Wajtaoa LAEBRI LONG INTENET
Wajtaoa
LAEBRI LONG INTENET
Bislama
  • BAEBOL
  • OL BUK
  • OL MITING
  • g99 10/8 pp. 5-9
  • ?Yumitu Save Joengud Bakegen?

I no gat video yet long haf ya.

Sori, i gat problem taem i stap lodem video ya.

  • ?Yumitu Save Joengud Bakegen?
  • Wekap!—1999
  • Ol Sabtaetol
  • Sem Samting
  • Ol Kwestin We Oli Nidim Ansa
  • I Impoten Blong Toktokgud Tugeta
  • Traehad Blong Fogivim Hem
  • Lanem Blong Tras Bakegen
  • I Tekem Taem Blong Tras Bakegen
  • Ol Olfala Oli Stap Divos—?Olsem Wanem Blong Protektem Mared Blong Yu?
    Advaes Long Famle
  • Jus Blong Divos
    Wekap!—1999
  • ‘Mared i Wan Fasin We Yu Mas Tinghae Long Hem’
    ‘Stap Long Laef Ya We God i Lavem Yu’
  • ?I Gud Yu Fren Bitim Mak Wetem Narafala?
    Wekap!—2014
Luk Moa Samting
Wekap!—1999
g99 10/8 pp. 5-9

?Yumitu Save Joengud Bakegen?

Buk ya “Ol Man Mo Woman Oli Kasem Bigfala Trabol,” (Engglis) i talem se “I isi nomo blong hareap blong divos, be i gat plante mared yet we oli save gohed, mo bambae oli save kam moa gud sipos ol man oli traem winim ol problem blong olgeta.”

TINGTING ya i laenap wetem olfala tijing blong Jisas Kraes long saed blong divos. I tru, hem i talem se wan man no wan woman i save divos long wan we i mekem i krangke long hem. Be hem i no talem se man ya i mas mekem samting ya. (Matiu 19:3-9) Maet waef we i stap stret i wantem traem blong sevem mared blong hem. Mo maet hasban blong hem we i gat fol i lavem hem yet.a Maet hem i wan hasban we i keagud long waef blong hem mo wan gudfala papa we i lukaotgud long nid blong famle blong hem. Taem waef we i stap tru i tingbaot nid blong hem mo pikinini blong hem, maet hem i jus blong traem joengud bakegen long hem, bitim divos. Sipos i olsem long yu, ?wanem samting yu save tingbaot, mo olsem wanem yu save bildimgud mared blong yu bakegen?

Faswan samting, i no isi blong divos mo i no isi blong joengud bakegen tu. Mo tu, sipos yu fogivim hasban blong yu, yu no winim yet ol stamba problem long mared blong yu. Ating blong sevem mared blong yu, yu mas skelemgud ol fasin blong yu wan, we yu save harem nogud from, yu mas talemaot prapa tingting blong yu, mo yu mas hadwok. Plante hasban mo waef oli no tingbaot hamas taem mo hadwok we bambae oli nidim blong fiksimap mared blong olgeta we i brok. Be fulap long olgeta oli gohed long rod ya, mo oli gat wan gudfala mared bakegen.

Ol Kwestin We Oli Nidim Ansa

Blong mekem wan gudfala disisen, waef i mas mekem ol filing blong hem oli klia mo hem i mas luksave ol jus we hem i save mekem. Maet hem i tingbaot ol kwestin olsem: ?Hasban blong mi i wantem kambak? ?I sua we hem i finis wetem narafala woman, no hem i no kwik blong mekem? ?Hem i talem sore, mo hem i rili tanem tingting blong hem, we hem i harem nogud from sin we hem i mekem? ?No hem i talem se i fol blong mi, we hem i mekem sin? ?Mo hem i sore from wanem? ?From we hem i mekem mi harem soa, no from we mi faenemaot hem mo hem i mas finis long rabis fasin blong hem nomo?

?Olsem wanem long fiuja? ?Hem i stat finis blong jenisim tingting mo fasin blong hem we i lidim hem blong mekem sin ya? ?Hem i gat strong tingting blong no mekem rong ya bakegen? ?No hem i wantem pleplei yet wetem filing blong narafala woman, blong hem i save gat lav long hem? (Matiu 5:27, 28) ?Hem i gat strong tingting blong bildimap mared ya bakegen? Mo sipos i olsem, ?hem i mekem wanem? Sipos yu save ansa yes long ol kwestin ya, ating yu gat risen blong bilif se yutufala i save joengud bakegen long mared.

