Wajtaoa LAEBRI LONG INTENET
Wajtaoa
LAEBRI LONG INTENET
Bislama
  • BAEBOL
  • OL BUK
  • OL MITING
  • g01 10/8 pp. 16-19
  • Bataflae Blong Naet Ol Naes

I no gat video yet long haf ya.

Sori, i gat problem taem i stap lodem video ya.

  • Bataflae Blong Naet Ol Naes
  • Wekap!—2001
  • Ol Sabtaetol
  • Sem Samting
  • Niufala Skin
  • Wokem Wan Haos
  • Laekem Moa Ol Bataflae Blong Naet
  • Ol Man Blong Ridim Wekap! Oli Talem
    Wekap!—2002
  • Lis Blong Ol Japta
    Wekap!—2001
Wekap!—2001
g01 10/8 pp. 16-19

Bataflae Blong Naet Ol Naes

WAN naet, wan bataflae i kam insaed long wan flas resterong. !Taem hem i flae klosap long wan tebol, woman we i stap sidaon long tebol ya i kros tumas, i girap i ronem bataflae ya olsem we i wan mostik blong karem sik i kam long ol man! Ale, bataflae ya i flae i go long narafala tebol, mo i sidaon long kot blong wan man. Man ya mo woman blong hem, tufala i mekem i defren olgeta. Tufala i laekem bataflae ya, tufala i luklukgud long hem, mo tokbaot olsem wanem smol bebet ya i naes tumas mo i no save mekem wan nogud samting long yumi.

Wan man we i stanemap Asosiesen blong ol Bataflae long Connecticut, nem blong hem John Himmelman, i talem se: “I no gat wan laef samting we i kwaet mo i no save spolem man, olsem ol bataflae blong naet.” Hem i gohed se: “Oli no gat samting long maot blong olgeta blong kakae man, mo sam bataflae we oli gruap finis, oli no stap kakae nating. Wan long olgeta ya hemia luna bataflae we plante man oli save long hem. Oli no karem sik no rebis, mo oli no save stikim yu . . . Bighaf blong ol man oli no save se ol bataflae blong dei oli sem mak nomo long ol bataflae blong naet, be oli stap flae long dei.”

Long dei, olgeta man oli laekem ol bataflae, be i no plante man we oli stap luklukgud ol bataflae blong naet mo tokbaot olsem wanem oli naes. Maet yu talem wetem tingting we i hafhaf se: ‘?Oli naes?’ Samfala oli tingbaot ol bataflae blong naet olsem ol kasen brata mo kasen sista blong ol naes bataflae blong dei, be oli talem se bataflae blong naet i no naes olsem bataflae blong dei. Be ol sayentis oli singaotem olgeta evriwan long semfala nem ya Lepidoptera, we i minim “wing we i gat skel.” Ol man oli sapraes long hamas defdefren kaen bataflae i gat. The Encyclopedia of Insects i talem se i gat 150,000 kasem 200,000 defren kaen Lepidoptera. Be smol nomo (10 pesen) oli bataflae blong dei. !Ol narawan oli bataflae blong naet!

Mi mi olsem plante narafala man, mi no stap lukluk gud ol bataflae blong naet. Mi tingbaot olgeta nomo, taem mi stap fulumap ol klos blong koltaem oli go long wan bokis, ale mi putum meresin wetem olgeta blong blokem ol bataflae we oli save kakae klos. Be mi no bin save se ol bataflae oli no stap kakae kaliko taem oli kam bigwan. Oli mekem wok ya taem oli stap olsem ol katapila nomo, bifo we oli kam bataflae.a

?Wanem i jenisim tingting blong mi long saed blong ol bataflae blong naet? I no longtaem i pas, mi mo man blong mi i bin go luk tu fren blong mitufala, nem blong tufala Bob mo Ronda. Bob i save plante samting long saed blong ol bataflae blong naet. Hem i openem wan smol bokis, i soem wan samting long mi we mi mi ting se i wan naes bataflae blong dei. Be hem i talem se hemia wan bataflae blong naet we nem blong hem cecropia no robin bataflae. Hem i wan long ol bataflae blong naet long Not Amerika we i bigwan moa long ol narawan. Taem bataflae ya i openem tufala wing blong hem, hem i bigwan olsem 15 sentimita. Laef blong hem i longfala olsem wan yia, stat long taem we hem i no kamaot long eg yet go kasem we hem i ded. Mi mi sapraes blong save se taem hem i kam bigwan, hem i laef blong 7 kasem 14 dei nomo. Mi lukluk gud long naesfala cecropia, nao mi jenisim tingting blong mi long saed blong ol bataflae blong naet.

