Baebol i Talem Wanem
?Wanem Tingting Blong Ol Kristin Long Saed Blong Mekem Lames?
OL MAN Katolik we oli gat strong bilif, oli agri wetem tok ya we i kamaot i no longtaem long New York Times. Niuspepa ya i raetem tok blong Pop we i “talem bakegen se, long tingting blong jyos sipos wan man Katolik i mestem lames, hem i mekem wan sin.” ?Lames i minim wanem? ?Tijing blong jyos mo Baebol tufala i laenapgud?
Long buk ya Ol kwestin we ol Katolik oli askem, wan Katolik pris, Martin J. Scott i tokbaot Lames olsemia se: “Lames hem i sakrefaes we i no gat blad blong bodi mo blad blong Kraes. Calvari, i sakrefaes blong Jisas wetem blad blong hem we i ron. Lames i klosap sem mak long sakrefaes blong Jisas long Kros. Lames i no wan pija tok, no wan tijing we i bitim mak.” Buk ya i talem tu se: “Lames i singaot Pikinini blong God blong i kam daon long olta blong mifala, mo hem i givim laef blong hem olsem sakrefaes long fored blong God.”
?Baebol i Tokbaot Lames?
Ol Katolik oli bilif se Lames i wan tijing we i kamaot long Baebol. Blong pruvum samting ya, oli yusum tok we Jisas i talem, taem hem i mekem Lod Sapa wetem ol disaepol blong hem. Long taem we Jisas i brekem bred mo i givim waen long ol aposol blong hem, blong tokbaot bred hem i talem se: “Hemia bodi blong mi.” Taem hem i tokbaot waen hem i se: “Hemia blad blong mi.” (Matiu 26:26-28).a Ol man Katolik oli bilif se taem hem i talem tok ya, Jisas i rili jenisim bred mo waen i kam bodi mo blad blong hem. Nating se i olsem, New Catholic Encyclopedia (1967) i talem se: “Yumi no mas tingbaot se mining blong ol tok ya, ‘Hemia bodi blong mi’ no ‘Hemia blad blong mi’ i olsem oli tru wan . . . From we long tok ya [“hemia”] olsem long ‘Taem blong tekem kakae hemia i minim en blong wol’ (Mt 13.39) no ‘Mi mi olsem prapa rop ya grep’ (Jn 15.1) tok ya i blong pijarem no minim wan samting.” From samting ya, buk ya blong ol man Katolik, i luksave tu we ol tok blong Matiu 26:26-28 i no pruvum se bred mo waen i jenis i kam trufala bodi mo blad blong Jisas long laswan kakae blong hem.
Wan man i save tingbaot tok ya we Jisas i talem se: “Mi nao, kakae ya we i laef, we i aot long heven i kamdaon long wol. . . . Man we i kakae mit blong mi, mo i dring blad blong mi, hem i gat laef we i no save finis.” (Jon 6:51, 54). Sam blong olgeta we oli lesin long Jisas, tingting blong olgeta i foldaon, from oli ting se Jisas i talem tok ya long trufala mining. (Jon 6:60) Be yumi save askem se, ?Jisas i rili jenisim bodi blong hem i kam bred long taem ya? !No gat! Hem i yusum wan pijatok. Hem i skelem hem wan wetem bred, from we tru long sakrefaes blong hem, bambae hem i givim laef blong ol man. Jon 6:35, 40 i talem klia se taem yumi soemaot bilif long Jisas Kraes, hemia i minim se yumi kakae bred mo waen.
Lames i wan impoten kastom we Katolik Jyos i stap folem. Taswe yumi ting se Baebol i sapotem tingting ya. Be no gat. Catholic Encyclopedia (1913) i eksplenem from wanem: “Stampa blong bilif blong mifala . . . hemia folem kastom. Stat long taem bifo kasem naoia, oli askem mo mekem Sakrefaes blong Lames olsem wan impoten samting.” Yes, Lames blong Roman Katolik Jyos i folem kastom, i no stanap long Baebol.