I Impoten Blong Toktokgud Tugeta

Wan man blong raetem Baebol i talem se, “Olgeta plan blong man oli save foldaon sipos oli no toktokgud tugeta fastaem.” (Ol Proveb 15:22, NW) Samting ya i tru tumas taem woman we i no gat fol i wantem tokbaot rong ya we hasban blong hem i mekem. Maet i no nidim blong tokbaot evri smol samting we hem i mekem, be i gud blong toktokgud tugeta long trufala fasin mo wetem fulhat, blong faenemaot trutok long saed blong wanem i hapen mo stretem ol rong tingting we maet tufala i gat. Samting ya i save givhan blong tufala i no seraot moa from sam samting we oli no klia mo from we wan long tufala i holem kros longtaem. I tru se taem hasban mo waef tufala i tokbaot bisnes ya, maet tufala i harem nogud from. Be plante oli faenem se i impoten blong toktokgud tugeta olsem, blong mekem se tufala i save trastem tufala bakegen.

Blong joengud bakegen i impoten tumas tu blong traem makemgud ol problem insaed long mared—ol slak fasin we maet hasban mo waef tufala i mas traem winim. Zelda West-Meads i givim advaes ya: “Afta we yutufala i tokbaot problem ya tugeta, mo yu mekem disisen blong yu, se yu wantem gohed long mared blong yu, yutufala i mas traem faenemaot wanem samting i bin rong long mared blong yutufala, mo mekem hem i stat bakegen.”

Maet yu no bin tinghae long hasban no waef blong yu. Maet yu bin lego ol samting long saed blong spirit. Maet yu no bin spenem inaf taem tugeta. No maet yu no soemgud ol fasin we waef no hasban blong yu i nidim olsem lav, kaengud filing, mo ona, no maet yu neva presem hem. Taem yutufala i agri long ol mak we yutufala i wantem kasem mo ol fasin we yutufala i tinghae long hem, samting ya i save givhan blong joengud mo blokem narafala fasin nogud long fiuja.

Traehad Blong Fogivim Hem

Nating se hem i traehad, i no isi blong wan waef i fogivim hasban blong hem, mo i had moa blong fogivim narafala woman. (Efesas 4:32) Be sloslou hem i save lego kros blong hem mo tingting we i konkon. Wan buk i talem se, “Hemia we i no gat fol i mas luksave se hem i mas lego rao mo stat bakegen. Hem i impoten tumas blong no talem bakegen sin ya, blong panisim hem evri taem yutufala i rao.”

Plante waef oli faenem se taem oli traem blong lego ol strong filing blong kros, sloslou oli no moa agensem hasban we i mekem rong. Samting ya i impoten blong bildimap mared bakegen.

Lanem Blong Tras Bakegen

Wan waef we tingting blong hem i trabol tumas i askem se, “?Bambae mitufala i save trastem mitufala bakegen?” I stret blong hem i wari olsem, from we giaman fasin blong hasban blong hem i mekem we hem i no moa save trastem hem gud. Olsem wan naesfala graonpot, i isi blong brekem tras be i hadwok blong fiksimap bakegen. Taswe tufala i nidim blong trastem tufala mo gat respek long tufala, nao bambae mared blong tufala i save gohed, mo tu hem i save kam gud moa.

Blong kasem mak ya, ating tufala i mas lanem blong trastem tufala bakegen. Hemia we i bin mekem rong i save givhan blong bildimap tras bakegen: hem i mas rere blong toktok mo i mas tok tru long saed blong ol wok blong hem. Fasin ya i moa gud, bitim we hem i stap talem strong se narawan i mas trastem hem. Baebol i leftemap tingting blong ol Kristin blong “finis long ol giaman toktok. . . . Yufala i mas tok tru nomo long yufala.” (Efesas 4:25) Zelda West-Meads i talem se, blong kasem tras bakegen i gud we fastaem yu “talem stret long hasban no waef blong yu wanem bambae yu mekem. Talem long hem weples bambae yu go long hem, wetaem bambae yu kambak mo meksua yu mekem olsem yu talem.” Sipos plan blong yu i jenis, talemaot long hem.

