Tekemaot Kaojuk Long Ol Tri Wan Wok We i Joen Wetem Laef Blong Yu
Man blong Wekap! long Naejeria i raetem store ya
LONG faef klok long moning, dak bus blong Naejeria i blak mo i kolkol. John i stap slip long wan haos we oli wokem long graon, long medel blong dak bus ya. Ale, hem i wekap mo i jenisim klos blong hem. Nao hem i go afsaed long tudak. Hem i karem wan hariken laet, wan plastik baket, mo wan smol naef we i kruked lelebet. Blong fo haoa, hem i go long ol defren tri, mo i katkatem skin blong ol tri ya.
Hemia faswan samting we wan man i mas mekem blong kasem wan samting we i joen wetem laef blong yu. ?Olsem wanem? Hemia from we ol tri we John i stap katem, oli ol tri we oli givim kaojuk. Mo kaojuk (sem mak long tok ya raba we i ravemaot ol mak blong pensel), i wan samting we i sas moa mo yumi yusum moa bitim plante narafala samting.
Oli Mekem Plante Taosen Samting
Tingbaot olsem wanem kaojuk i joen wetem laef blong yu. Maet oli wokem aninit blong ol sus blong yu long kaojuk. Oli putum kaojuk biaen long plante mat mo oli putum insaed long plante jea. Lastik long klos blong yu, ating oli wokem long kaojuk. Taem i gat ren, maet yu putum wan kot mo sus we oli wokem long kaojuk. ?Yu yu rere blong go swim long solwora? Oli yusum kaojuk blong wokem klos blong swim, ol glas blong daeva, mo leg blong dakdak. ?Yu no wantem blong swim? Oraet, ating yu laekem moa blong flot nomo long wan smol bot we oli wokem long kaojuk, no pleplei long sanbij wetem wan bol we oli wokem long kaojuk. Long haos blong yu, ating i gat ol raba blong ravemaot ol mak blong pensel, mo kaojuk blong fasem ol samting. Taem yu go slip long naet, maet yu slip long wan matres mo pilo we oli wokem long kaojuk. Sipos yu harem se i kolkol, maet yu yusum wan botel blong hot wora, we oli wokem long kaojuk.
Antap long ol samting ya, i gat plante narafala samting we oli no save wokgud sipos oli no bin wokem sam haf blong olgeta long kaojuk—olsem ol wasa, strap, gasket, paep, ol rola we oli yusum blong prentem ol nyuspepa, mo ol valv. Eksampel, wan trak i gat samwe long 600 haf blong hem we oli wokem long kaojuk. The World Book Encyclopedia i talem se i gat samwe long 40,000 kasem 50,000 defren samting we oli wokem long kaojuk.
?Wanem i mekem se yu save yusum kaojuk blong plante samting? Hem i save stap longtaem, hot i no save spolem, hem i lastik, wora i no save pastru long hem, i blokem win, mo i sofsof olsem wan pilo. Tingbaot wan wil blong baskel, trak, no plen. From we oli wokem wil ya long kaojuk, hem i no save kam nogud kwiktaem nating se hem i ron oltaem long rod, mo hem i no save kam hot tumas we hem i bon. Taem yu ron tru long wora, yu no fraet se wil bambae i fulap long wora mo kam rotin. Mo hem i no save brobrok long ol smosmol pis tu. Kaojuk i blokem wora blong i no save go insaed long wil, mo tu, i blokem win we i stap insaed blong i no save kamaot. Mo tu, taem yu stap ron long trak, kaojuk ya we i sofsof i mekem se yu no harem nogud tumas long ol hol long rod. Tru ya, sipos i no gat kaojuk, ol man bambae oli faenem i hadwok blong mekem wan wil.
Taswe, ating bambae yu agri se ol man olsem John we oli karemaot kaojuk long ol tri, oli mekem wan impoten wok we i joen wetem laef blong yumi long plante gudfala fasin. I tru, i no olgeta kaojuk we i kamaot long ol tri. Kaojuk we man nomo i wokem long ol kemikol, oli yusum plante blong mekem ol defren samting. Tufala kaen kaojuk oli gud blong mekem sam samting mo oli nogud blong mekem sam samting. Long plante samting, i nating nomo sipos oli wokem olgeta long trufala kaojuk no long kaojuk we man nomo i wokem. Plante taem oli jusum wan long tufala kaojuk ya we i no sas tumas, long taem we oli wantem wokem wan samting. Long sam narafala samting, oli meksem hafhaf. Long bighaf blong ol wil blong trak, oli yusum moa kaojuk we man nomo i wokem i bitim trufala kaojuk. Be, gyaman kaojuk i save kam hot, taswe oli yusum trufala kaojuk moa long ol wil blong ol trak blong resis, ol kameong, ol bas mo ol plen.
