Ol Yangfala Oli Askem . . .
?From Wanem Mi Mi Sik Olsem?
TAEM Jason i gat 13 yia, hem i mekemap tingting blong hem finis se wan dei, bambae hem i wok fultaem long Betel, hemia wol hedkwota blong ol Wetnes blong Jeova, long Bruklin, Nyu Yok. Hem i wokem wan bokis long wud mo hem i putum nem long bokis ya se, Betel bokis. Ale, hem i stat blong putum ol samting long bokis ya we hem i ting se bambae hem i nidim long Betel.
Be, tri manis nomo afta we Jason i gat 18 yia, dokta i talem long hem se hem i gat wan sik we oli kolem Sik blong Crohn. Hem i wan nogud sik we i mekem man i soa oltaem long bel. Jason i tingtingbak nao i talem se: “Nyus ya i mekem tingting blong mi i foldaon wantaem nomo. Mi telefon i go long papa blong mi long wok blong hem, mo mi jes krae nomo. Mi save se nating sipos sik ya i no blokem mi long evri rod, be hem i spolem drim blong mi blong go long Betel.”
Sik nao i wan bigfala risen from wanem ‘olgeta samting we God i mekem i stap krae, from we olgeta i stap harem nogud.’ (Rom 8:22) Plante milyan yangfala tu oli sik. Plante yangfala oli kamgud bakegen. Be samfala oli mas stanap strong tru long ol sik we oli gohed oltaem, mo samtaem, ol sik we oli save ded from. Sam long ol sik ya we ol yangfala oli save kasem, hemia sotwin, sik blong suga, wan sik we ol sel long blad oli jenis, ol sik we oli pas i go long narafala man, sik blong faol, sik long tingting, mo kansa. Sam yangfala oli gat plante sik wantaem.
‘?From Wanem Samting Ya i Hapen Long Mi?’
Plante taem, sik i mekem yumi harem nogud long filing mo tingting blong yumi, antap long soa we yumi harem long bodi. Eksampel, sipos yu mestem skul blong plante manis from we yu sik, maet yu bin mestem plante skulwok. Be antap long samting ya, yu mestem kampani blong ol fren blong yu long skul. Sunny, we i gat 12 yia, i stap mestem skul sam samtaem from we hem i stap slip long hospital. Ale, hem i stap wari se, ‘?Ol fren blong mi long skul oli stap mekem wanem? ?Mi mi stap mestem wanem tede?’
Mo tu, yu no save grugud long saed blong speret taem yu sik tumas we yu no save go long ol Kristin miting mo ridim Baebol. Long taem olsem, yu nidim sam samting blong givhan long yu long saed blong filing mo speret. Maet fastaem, yu no wantem bilif se yu gat wan sik. Biaen, maet yu kros, ating yu kros long yu wan, from we yu ting se yu no bin traehad naf blong blokem sik ya. Maet yu harem se yu wantem singaot bigwan se, ‘?From wanem God i letem samting ya i hapen long mi?’ (Skelem wetem Matyu 27:46.) I tru se, tingting blong man i mas foldaon taem hem i sik.
Maet wan yangfala i ting se sipos hem i rili traehad bigwan blong mekem gudfala fasin, maet God i tekemaot sik ya. Be, tingting olsem i save mekem hem i harem nogud moa, from we God i no promes blong mekem wan merikel blong tekemaot sik blong yumi.—1 Korin 12:30; 13:8, 13.
Ating yu bin hop se bambae yu neva ded, mo se bambae yu laef yet taem God i mekem “bigfala trabol” i kamaot long wol ya. (Revelesen 7:14, 15; Jon 11:26) Sipos i olsem, taem yu kasem nyus se yu gat wan sik we yu save ded from, yu save harem nogud moa. Maet yu ting se yu bin mekem wan samting agensem Jeova, no God i bin jusum yu blong kasem wan spesel traem blong pruvum se yu save stap tru long hem. Be, ol tingting ya oli no stret. Tok blong God, Baebol, i talem se: “I no gat samting nogud we i save kam traem God. Mo i no fasin blong God blong traem man.” (Jemes 1:13) Sik mo ded, oli ol nogud samting we oli kamaot long laef blong ol man naoia, mo yumi evriwan i stap kasem ol trabol from ‘taem mo ol samting we yumi no tingbaot.’—Eklesiastis 9:11.
Winim Fraet
Mo tu, taem yu kasem wan bigfala sik, maet hemia faswan taem we yu bin harem se yu rili fraet. Buk ya, How It Feels to Fight for Your Life, i talem tok blong 14 yangfala we oli gat ol bigfala sik. Wan long olgeta ya, Anton, i gat ten yia blong hem. Hem i fraet se bambae hem i ded taem sotwin i kasem hem mo i no moa save pulumgud win. Elizabeth, we hem i gat 16 yia, i stap traehad blong winim sik ya kansa blong bun. Hem i fraet se sipos hem i slip, maet hem i no moa wekap.
Sam yangfala we oli bigwan finis, oli fraet long ol narafala samting—maet oli fraet se bambae i no gat wan we i wantem mared wetem olgeta, no oli fraet se ol pikinini we oli gat long ol yia biaen bambae oli sik tu. Sam narafala yangfala oli fraet se bambae oli givim sik blong olgeta long ol famle blong olgeta, nating se maet sik ya i no save pas i go long narafala.
Maet sik i kamgud smol no i stap sem mak we i no kam antap moa. Be, sipos sik ya i kam strong wantaem nomo, fraet i save kamaot bakegen. Sipos yu bin fraet olsemia, yu save finis se fraet ya i tru, i no jes wan samting we yu mekemap long tingting blong yu. Samting we i gud se, ol faswan nogud tingting oli godaon afta we sam taem i pas. Nao yu stat blong tingtinggud long ol samting ya we oli kamaot long laef blong yu.