Bambae i tektaem mo hadwok blong waef i glad long hem wan bakegen. Hasban we i mekem rong i save givhan sipos hem i soem lav oltaem mo i presem waef blong hem. Oltaem hem i mas talem long waef blong hem se hem i glad long hem mo i lavem hem. Wan woman blong bifo we i save givim advaes long saed blong mared, i talem se: “I stret yu leftemap woman ya from evri samting we hem i stap mekem.” (Proveb 31:31, Today’s English Version) Long sem fasin ya, waef i save tinghae long hem wan bakegen, sipos hem i tingbaot ol gudfala samting long laef we hem wan i stap mekem.

I Tekem Taem Blong Tras Bakegen

From we rabis fasin ya i bin mekem waef i harem nogud bitim mak, yumi no sapraes se afta plante yia, hem i save harem soa yet from we hem i tingtingbak. Be, sipos tufala i soem fasin daon, longfala tingting, mo fasin stanap strong, bambae oli save bildimap tras mo respek bakegen, mo sloslou oli no moa harem soa.—Rom 5:3, 4; 1 Pita 3:8, 9.

Wan buk (To Love, Honour and Betray) i promes se “Bigfala soa we yu harem long ol fasfala manis, bambae i no stap blong olwe. Bambae hem i lus. . . . Biaen sloslou, plante dei, wik, manis mo yia i save pas we yu no moa tingbaot.” Sipos yu gohed blong mekem ol rul blong Baebol i wok long mared blong yu, mo yu wantem Jeova i blesem mo i lidim yu, bambae yu haremgud from we “pis we hem i givim . . . hem i putum long tingting blong yufala, blong lukaot gud long yufala.”—Filipae 4:4-7, 9.

Pedro i talem se: “Taem mi tingtingbak, samting we i bin hapen i jenisim laef blong mifala. Samtaem i gat sam smol problem we mifala i mas wok long hem. Be mifala i gotru finis long hadtaem. Mifala i mared yet. Mo mifala i glad tugeta.”

?Be olsem wanem sipos woman i no gat risen blong fogivim hasban blong hem we i rong? No olsem wanem sipos hem i fogivim hasban blong hem (minim se hem i no moa kros) be hem i stil jus blong divos from gudfala risen we Baebol i givim long divos?b ?Wanem ol traem we hem i save kasem from divos ya? I gud yu gohed blong ridim olgeta samting we hem i mas tingbaot long saed blong divos blong hem, mo olsem wanem samfala oli winim ol traem ya.

[Futnot]

a Blong mekem i isi, mifala i tokbaot waef we i stap tru long man blong hem. Be, ol rul ya oli stret long hasban tu, we i no gat fol mo we waef blong hem i mekem nogud.

b Plis ridim haf ya “Baebol i Talem Wanem—Fasin Blong Slip Wetem Narafala Man No Woman—?Fogivim No No Gat?” long Wekap! blong Ogis 8, 1995. (Engglis mo Franis)

[Bokis blong pija long pej 6]

SAPOT YA WE I GIVHAN

From we i gat plante defren samting we yumi save tingbaot, maet i gud blong askem advaes long wan man we i gat save long saed blong mared. Wan eksampel, ol Witnes blong Jeova, oli save askem ol elda blong kongregesen we oli kaen mo oli gat sore blong givhan.—Jemes 5:13-15.

Ol man blong givim advaes, ol fren, mo famle oli no mas talemaot prapa tingting blong olgeta blong sapotem divos (from risen nomo we Baebol i givim), no blong tufala i joengud bakegen. Wan Kristin woman we hem i divos i talem se: “Sapotem mifala, mo letem mifala nomo i mekemap prapa tingting blong mifala.”

Advaes i mas stanap long Baebol. Wan man we i divos i talem se, “I nogud blong talem long olgeta se ol filing blong olgeta oli mas olsem wanem. I moa gud olgeta nomo i talemaot tru tingting blong olgeta.” Sipos yumi gat fasin fren, lav mo sore, bambae i isi moa blong mekem wan waef we i harem nogud from giaman fasin olsem, i kamgud bakegen. (1 Pita 3:8) Wan man blong givim advaes we hem i gat save i talem se: “Ol tok nogud we man i sakem we i no tingbaot i save mekem narafala man i harem nogud, olsem we naef blong faet i stikim hem, be tok we i waes i save mekem man i harem gud bakegen.”—Ol Proveb 12:18.