Karemaot Long Tri
Ol tri we oli karemaot kaojuk long olgeta, oli gru moa long ol ples kolosap long ekweta, we i hot mo i gat plante ren. Plante long ol trufala kaojuk i kamaot long ol plantesin long saotis Esia, antap moa long Malesia mo Indonesia. Smol haf i kamaot long Saot Amerika wetem Wes mo Sentrol Afrika.
John i stat karemaot kaojuk long wan tri taem tri ya i gat 6 yia blong hem. Biaen long taem ya, tri ya bambae i gohed blong givim kaojuk blong 25 kasem 30 yia. Mo tri ya bambae i gru i go antap kasem 20 mita. Taem tri we i givim kaojuk i “spel” mo i no moa givim kaojuk, maet hem i gohed blong gru go kasem 40 mita, mo maet hem i stap laef go kasem we hem i gat 100 yia no bitim.
Kaojuk we i kamaot stret long tri, i luk olsem melek nomo, i no olsem wil blong wan trak. Melek ya we oli kolem lateks, i gat ol smosmol pis kaojuk insaed long hem. Samwe 35 pesen blong lateks ya hem i kaojuk. Narafala haf hem i wora.
Blong karemaot lateks, John i katem skin blong tri i godaon mo raon. Hem i katem i goraon kasem narasaed blong stampa blong tri. Hem i lukaotgud blong no katem i dip tumas, from we samting ya i save spolem tri. Wantaem nomo, lateks i stat blong ronaot. Hem i ron i go folem ples we John i bin katem, nao i foldaon i go insaed long wan kap we oli wokem long bambu, we John i fasem finis long stampa blong tri. Melek ya i gohed blong ron blong tu no tri haoa. Nao hem i stop.
Wan no tu dei biaen, John i katem tri ya bakegen. Hem i katem jes aninit we hem i bin katem fastaem. Nekis taem, bambae hem i katem aninit long ples we hem i katem tede. Sloslou, hem i katemaot wan ful haf blong skin blong tri ya. Biaen, bambae John i stat karemaot kaojuk long wan narafala ples long stampa blong tri ya. Hem i lego faswan ples i kamgud bakegen fulwan, blong oli save karemaot kaojuk long hem bakegen samtaem.
John i wok kwik. Hem i stap muf i gotru long dak bus ya hem wan, mo i stap katem ol tri blong mekem se lateks i ron. Biaen, hem i gobak bakegen long ol wanwan tri, blong kafsaedem ol lateks we i ronaot finis i go long baket we hem i karem. Nao John i ademap fomik asid mo wora i go long lateks ya. Samting ya i mekem se lateks i kam strong mo i no moa ron, sem mak olsem we viniga i mekem melek i kam strong. Nao John i karem baket ya blong lateks long hed blong hem, i go kasem bigfala rod. Long ples ya, wan trak blong faktri blong wokem kaojuk we i stap kolosap, bambae i pas blong karem lateks ya.
Nao John i gobak long haos blong hem blong swim, kakae, mo spel. Long sapa, taem hem i aot long haos bakegen, hem i jenisgud mo i karem wan basket long han blong hem. Naoia, hem i no go long evri tri wanwan, be hem i rere blong go long evri haos wanwan. John i wan fultaem paenia, mo hem i stap joen fulwan long wok blong prij mo blong pulum ol man oli kam ol man blong Kraes.
Taem John i stap mekem faswan Baebol stadi blong hem tede, ol lateks we hem i bin karem, hem i kasem faktri finis. Long ples ya, bambae oli seraotem kaojuk long wora, oli mekem i drae, mo oli skwisim i go long ol bigfala bandel blong sanem i go long ol defren ples. I no longtaem, bambae kaojuk ya i stap mekem trep i go long Engglan, Japan, mo Yunaeted Stet. Evri yia long olgeta ples blong wol, ol faktri blong kaojuk oli wokem bitim faef milyan tan blong trufala kaojuk. Maet kaojuk we i stap aninit long sus we yu pem nekis taem, i kamaot long wan tri we John i katem.
[Tok Blong Pija Long Pej 25]
John i stap mekem wok blong karemaot kaojuk long stampa blong ol tri
[Tok Blong Pija Long Pej 27]
John i stap joen long Kristin wok blong prij