Wokbaot Long Sanbij Wan Rod Blong Gat Gud Helt
MAN BLONG WEKAP! LONG HAWAI I RAETEM STORE YA
OL MAN we oli gat save long saed ya, oli talem se fasin blong wokbaot spid hem i nambawan trening blong bodi. Oli talem se fasin blong wokbaot spid i gud, from we hem i save mekem se hat i pam kwik moa, blad presa i godaon, blad i rongud long ol string, skin i stretgud, ol bun mo masel oli kam strong, mo sam narafala gudfala samting bakegen.
Be eni man we i bin wokbaot spid, hem i save se taem yu mekem olsem, yu save gat sam problem long leg—skin long leg we i strong, skin we i solap long ol fingga blong leg, skin we i solap wetem wora insaed, mo tu, sam kil we yu save kasem long leg blong yu. Plante taem ol problem ya oli kamaot from yu no werem ol stret sus blong wokbaot. Sipos yu bin kasem problem we leg i soa, yu save olsem wanem yu harem nogud mo yu harem i soa tumas. Blong talem tru, sipos leg blong yu i strong, samting ya i save givhan long olgeta bun long bodi blong yu.
Ol Nambawan Samting Blong Tufala Rod
Maet yu no nid blong safa. Wan dokta long saed blong ol bun long leg i talem se: “Stadi long ol man Afrika mo Esia we oli no werem sus i soemaot se ol man we oli no werem sus, leg blong olgeta i strong moa, i no kruked, mo oli muvum leg blong olgeta moa isi bitim ol man long ol kantri we oli werem sus oltaem.” I luk olsem se yu save kasem ol nambawan samting blong tufala rod, sipos yu wokbaot spid we yu no putum sus. Plante man oli save mekem samting ya—taem oli wokbaot long sanbij we i drae, kolosap long solwora no antap long ol smol hil blong sanbij.
The Arthritis Exercise Book i talem se: “Wan gudfala eksasaes we i olsem se man i holem leg blong yu, hemia blong wokbaot leg nating long sanbij, mo hemia i moagud taem sanbij i hot lelebet. Wokbaot long sanbij we i drae i save trenem evri masel blong leg. Hemia from we yu mas tanem leg blong yu plante blong wokbaot long sanbij we i no strong.” Antap long samting ya, taem yu wokbaot long sanbij, yu yusum paoa we i tu taem antap long paoa we yu yusum blong wokbaot long gras no simen. !Traem ron long sanbij we i drae mo bambae yu luk se hem i hadwok! Wan buk nem blong hem, Exercise Physiology—Energy, Nutrition, and Human Performance i talem se, “I tru se blong wokbaot spid long sanbij, hem i wan nambawan strong eksasaes we oli save yusum long ol program blong ‘bonem’ ol gris mo blong mekem ol masel blong bodi oli strong moa.”
Taswe, wokbaot leg nating long sanbij hem i wan gudfala eksasaes, be tu hem i no save spolem no givim kil long ol joen blong leg. Long olgeta we oli gat sik ya we ol joen oli solap, wokbaot long sanbij i no save givim soa we ol narafala eksasaes oli givim.
Wan Woning
Be, bifo we yu spid i go long sanbij blong wokbaot long hem, tingbaot ol woning ya. Lukaot se sanbij we yu wokbaot leg nating long hem i klin, we i no gat ol samting we oli save katem leg blong yu. Sipos yu gat enikaen bigfala problem long helt, olsem sik blong suga no problem long hat, yu mas askem dokta blong yu fastaem bifo yu statem enikaen nyufala eksasaes. Mo, olsem ol narafala eksasaes, fastaem yu mas wokbaot sloslou nomo, mo long ol wik we oli kam, yu save jenisim spid i kam kwik moa. Ating samting ya bambae i mekem se yu save gat wan eksasaes we i sef mo we bambae yu glad blong mekem oltaem.
Wokbaot leg nating long sanbij i no wan pleplei nomo. Hem i save kam wan rod we i lidim yu blong kasem gudfala helt mo mekem leg blong yu i strong moa. Mo hu i save, maet yu faenem sam samting long sanbij no long solwora kolosap long so—sam sel, ol smol fis, ol smol nakatof, ol defren kaen pijin mo bebet tu. !Taswe lukaotgud, mo haremgud long wokbaot blong yu!