? (Eklizia 4:12) (Nen bende cal.)

3 Pi nigwoko “lebmac pa Yehova” ubed m’ebeliel, nico ku dhaku ceke gicikiri nitimo kero mi dwoko winjiri migi ku Yehova udok tek. Winjiri ma tek ku Yehova copo konyo gamiri migi nenedi? Ka ju m’ugamiri gibeneno winjiri m’i kindgi ku Weggi m’i polo ni gin ma pire tek, gibibedo ayika nitiyo ku juk pare; jukne bikonyogi niuro man nivoyo peko ma copo ketho mer m’i kindgi kwiyo. (Som Eklizia 4:12.) Ng’atu mi tipo timo bende tego nilubo lapor pa Yehova man nicego kite pare, calu ve bedo ber ku dhanu, ciro lembe, man weko lembe. (Efe. 4:32–5:1) Ka ju m’ugamiri gibenyutho kite maeno, ebedo igi yot nimedo mer migi. Nyamego moko ma nyinge Lena, m’udaru timo oro ma kadhu 25 i gamiri uyero kumae: “Etie yot nimaru ng’atu mi tipo man niwore.”

4. Pirang’o Yehova ung’iyo Yozefu giku Maria re ma gibed junyodo pa Masiya?

4 Wakewecu pi lapor moko mi Biblia. Kinde ma Yehova ubino ng’iyo ju m’ugamiri ma bibedo junyodo pa Masiya, eng’iyo Yozefu giku Maria kud i kind nyikway Daudi dupa. Pirang’o? Pilembe gin ario ceke gibino ku winjiri ma ceng’ini ku Yehova, man Yehova ung’eyo nia giromo ketho gamiri migi cungo iwi mer ma gimare ko. Wu ju ma wugemuru, wuromo nwang’u ponji ma kani niai kud i bang’ Yozefu giku Maria?

5. Cogmon giromo nwang’u ponji ma kani niai kud i lapor pa Yozefu?

5 Yozefu ubed ugalu ngo nitiyo ku telowic pa Yehova, man eno uketho ebedo nico ma ber. Wang’ adek zoo enwang’u telowic m’umulo kum juruot pare niai kud i bang’ Mungu. Kubang’ telowic m’ebed enwang’une, ebed ewore ndhundhu, kadok nwang’u lembene bino yot ungo ire de. (Mat. 1:20, 24; 2:13-15, 19-21) Telowic pa Mungu ma Yozefu uworo uketho ebed egwoko Maria, ebed ekonye man ebed epong’o yeny pare. Kepar kite ma timo pa Yozefu umedo ko mer man woro ma Maria ubino ko yor i bang’e! Wu cogmon, wuromo lubo lapor pa Yozefu nwang’u wubesayu juk mi Biblia pi nigwoko juruot mwu.d Kan ibetiyo ku juk maeno kadok nwang’u etie tek iri de, eno nwang’u ibenyutho mer ni dhaku peri, man ibetielo gamiri peri. Nyamego acel ma bedo i Vanuatu, m’udaru oro ma kadhu 20 i gamiri uyero kumae: “Ka nico para ubesayu telowic pa Yehova man ebetiyo kude, awore lee. Awinjara bende museme man abedo ku genogen iwi yub pare.”

6. Jumamon copo nwang’u ponji ma kani i bang’ Maria?

6 Maria ubino ku winjiri pare ma segi ku Yehova; yiyoyic pare ujengere ngo iwi gin ma Yozefu ubed utimo. Eng’eyo Lembagora cuu mandha. Ebed ekoyo bende saa pi ninyamu i lembe. (Luka 2:19, 51) M’umbe jiji, winjiri pa Maria ku Yehova uketho ebedo dhaku ma ber mandha. Tin, mon dupa ubetimo kero nilubo lapor pa Maria. Ku lapor, nyamego moko ma nyinge Emiko uwacu kumae: “Kinde m’abino jamusuma, abedo ku program para gira mi timo lembe mi tipo. Ento kinde m’agamara, won ot para re m’ubed urwo piwa man ebed etelo wi lembe mi tipo, e yiyoyic para ucaku jengere i kum gin m’ebetimo. Pieno anwang’u nia mito adwok winjiri para ku Yehova udok tek an gira. Kawoni akoyo saa m’abedo i iye kenda ku Mungu para: arwo, asomo Lembagora man anyamu i lembe iwi paru pare.” (Gal. 6:5) Jumamon, tek wubemeduru nidwoko winjiri mwu ku Yehova udok tek, cogwu bibedo ku thelembe dupa mi pakuwu man mi maruwu.​—Rie. 31:30.