Bob i soemaot sam smol mak long botom blong bokis ya. Hem i se: “Ol mak ya oli eg, mo mi hop se bambae mi save lukaotgud long olgeta gogo oli kam ol naesfala bataflae.” ?Lukaotgud long ol bataflae blong naet? Tok ya i pulum tingting blong mi. Afta, mi kasem save se i no isi blong mekem samting ya. Bob i traehad blong tu wik blong mekem ol pikinini oli brekem ol eg, be nogat. Nao hem i saksakem smol wota long olgeta, blong mekem oli wetwet lelebet. Afta we hem i mekem samting ya blong klosap wan wik, i gat 26 pikinini oli kamaot long 29 eg long wan dei. Nao Bob i karem ol smosmol wom ya we oli smol olsem mostik nomo, i putum olgeta oli go insaed long wan besin we i glis, blong oli no save klaem i kamaot.

Faswan kakae blong ol smosmol wom ya, hemia sel blong prapa eg blong olgeta. Biaen, Bob nao i mas givim kakae long olgeta. I hadwok blong faenem stret kakae blong olgeta. Hem i ridim sam buk, nao i givim sam lif blong tri ya maple long olgeta. Ol wom ya oli klaem i go antap long ol lif ya be oli no kakae. Be, taem Bob i givim lif blong tri ya cherry mo birch, oli kakae we oli kakae.

Taem ol smosmol wom ya oli kam ol katapila, Bob i putum olgeta long wan spesel bokis we i gat waea i blokem. Bokis ya i wetwet lelebet, i stret nomo long ol katapila mo lif. Mo tu, bokis ya i blokem gud ol katapila we oli wantem wokbaot olbaot taem oli kam bigwan lelebet.

Bob i luk se i wan bigfala wok blong faenem kakae blong 26 hanggri katapila. Evri taem we hem i fulumap bokis blong olgeta wetem ol lif, oli flatem olgeta evriwan long tu dei nomo. Taswe, hem i askem smol sista blong hem wetem wan narafala boe mo gel tu blong oli givhan long hem blong lukaot gud mo givim kakae long ol katapila we oli stap gru hareap.

I impoten we ol katapila oli kakae bigwan, i no blong mekem oli gru nomo, be tu blong oli gat kakae taem oli kam bigwan. Hemia from we bataflae ya cecropia i no gat tut long maot blong hem. Long sot laef blong hem afta we i kam bigwan, hem i no kakae nating, hem i dipen fulwan long kakae we hem i bin tekem taem hem i katapila.

Niufala Skin

Taem ol katapila oli stap gru, oli jenisim skin blong olgeta plante taem. Laef blong olgeta bitwin long ol taem ya we oli jenisim skin, ol man oli kolem instar.

Skin blong katapila ya cecropia i no stap gru, ale taem katapila i kam bigwan mo skin i no moa save kavremap hem, naoia i stret taem blong i jenisim skin blong hem. Bob i luksave wetaem samting ya i klosap, from we ol katapila oli no moa kakae. Blong tekem wan niufala skin, oli wivim tred i kam samting olsem wan smol pilo, oli fasem bodi blong olgeta long hem, mo oli no muf nating, gogo sam dei i pas. Taem niufala skin i gru finis, oli wokbaot i go, nao oli livim olfala skin i stap fas long smol pilo ya. Mi luk ol katapila taem oli stap long laswan instar, mo mi sapraes we oli bigwan finis. Oli longfala olsem 12 sentimita, mo oli bigwan olsem fingga blong mi.

