?Wafa sɛ yɛ Zezi buli politiki yolɛ’n niɔn?
BIBLU’N i klɛfuɛ nga be klɛli Zezi bɔbɔ ɔ nin junman ng’ɔ dili i asiɛ’n su wa’n be su ndɛ’n, be kannin blɛ wie mɔ sran’m be fali politiki ndɛ wɔli Zezi’n be ndɛ. I wie yɛle kɛ, kɛ ɔ ɲannin afuɛ kɔe 30 mɔ be yoli i batɛmu cɛ’n, mmusu’m be si Satan waan ɔ́ fá asiɛ’n su famiɛn diwlɛ’n kwlaa mɛ́n i naan ɔ yo mɛn’n i siefuɛ. I sin, kɛ Zezi dí i junman’n, sran kpanngban kpa be bali kɛ bé fɛ́ i yó be famiɛn. Kɛ ɔ́ kɔ́ i ɲrun ekun’n, sran wie mun ekun be waan bé míɛn i naan ɔ yo sran m’ɔ jran politiki yolɛ’n nun kekle kpa’n. ?I kwlaa sɔ’n nun’n ajalɛ benin yɛ Zezi fali ɔ? Maan e nian.
Mɛn’n i siefuɛ. Zezi i su ndɛ nga be klɛli’n nun’n, mmusu’m be si Satan seli Zezi kɛ ɔ́ fá “mɛn’n i famiɛn diwlɛ’n kwlaa” mɛ́n i. Sɛ ɔ ti kɛ Zezi yoli mɛn’n i siefuɛ’n nn wafa ng’ɔ́ yó afɛfuɛ’m be ye’n, amun bɔbɔ amun bu i akunndan kan be nian! ?Be nga be lafi su kɛ politiki’n kwla yo like ye mɔ be klo kpa kɛ bé úka klɔ sran mun’n, be nun onin cɛ yɛ sɛ be se i kɛ ɔ yo famiɛn kɛ ngalɛ’n sa’n, ɔ su kplinman su ɔ? Sanngɛ Zezi liɛ’n w’a kplinman su.—Matie 4:8-11.
Famiɛn. Zezi i blɛ sufuɛ kaka be kunndɛli famiɛn kun m’ɔ kwla siesie sika ndɛ’n nin politiki ndɛ ng’ɔ o be su’n. Kɛ be nun wie’m be wunnin ninnge ɲɛnmɛn nga Zezi kwla be yo’n, be kunndɛli kɛ ɔ fɛ i wun wla politiki nun. ?Kɛ ɔ yoli sɔ’n, ngue yɛ Zezi yoli ɔ? Zan m’ɔ klɛli Zezi i su ndɛ wie’n, ɔ seli kɛ: “Kɛ Jésus wunnin kɛ be su wa trɛ sie i famiɛn’n, i ngunmin sɛ i sin ɔli kpɔlɛ’n su lɔ ekun.” (Zan 6:10-15) I sɔ’n kle weiin kɛ Zezi w’a kunndɛman kɛ ɔ́ fɛ́ i wun wlá politiki nun.
Sran m’ɔ jran politiki yolɛ’n nun kekle kpa’n. Kɛ cɛn nga bé kún Zezi’n wá jú’n, sa kun m’ɔ juli’n maan e nian. Farizifuɛ’m be sɔnnzɔnfuɛ mɔ be kunndɛman kɛ Rɔmu nvle’n sie be kun’n, be nin Erɔdfuɛ mɔ be liɛ be jin Rɔmu nvle’n i sin’n, be ko wunnin Zezi wun. Be waan bé míɛn i naan ɔ fa politiki nun ajalɛ. Ɔ maan be usɛli i sɛ ɔ fata kɛ Zuifu’m be su lapo be man Rɔmu o.
Marki klɛli wafa nga Zezi tɛli be su’n. I waan Zezi seli kɛ: “‘?Nzu ti yɛ an kan min nian-an? An fa denie kun blɛ min maan n nian.’ Be blɛli i kun, yɛ ɔ usali be kɛ: ‘?Wan yɛlɛ ng’ɔ o su yɛ’n? ?Yɛ wan sanuan yɛlɛ ng’ɔ klɛ su lɛ’n?’ Be seli i kɛ: ‘Sezar yɛ ɔ o su-ɔ, yɛ i sanuan yɛ ɔ o su-ɔ.’ Yɛ ɔ seli be kɛ: ‘Sɛ ɔ ti sɔ’n, an fa ng’ɔ ti Sezar liɛ’n mɛn i, yɛ ng’ɔ ti Nyanmiɛn liɛ’n, an fa mɛn i.’” (Mark 12:13-17) Fluwa kun nun’n be kannin like nga ti yɛ Zezi tɛli be su sɔ’n i ndɛ. I atabo’n nun’n be seli kɛ: “Zezi w’a kplinman su kɛ politiki’n yɛ ɔ́ fá dí i mɛsi junman’n niɔn. Yɛ ɔ kleli weiin kɛ ɔ le like ng’ɔ ti Sezali liɛ’n yɛ ɔ le ng’ɔ ti Ɲanmiɛn liɛ’n.”—Church and State—The Story of Two Kingdoms.
Kɛ Klist wunnin yalɛ m’ɔ o sran’m be su’n, nin adi ninnge manlɛ’n ɔ nin sran lufle bulɛ’n, ɔ yoli i ya. I kpa’n Biblu’n waan kɛ ɔ wunnin sran mɔ be ti afɛfuɛ yɛ be siman wie se’n, be yoli i aunnvɔ. (Mark 6:33, 34) Sanngɛ Zezi w’a boman ndolo w’a sinman kɛ ɔ́ yó naan sran lufle bulɛ’n ɔ wie asiɛ’n su. Kannzɛ sran wie’m be kunndɛli kpa kɛ bé yó naan ɔ fɛ i wun wla i blɛ su ndɛ nga be tɔli’n be nun’n, sanngɛ w’a yoman sɔ.
Sa nga y’a bobo be su lɛ’n, be kle weiin kɛ Zezi w’a kplinman su kɛ ɔ́ fɛ́ i wun wlá politiki yolɛ’n nun. ?Yɛ andɛ Klistfuɛ’m be li? ?Ngue yɛ ɔ fata kɛ be yo ɔ?