7. Ju m’ugamiri copo nwang’u ponji ma kani i lapor pa Yozefu giku Maria i kum woro Yehova karacelo?

7 Yozefu giku Maria gibed gitimo lembe karacelo pi nidwoko winjiri m’i kindgi ku Yehova udok tek. Ginyang’ nia pire tie tek ni juruot migi niworo Yehova karacelo. (Luka 2:22-24, 41; 4:16) Nitimo lembuno ubino tek, asagane kinde ma wend awiya migi ubino medere, re gitimo asu. Eno lapor ma ber mi tuko ni ju m’ugamiri! Kan itie kud awiya calu ma Yozefu giku Maria gibino ko, ecopo bedo tek iri nicidho kud awiyanegi i coko, kunoke nibedo ku program mi ponji mi juruot. Ecopo bedo kadok tek ninwang’u saa mi timo ponji, kunoke mi rwo karacelo ku jadhogi mi gamiri. Re poy nia ka wubeworo Yehova karacelo, wubicoro ceng’ini kude, man kindwu giwu de bidoko ceng’ini. Pieno, keth timo thier ni Yehova i kabedo ma kwong’a.

8. Ju ma gamiri migi tie ku peko gicopo timo ang’o pi ninwang’u kony lee i kum thier migi mi juruoti?

8 Icopo timo ang’o ka gamiri peri utie ku peko? Paru mi bedo karacelo pi nitimo thier mi juruot copo nen cuu ngo iri. Tek kumeno andha, wukecak ku lembe moko ma nyar adundo man ma nyang’ujo, lembe ma wun ario zoo dhogwu rombo niweco i wiye. Juk maeno romo konyi niteng’o winjiri m’i kindwu, man ava m’itie ko mi timo lembe mi tipo karacelo ku jadhogi mi gamiri.

WUNWANG’ SAA MA WUBED KO KARACELO

9. Pirang’o nico ku dhaku gicikiri ninwang’u saa mi bedo karacelo?

9 Wu ju ma wugemuru, wucopo ketho mer mwu medere nidoko tek nwang’u wubenambu karacelo. Ka wutimo kumeno, ng’atuman bing’eyo gin ma jadhoge mi gamiri ubeparu man kite m’ebewinjere ko. (Tha. 2:24) Kenen lembe ma Lilia giku Ruslan ma gigamiri oro daru kadhu 15 gigam ginwang’u ndhundhu i ng’ey gamiri migi. Nyamego Lilia uyero kumae: “Wanwang’u nia wambe ku saa mi bedo karacelo calu ma nwang’u walar waparu. Program mwa mi tic mi kum, tic mi pacu, man awiya m’udok unyoliri ci ucamu saa mwa ceke. Waneno nia ka wan giwa wanwang’u ngo saa mi bedo karacelo calu ju m’ugamiri, kindwa romo doko bor.”