Wokem Wan Haos

Afta long laswan instar, wanwan katapila i wokem smol haos blong hem. Hem i wivim wan hif blong ol smosmol tred nao i fasem olgeta long wan stik. Ol cecropia oli wokem tu kaen haos. Wan i bigwan, ol tred oli no fasfas tumas, i slak i hang daon we botom blong hem i raon mo top blong hem i kam smol sloslou. Narawan i smol moa mo ol tred oli fasfas, hem i longfala mo antap mo daon tugeta i kam smol sloslou. Tufala haos ya i gat wan basket insaed we oli wokem long ol tred we oli fasfas gud. Klosap olgeta haos blong ol cecropia oli braon we i red lelebet, braon, dak grin, no waet we i blak lelebet. Ol haos ya oli bigwan taem yumi skelem wetem haos blong ol narafala bataflae blong Not Amerika. Sam haos blong ol cecropia oli longfala olsem 10 sentimita mo oli bigwan olsem 5 kasem 6 sentimita. Mo ol nambawan haos ya oli naf blong blokemgud ol bataflae taem ples i kolkol olsem -34 digri.

Afta we ol katapila oli go stap long haos blong olgeta, mifala i no save mekem wan samting, mifala i wet nomo. Ale, taem ol tri oli stap putum flaoa, samples wan yia afta we Bob i kasem faswan bigfala bataflae, oli jes kamaot long haos blong olgeta. Ol stik we ol haos blong katapila oli fas long olgeta, Bob i planem long graon blong oli stanap stret. I no longtaem biaen, ol cecropia oli kamaot long ol haos blong olgeta, wan nomo i no kamaot. Long taem ya, mifala i luksave se ol hadwok mo longfala tingting blong mifala i no blong nating nomo.

Laekem Moa Ol Bataflae Blong Naet

From we mi bin luk olsem wanem ol cecropia oli bon mo oli gru, naoia mi stap lukluk moa ol bataflae we oli stap flae raon long ol laet long naet mo oli sidaon long wol blong haos. Samting ya i mekem se mi wantem faenemaot moa long saed blong ol bebet ya we oli pulum tingting blong mi. Ale, mi kasem save se ol bataflae oli save flae i go longwe, samfala oli pasem haf blong laef blong olgeta long ples we i farawe. Wan smol bataflae blong naet we oli kolem diamondback, hem i smosmol olsem 2.5 sentimita nomo taem i openem tufala wing blong hem. Be olgeta ya oli aot long Yurop, oli folem rod we i pas long Not Si, go kasem Inglan. Mo ol bataflae we oli kolem sphinx, no hawkmoth, oli flae raon long ol flaoa olsem pijin ya hummingbird.

Smol taem afta we mi lukluk laef blong ol cecropia, mi luk wan we i stap spel long wan flaoa aninit long laet long rod. Mi save se yu neva mas holem wing blong wan bataflae from we ol skel long wing oli sofsof tumas. Be, sipos yu putum han blong yu long fored blong wan bataflae, maet bambae hem i wokbaot i go long fingga blong yu. Ale, mi traem blong mekem samting ya, nao naesfala bataflae ya i mekem mi mi glad, i wokbaot i kam long fingga blong mi. Biaen, hem i flae i go antap long ol tri. Taem hem i flae, hem i luk olsem wan bataflae blong dei nomo. Ale, nekis taem yu luk wan bataflae blong dei, traem luklukgud. Maet hem i wan naes bataflae blong naet we i no save mekem wan nogud samting long yu.—Wan woman i sanem stori ya i kam.

[Futnot]

a Sam katapila we oli no kam bataflae yet, oli save spolem kakae long garen tu.

[Tok blong pija long pej 16, 17]

1. Bataflae blong naet we oli kolem Robin (cecropia)

2. Bataflae Polyphemus

3. Bataflae Sunset

4. Bataflae Atlas

[Credit Lines]

Natural Selection© - Bill Welch

A. Kerstitch

[Tok blong pija long pej 18]

Ol defren haf blong laef blong cecropia:

1. Eg

2. Katapila

3. Bigfala bataflae

[Credit Line]

Natural Selection© - Bill Welch

    Ol buk long Bislama (1987-2026)
    Logaot
    Login
    • Bislama
    • Serem
    • Setemap Olsem Yu Wantem
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ol Rul
    • Privacy Policy
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Login
    Serem