Sik i Wan Traem
Jason we yumi tokbaot antap, i talem se: “Taem yu yu yangfala, yu harem se i no gat wan samting i save daonem yu. Nao wantaem nomo, yu sek long wan bigfala sik we i jenisim filing ya blong yu. Yu harem se yu kam olfala long wan naet nomo, from we yu mas spel plante, mo mekem evri samting long fasin we i slou nomo.” Yes, taem yu mas jenisim laef blong yu folem wan sik we i blokem yu, hemia wan bigfala traem.
Jason i faenem se hem i fesem wan narafala bigfala traem taem ol narafala oli no kasem save long sik blong hem. Jason i gat wan sik we “man i no save luk.” Bodi blong hem i luk olsem we i gud nomo, be sik i stap insaed. Jason i eksplenem se: “Bel blong mi i no save tantanem kakae olsem hem i mas. Taswe, mi mas kakae plante taem tru long dei, mo mi kakae moa bitim ol narafala. Be, mi stap bunbun nomo. Mo tu, samtaem mi kam taed tumas, mekem se mi mas satem ae blong mi long medel dei. Be samfala oli sakem ol tok olsem se mi les no mi spel tumas. Oli talem ol tok olsem: ‘Yu save se yu naf blong mekem moa. !Yu no stap traehad nating!’ ”
Jason i gat ol brata mo sista we oli yang moa long hem. Plante taem, olgeta ya tu oli no kasem save from wanem hem i no save mekem ol samting we hem i bin mekem bifo, olsem plei bol wetem olgeta. Jason i talem se: “Mi save se sipos mi kasem kil, bambae i tekem plante wik blong mi kamgud bakegen. Oli stap skelem soa blong mi wetem soa we olgeta oli harem. Oli talem se, ‘Hem i stap krae blong pulum ol narafala blong sore long hem.’ Olgeta oli harem i soa taem oli tanem leg blong olgeta, mo oli ting se hemia soa we i bigwan olgeta. Taswe, oli no save kaen soa ya we mi mi stap kasem.”
Sipos sik blong yu i stap putum wan baden long famle blong yu, maet yu stap traehad blong winim filing ya se yu gat fol. Maet papa mama blong yu tu oli harem se oli gat fol. Jason i talem se: “Papa mo mama blong mi tufala tugeta oli harem se oli bin givim sik ya long mi. Kolosap oltaem, ol pikinini oli lan long sik blong olgeta afta we oli luksave se oli gat wan sik. Be i hadwok moa long ol papa mama. Papa mama blong mi tufala i stap talem sore long mi bakegen mo bakegen. Oltaem mi traehad blong mekem se tufala i no harem se tufala i gat fol.”
Pas Long Dokta Oltaem—Samting ya i Nogud
Taem yu mas pas long dokta oltaem, samting ya tu i save mekem yu yu wari. Yu save harem se yu nating nomo, mo se yu no save givhan long yu wan nating. Yu save fraet tumas taem yu stap wet long hospital blong luk dokta ya. Joseph we i gat 14 yia, i gat wan sik blong hat. Hem i talem se: “Yu harem se . . . yu stap yu wan nomo, mo yu wantem se wan narafala i stap kolosap long yu.” Sore tumas, plante yangfala oli no gat wan blong sapotem olgeta olsem oli nidim, mo plante taem ol papa mama blong olgeta oli no sapotem olgeta tu.
Ol tes we dokta i mekem oli save mekem yu yu wari tu. Blong talem stret, sam tes oli nogud nomo. Mo afta, maet yu mas wet mo wari blong plante dei no wik gogo yu faenemaot risal blong ol tes ya. Be traem rimemba se: Taem dokta i mekem wan tes long yu, i no olsem we yu mekem wan eksam long skul. Sipos yu gat wan problem long bodi blong yu, hemia i no minim se yu no naf blong mekem wan samting.
Tru ya, ol tes oli save givim ol impoten save long yu. Maet oli soem se yu gat wan problem long bodi we oli save stretem isi nomo. Sipos no, maet tes ya i soem wanem samting yu save mekem blong haremgud long laef nating se yu gat wan sik. Maet tes ya i soem se yu no gat sik ya we yu bin ting se yu gat. Taswe, yu mas traem blong no letem tingting i foldaon bifo we yu save long saed blong sik blong yu.
Sipos yu wari tumas, bambae yu kam taed moa. Baebol i talem se: “Wari we i stap long hat blong man bambae i mekem hat i harem nogud.” (Proveb 12:25) Defren nao, God i talem long yumi blong tokbaot ol wari blong yumi long hem. Yumi mas bilif strong se hem i kea long yumi, mo se hem bambae i lidim yumi mo givim waes long yumi blong folem beswan rod blong traem winim sik ya.—Ol Sam 41:3; Proveb 3:5, 6; Filipae 4:6, 7; Jemes 1:5.
Yumi save glad se Man we i Wokem yumi, Jeova God, bambae i mekem wan nyufala wol blong stret fasin. Bambae hem i givim laef bakegen long ol dedman, nao olgeta tu oli save gat jans blong laef long nyufala wol ya. Baebol i promes se long taem ya, “bambae i no gat wan man ples we i save talem se: ‘Mi mi sik.’ ”—Aesea 33:24.
Go kasem taem ya, maet yu mas stanap strong tru long wan bigfala sik. Be, i gat plante samting we yu save mekem, blong yu no harem nogud tumas long sik we i kasem yu. Bambae yumi tokbaot ol samting ya long wan narafala store.
[Tok Blong Pija Long Pej 18]
Maet yu askem se, ‘?From wanem God i letem samting ya i hapen long mi?’