10. Ju m’ugamiri gicopo tiyo nenedi ku cik mir ukungu ma nwang’ere i Juefeso 5:15, 16?

10 Ju m’ugamiri giromo timo ang’o kara ginwang’ saa mi bedo karacelo? Gicopo pangu saane apanga. (Som Juefeso 5:15, 16.) Umego moko mi Nigeria ma nyinge Uzondu uyero kumae: “Kan abepangu pi tic para, aroyo i iye bende saa mi bedo karacelo ku min ot para man aketho saane i kabedo ma kwong’a.” (Filip. 1:10) Kenen kite ma Anastasia, ma tie min ot pa jaliew mi twodiri moko i ng’om mi Moldavie tiyo ko ma ber ku saa pare. Eyero kumae: “Aii nitimo tic para ma segi nwang’u won ot para ubetimo tic mi rwom pare. Ka watimo kumeno re ma wadok wabedo karacelo i ng’eye.” Dong’ ka program mwu uketho etie tek iwu ninwang’u saa mi bedo karacelo ke?

Ng’atu moko giku dhaku pare gibetimo tic kud anyong’a i podho migi. I cal ma jutwodo kume, Akila giku Priska gibeyiko hema karacelo.

Tic ma kani ma wucopo timo karacelo ku jadhogi mi gamiri? (Nen udukuwec mir 11-12)

11. Akila giku Priska gibed gidikiri karacelo i tic ma kanigi?

11 Ju m’ugamiri gicopo nwang’u ponji niai kud i lapor pa Akila giku Priska ma gitie ju m’ugamiri ma Jukristu dupa mi rundi ma kwong’a ugam umaru. (Rum. 16:3, 4) Kadok nwang’u Biblia ukoro ngo lembe dupa iwi gamiri migi de, re Biblia unyutho nia gibed gitimo tic, gibed girweyo, man gibed gikonyo jumange karacelo. (Tic. 18:2, 3, 24-26) Saa ceke ma ka Biblia ubeweco pir Akila, Priska de koso ngo.

12. Nico ku dhaku gicopo timo ang’o pi ninwang’u saa lee mi bedo karacelo? (Nen bende cal.)

12 Ju m’ugamiri gicopo lubo lapor pa Akila giku Priska nenedi? Kepar pi lembe dupa m’ubekwayu in man jadhogi de utim. Nyo icopo timo lembene moko ku jadhogi kakare ma nia ng’atuman utim kende? Ku lapor, Akila giku Priska gibed girweyo lembanyong’a karacelo. Nyo wun de wubed wupangu wang’ ma pol nitimo kumeno? Akila giku Priska gibed gitimo bende tic karacelo. Copere nia in ku jadhogi wutimo ngo tic ma rom, re nyo wucopo betimo ngo tic mi ot karacelo? (Ekl. 4:9) Ka wubekonyuru i tic moko, wuwinjuru nia wun acel man wunwang’u kaka mi weco. Robert giku Linda gigamiri oro udaru kadhu 50. Robert uyero kumae: “Ku lemandha wambe ku saa lee ma wayom ko karacelo. Ento kan abelwoko sani, nwang’u min ot para ubeweyo kumgi, kunoke kan abetimo tic woko i dhu lela, ebino watimo wakude; e awinjara kud anyong’a mi tuko de ngo. Nitimo lembe karacelo twiyo kindwa. Mer mwa de medere nidongo.”

13. Nico ku dhaku gicikiri nitimo ang’o kara gibed andha i aceli?

13 Re poy nia tie ngo nibedo karacelo saa ceke re ma bidwoko kindwu ceng’ini. Nyamego moko mi ng’om mi Brésil uyero kumae: “Tin eni lembe uthuno athuna i wang’jo, uketho wacopo paru nia, calu ma wabekwo i ot ma rom, eca de wabebedo karacelo. Anwang’u nia mito nitimo lembe mange de m’uweko nibedo abeda kende karacelo. Lembe mangene uketho i iye nidieng’ pi yeny pa jadhoga mi gamiri.” Kenen kite ma Bruno giku dhaku pare ma Tays gibed gidieng’ ko, ng’atuman pi wadi. Bruno wacu kumae: “Saa ma wabedo wan ario, waketho telefon mwa ang’et, e nambu kur i wiwa ma ber mandha.”