Wan hasban we waef blong hem i mekem krangke long hem, i talem se: “Mi wantem tumas harem sam tok we oli kaen mo gud, blong leftemap tingting blong mi. Mo waef blong mi i wantem tumas harem sam advaes we i stret long hem mo sam tok blong presem hem from traehad blong hem. Sapot ya i save halpem hem blong gohed.”

Sipos wan man i tingtinggud mo i prea fastaem, nao biaen hem i mekemap tingting blong hem blong divos no seraot from wan risen we Baebol i agri long hem, i oraet nomo. I nogud blong givim advaes long hem blong soemaot se hem i gat poen. I moa gud blong givhan long hem blong winim ol nogud filing ya.

Wan man i talem se: “Sipos yu rili wantem leftemap tingting blong wan man, yu no mas fogetem ol dip filing we hem i kasem.”

[Bokis blong pija long pej 7]

FROM WANEM SAM OLI STAP TUGETA

Long plante ples, ol waef oli mas jus blong stap wetem hasban blong olgeta we i mekem i krangke long olgeta, nating se man ya i no tanem tingting blong hem. Wan eksampel, sam Kristin waef oli laef long ol kantri we ol manples oli faet oltaem no oli pua tumas. Nao ol woman ya oli no lego hasban we i bin mekem nogud, from we long ol narafala rod hem i gohed blong lukaot long famle blong hem, nating se hem i no man blong bilif. Olsem ya nao, oli gat ples blong stap, wan man blong lukaot long olgeta, oli kasem mane oltaem, mo long plante rod, famle i stap gud from we i gat wan hasban long haos ya—nating se maet hem i mekem trabol. Tingting blong olgeta se, i no isi. Be oli moa fri olsem, bitim we olgeta nomo i mas lukaotem famle.

Samtaem, afta plante yia we hem i gat longfala tingting, wan waef i harem gud from we hasban blong hem i jenisim fasin blong hem, nao hem i kam wan Kristin hasban we i gat lav mo i stap tru wetem hem.—Skelem wetem 1 Korin 7:12-16.

Taswe, yumi no mas tok agens long olgeta we oli jus blong stap wetem hasban blong olgeta we i no tanem tingting blong hem. Olgeta oli mekem wan strong disisen, mo yumi mas halpem mo sapotem olgeta long ol samting we oli nidim.

[Bokis blong pija long pej 8]

?I FOL BLONG HU?

I tru se samtaem, hemia we i no gat fol tu, slak fasin blong hem i no givhan long tufala blong joengud insaed long mared. Be Baebol i talem se: “Taem wan man i wantem tumas ol samting nogud, ol fasin nogud oli holem hem, oli pulum hem, nao hem i foldaon long sin. Mo taem hem i wantem tumas ol samting nogud, fasin ya bambae i kam bigwan moa long hem, nao bambae man ya i stap mekem ol samting nogud from.” (Jemes 1:14, 15) Ating plante samting i joen blong mekem we man ya i go slip wetem narafala woman. Be tingting blong hem blong “wantem tumas ol samting nogud,” hem nao i stamba blong trabol ya. Maet ol slak fasin blong waef oli mekem we rao i kamaot long mared, be sipos hasban i girap, i mekem i krangke long hem, hem i no stap winim ol problem ya nating.—Hibru 13:4.

I moa gud sipos hasban mo waef, tufala i gohed blong traem mekem ol rul blong Baebol i wok long laef blong tufala, blong winim problem ya. Samting ya i min se tufala i mas ‘givgivhan long tufala, mo taem wan long tufala i gat sam poen agens long narawan, tufala ya i mas fofogivim tufala.’ Tufala tu i mas gohed blong soem ol fasin olsem ‘sore long ol man, mo tufala i mas mekem i gud long tufala. Tingting blong tufala i mas stap daon, mo tufala i mas kwaet man, mo tingting blong tufala i mas longfala.’ Mo samting we i impoten moa, tufala i mas “lavem ol man, from we fasin ya blong lavem man, hem i save joenemgud olgeta samting, blong oli kam wan.”—Kolosi 3:12-15.

[Tok blong pija long pej 7]

Fasin blong lesingud long tufala i save givhan blong tufala i bildimap mared bakegen

    Ol buk long Bislama (1987-2026)
    Logaot
    Login
    • Bislama
    • Serem
    • Setemap Olsem Yu Wantem
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ol Rul
    • Privacy Policy
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Login
    Serem