Nomata se oli bilif strong long tijing ya, wan kastom we i no laenap wetem Baebol, God i no save agri long hem. Jisas i tok strong long ol haeman blong skul long taem blong hem se: “Yufala i mekem tok ya blong God i nating nomo, blong bambae yufala i save holem kastom blong yufala.” (Matiu 15:6) From we Jisas i tinghevi long Tok blong God, yumi mas lukluk tijing long saed blong Lames folem Tabu Tok blong God.
?Kraes i Givim Laef Blong Hem—Hamas Taem?
Katolik Jyos i tijim se evri taem we oli mekem Lames, i olsem se Jisas i givim laef blong hem long God. Be long sem taem oli talem se hem i no rili ded, mo sakrefaes ya blad i no ron long hem. ?Baebol i agri wetem tingting ya? Makem tok long Hibru 10:12, 14: “[Jisas] i letem laef blong hem blong i tekemaot sin blong ol man. Long wan sakrefaes ya nomo we Kraes i mekem, hem i mekem ol man oli tabu, oli man blong hem, we olgeta oli stret gud olgeta, nao bambae oli stap olsem gogo i no save finis..”
Be wan man Katolik we i gat strong bilif i save talem se: ‘?Be Jisas bambae i no givim laef blong hem plante taem, olsem sakrefaes? Yumi evriwan yumi mekem sin plante taem.’ Baebol i givim ansa long Hibru 9:25, 26: “[Kraes] i no go plante taem blong givim laef blong hem long God. . . . Be naoia we bambae i no longtaem, wol ya i finis, hem i kamtru wan taem nomo blong hem i givim laef blong hem blong tekemaot sin blong ol man.” Makemgud se: Kraes hem “i no go plante taem blong givim laef blong hem long God.” Long Rom 5:19, aposol Pol i eksplenem from wanem: “Nao from we wan man nomo i no obei long God, God i mekem we olgeta man oli kam man nogud. Be long sem fasin, from we wan man nomo i obei long God, God i mekem we plante man oli kam stret man long fes blong hem.” From Adam i no obei long God, i mekem se evri man i mas ded. Praes blong sakrefaes blong Jisas nomo i save pemaot yumi. Praes ya i mekem se olgeta we oli bilif long sakrefaes ya, naoia God i save fogivim ol sin blong olgeta, mo long fiuja, bambae oli save laef foreva.
?Wanem i jenis sipos Jisas i ded wan taem no plante taem? Samting ya i dipen olsem wanem yumi dipen long sakrefaes blong Jisas. Hemia i wan long ol bigfala presen we God i givim—wan presen we i sas tumas, i stret gud olgeta, we bambae yumi neva nidim blong kasem bakegen.
Hem i stret blong tingbaot sakrefaes blong Jisas. Be i no sem mak taem yumi tingbaot wan samting mo blong mekem bakegen samting ya. Eksampel, wan man mo waef blong hem tufala i mekem lafet blong tingbaot taem we tufala i mared, Long taem ya tufala i no mekem lafet blong mared bakegen. Evri yia, ol Witnes blong Jeova oli stap mekem lafet blong makem dei we Jisas i ded. Oli folem rod we Jisas i talem long olgeta—“blong tingbaot hem,” no blong givim hem olsem sakrefaes. (Luk 22:19) Mo tu, long ol yia we i pas, olgeta Kristin ya oli traehad blong gat wan gudfala fasin fren wetem Jeova God tru long Jisas Kraes. Mo oli mekem se laef, fasin, mo bilif blong olgeta oli laenap wetem Tabu Tok blong God.
Oltaem, blong mekem olsem oli mas jenisim tingting blong olgeta. Be ol Witnes blong Jeova oli glad blong save se sipos oli sapotem loa blong God bitim ol kastom blong man, bambae God i blesem olgeta. Mo sipos oli soemaot bilif long blad blong Kraes we i ron long pos, we hem i givim wan taem nomo blong ol man tu taosen yia i pas, bambae hem i wasemaot olgeta sin blong olgeta.—1 Jon 1:8, 9.
[Futnot]
a Olgeta vas we oli yusum long atikol ya oli kamaot long New Jerusalem Bible, Baebol we ol Katolik oli yusum.
[Tok blong pija long pej 26]
Lames blong St. Giles (smol haf)
[Credit Line]
Erich Lessing/Art Resource, NY