14. Ju m’ugamiri copo timo ang’o ka nibedo karacelo benyang’ugi ngo?

14 Dong’ ka nibedo karacelo ku jadhogi mi gamiri benyeng’i ngo ke? Saa moko nyo lembe ma nyang’uwu ukoc, kunoke nyo ng’atuman benyayu ng’eicwiny i wadi. Icopo timo ang’o? Kepar pi mac ma walar waweco pire i acaki. Ku kwong’a, ecaku liel ungo hew hew wang’ acel. Ukwayu ibed imed yen ma dongo nok nok i wang’e. Rom rom kumeno, nyo wucopo kecaku ngo nibedo kubang’ ceng’ pi saa moko ma nyanok kende ci? Nen nia itimo lembe moko ma binyang’u wun ario zoo, ento ungo lembe ma binyayu teliri i kindwu. (Yak. 3:18) Kan icaku ku lembe moko ma nyanok, icopo neno nia mer m’i kindwu udok ubemedere.

WUWORURU I KINDWU

15. Pirang’o woro pire tie tek kara mer mi ju m’ugamiri umedere nilieli?

15 Woro tie gin ma pire tek i gamiri. Etie ve yamu ma ketho mac liel hew hew. Ka yamu mbe, maje galu ngo ku tho. Rom rom kumeno, m’umbe woro, ju m’ugamiri romo nwang’u nia mer migi ubekwiyo pio pio. I ng’ete kucel, ka nico giku dhaku gibeii ninyutho woro i kindgi, nwang’u gibeketho mer migi umedere niliel. Re gin m’umito ing’ey utie ngo niparu apara nia ibenyutho woro ni jadhogi mi gamiri, ento mito jadhogine re m’uwinjere nia ibewore. Penny gikud Aret gigamiri oro udaru kadhu 25. Nyamego Penny uyero kumae: “Woro ma wanyutho i kindwa ketho yaw yaw bedo i ot mwa. Wanwang’ara nia watie agonya niweco i kindwa, pilembe ng’atuman neno paru pa wadi ni gin ma pire tek.” Dong’ icopo timo ang’o pi nikonyo jadhogi uwinjere nia andha ibewore? Wakenen lapor p’Abraham giku Sara.

Nico moko ubewinjo dhaku pare kilili kinde m’ebekoro adieng’acwiny pare. I cal ma jutwodo kume, Abraham ubewinjo Sara kilili kinde m’ebekoro adieng’a cwinye pare.

Won ot ma Jakristu kwayu unyuth woro ni dhaku pare, m’ewinje ko kilili mandha kinde m’ebekoro adieng’acwiny pare (Nen udukuwec mir 16)

16. Cogmon copo nwang’u ponji ma kani niai kud i lapor p’Abraham? (1 Pethro 3:7) (Nen bende cal.)

16 Abraham ubed unyutho woro ni Sara. Ebed ewinjo paru pa Sara man ebed edieng’ pi kite m’ebewinjere ko. Nindo acel lembe uton i Sara; eweco pi lembe m’uton i iyene ni Abraham, man eyero bende nia Abraham re m’utie ku kosa. Nyo ng’eicwiny umaku Abraham man en de ekilo wec ma cuu ngo? Kumeno ngo. Eng’eyo nia Sara tie dhaku ma wor man ebed ediko cinge i kum yub m’emaku, uketho Abraham uwinje man eii nidaru lembene. (Tha. 16:5, 6) Ponji tie ang’o i lembe maeno? Cogmon, wutie ku dito mi maku yub pi juruot mwu. (1 Kor. 11:3) Re lembe mi mer m’ukwayu ilar itim i wang’ nimaku yub utie niwinjo paru pa dhaku peri, asaga ka yubne bimulo kume bende. (1 Kor. 13:4, 5) Saa mange, dhaku peri romo winjere ku can i cwinye man ecopo bedo ku yeny mi koro kite m’ebewinjere ko iri. Nyo ibed idieng’ pire pi kite m’ewinjere ko ma nwang’u ibewinje kilili mandha? (Som 1 Pethro 3:7.) Angela giku Dmitry gigamiri oro udoko kago 30. Angela ukoro kite ma won ot pare wore ko, eyero kumae: “Nja Dmitry bedo ayika niwinja ka ng’eicwiny umaka, kunoke tek amito ndhu awec aweca kende i bang’e de. Ecira kadok nwang’u abeweco cuu ngo de.”

