Sik Ya i Kilim Moa Man i Ded i Bitim Ol Faet
TAEM Marilyn we i gat 23 yia, i stat kam bunbun mo i taed tumas, hem i ting se ating i olsem from we hem i jes karem wan bebi. Plante taem hem i stap kof tu, mo hem i talemaot samting ya long dokta blong hem. Dokta i talem se hem i gat sam soa long trot blong hem nomo, ale, hem i givim sam meresin long hem. Biaen, taem Marilyn i stat swet bitim mak long naet, hem i wari. Hem i gobak long dokta blong hem, mo dokta ya i tekem wan foto blong jes blong hem.
Wan blak mak we i kamaot long foto ya i soemaot se i nidim we dokta i mekem wan samting kwiktaem, be dokta i no gat rod blong toktok wetem Marilyn from we hem i no gat telefon. Marilyn i storeyan se: “Dokta i toktok long mama blong mi long telefon mo i talemaot long hem se mi mi sik bigwan. Mama blong mi i kam faenem mi mo i talem se mi mas go long [dokta] kwiktaem. Hem i sanem mi mi go long hospital blong oli tekem wan narafala foto, mo biaen mi slip long hospital.”
Marilyn i sapraes tumas blong harem nyus se hem i gat Tibi (tuberculosis). Hem i ting se bambae hem i ded, be afta we hem i tekem ol meresin we dokta i givim long hem, hem i kamgud kwiktaem.
Yumi kasem save from wanem Marilyn i sapraes tumas blong faenemaot se hem i kasem Tibi. Blong plante yia, ol man we oli gat big save long saed blong helt, oli tingting se oli winim Tibi finis long ol rij kantri blong wol. Wan nes we i wok long wan spesel hospital long London, i talem se: “Mi mi ting se sik ya i lus longtaem finis. Be taem mi kam wok long ples ya, mi faenemaot se sik ya i strong yet mo hem i stap kasem plante man long bigfala taon ya tu.”
Long ol ples we Tibi i bin lus fastaem, naoia hem i kambak bakegen. Long ol ples we Tibi i stap bifo finis, naoia hem i kam antap moa. Yes, ol man oli no faenem wan rod yet blong winim Tibi. Namba blong ol man we sik ya i kilim i ded, i sem mak long namba blong man we i ded long ol faet mo from oli sot long kakae. Tingbaot:
◼ Nating se man i gat plante moa save long saed blong ol meresin tede, be long wan handred yia we i pas, Tibi i kilim i ded 200 milyan man.
◼ Kolosap tu bilyan man—hemia i minim tate pesen blong olgeta man long wol—oli gat jem blong Tibi i stap finis long bodi blong olgeta. !Antap long samting ya, wan man i kasem jem blong Tibi evri seken!
◼ Long 1995, namba blong ol man we oli kasem Tibi fulwan, hemia 22 milyan. Kolosap tri milyan oli ded from sik ya, we bighaf blong olgeta ya oli stap long ol pua kantri blong wol.
I gat plante strongfala meresin blong Tibi naoia, taswe ?from wanem sik ya i gohed blong kasem plante moa man? ?Bambae i gat wan taem we hem i lus olgeta? ?I gat rod blong blokem sik ya? Ol haf we oli kam biaen bambae oli ansarem ol kwestin ya.
[Foto Credit Line blong pija long pej 3]
New Jersey Medical School—National Tuberculosis Center