17. Jumamon copo nwang’u ponji ma kani niai kud i lapor pa Sara? (1 Pethro 3:5, 6)

17 Pi niworo Abraham, Sara ubed udiko cinge i kum yub pare. (Tha. 12:5) Nindo acel, Abraham umito enyuth jol ni welo moko m’uwendogi rek. Ekwayu Sara ukeuwek gin m’ebetimo man eyik cam ma dit. (Tha. 18:6) E Sara utimo pio pio gin m’Abraham ukwayu i bang’e. Jumamon, wucopo lubo lapor pa Sara nwang’u wubediko cingwu i kum yub pa cogwu. Ka wutimo kumeno, wubitielo gamiri mwu. (Som 1 Pethro 3:5, 6.) Dmitry ma juweco pire i udukuwec m’ukadhu ukoro kite m’ewinjere ko nia dhaku pare ubewore. Eyero kumae: “Abed afoyo tego m’Angela timo pi nidiko cinge i kum yub para, kadok nwang’u paru mwa ukoc iwi lembene de. Ka yubne umiyo ngo adwogi ma cuu de, ecaya ngo.” Nimaru ng’atu ma wori tie yot ve uboko!

18. Ju m’ugamiri gicopo nwang’u adwogi ma kani ka gibetimo kero niketho mer migi umedere nilieli?

18 Tin, Sitani ubemito ekab cen mer m’i kind Jukristu m’ugamiri. Eng’eyo nia ka ju m’ugamiri gibayu mer ma n’i kindgi, giromo caku weko Yehova. Re mer mandha copo jik ungo! Dong’ mer ma n’i gamiri peri ubed kit mer ma jukoro pire i wer pa Suleman. Pieno bed ku lembakeca mi ketho Yehova i kabedo ma kwong’a i gamiri peri, bed inwang’ saa mi bedo karacelo ku jadhogi, dieng’ i kum kite ma jadhogi ubewinjere ko, man dieng’ ku yeny pare. Ka wutimo kumeno, gamiri mwu bimiyo yung ni Yehova ma tie Acaki mi mer mandha, man mer mwu de biliel nja calu mac ma jubewotho cwaku dhoge.

ICOPO DWOKO NENEDI?

  • Nibedo ku winjiri ma tek ku Yehova ketho gamiri bedo kud anyong’a nenedi?

  • Ju m’ugamiri gicopo timo ang’o kara ginwang’ saa ma gibed ko karacelo?

  • Ju m’ugamiri gicopo nyutho woro i kindgi i yo moko ma kanigi?

WER 132 Wadaru doko kum acel

a Gamiri tie giramiya ma Mungu umiyo ni dhanu, ma ketho nico ku dhaku gibedo ku mer ma segi i kindgi. Ento saa moko merne copo kwiyo. Kan idaru gemiri, thiwiwec maeni bikonyi nimediri nimaru jadhogi mi gamiri, man nibedo kud anyong’a i gamirine.

b Mer mandha, ma galu man ma bedo nja julwong’e nia “lebmac pa Yehova” pilembe Yehova re m’utie Acaki mi kit mer ma kumeno.

c Kadok nwang’u jadhogi mi gamiri tie jayic ungo de, paru maeni romo konyi nitielo mer m’i kindwu.​—1 Kor. 7:12-14; 1 Pet. 3:1, 2.

d Ku lapor, nen juk ma beco i the thiwiwec “Kony ni juruot,” etie i jw.org man i JW Library.

    Girasoma mi dhu Alur (1993-2025)
    Woki
    Mondi
    • Alur
    • Ore ni ng'atini
    • Lembe m'imaru
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Cik mi tio kude
    • Cik mi Gwoko Lembamung'a
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Mondi
    Ore ni ng'atini