?From Wanem God i Letem Ol Man Oli Safa?
OLGETA we oli askem kwestin ya “?From wanem?” oli nidim save. Be samfala we oli askem kwestin ya oli jes lusum wan fren no famle. Olgeta ya oli nidim blong haremgud bakegen long tingting mo filing blong olgeta tu. ?Olsem wanem? ?Baebol i save mekem man i haremgud bakegen? Tingbaot tri impoten trutok blong Baebol we oli joen wetem bisnes ya.
Faswan se, i no rong blong askem kwestin ya, ?From wanem God i letem ol man oli safa? Samfala oli fraet blong askem kwestin ya, oli ting se sipos oli askem, oli no gat bilif mo respek long God. Be i no olsem. Plante man long taem bifo tu oli askem kwestin ya wetem gudfala tingting. Profet Habakuk i askem long God se: “?From wanem yu letem mi mi stap luk ol trabol ya olsem? ?Bambae yu yu stap lukluk ol trabol ya gogo kasem wetaem? Naoia raonabaot long mi, ol man oli stap faet oli stap kilkilim olgeta, mo oli stap spolem olgeta samting. Olbaot long evri ples, ol man oli stap rao, mo oli stap faet.” (Habakuk 1:3) Jeova God i no tok strong long Habakuk. Defren olgeta, hem i mekem se ol tok blong gudfala man ya i stap long Baebol blong yumi evriwan i save ridim.—Rom 15:4.
Seken samting: I impoten blong kasem save se God i sore long yu taem yu safa. God i no olsem sam man we oli no kea, mo we yumi faenem i had blong kasem save long tingting mo filing blong olgeta. Nogat. Jeova i no laekem nating ol rabis fasin mo i no laekem nating blong luk we man i safa from. (Ol Sam 37:28; Ol Proveb 6:16-19) Long taem blong Noa, ‘tingting blong God i kam nogud’ from ol raf fasin we oli fulap long wol ya. (Jenesis 6:5, 6) Tingting blong God i no jenis, hem i gat semfala filing long saed blong ol nogud samting we i stap hapen tede.—Malakae 3:6.
Namba tri samting: God i no stamba blong rabis fasin. Baebol i talem klia se God i no stamba blong fasin ya blong kilim man i ded mo rabis wok blong ol teroris. Sipos wan man i talem se ol samting ya i kamaot long God, hem i stap spolem nem blong God. Makemgud tok blong Job 34:10 (NW ): “!I longwe long fasin blong tru God blong mekem nogud fasin, mo i longwe long fasin blong God ya we i gat olgeta paoa blong jajem man long fasin we i no stret!” Ol tok blong Jemes 1:13 i klosap sem mak: “Sipos ol samting i kam blong pulum tingting blong man, blong mekem hem i foldaon long sin, bambae hem i no mas talem se, ‘Ol samting ya i kamaot long God,’ from we i no gat samting nogud we i save pulum God blong mekem hem i gorong. Mo i no fasin blong God blong pulum man blong mekem hem i foldaon long sin.” Taswe, sipos wan trabol i kasem yu we i stap mekem yu yu safa, yu save gat strong tingting se i no God we i mekem trabol ya i kamaot.
?Hu i Rula Blong Wol Ya?
Kwestin i stap yet se: ?Sipos God i lavem yumi, mo i stap mekem i stret oltaem, mo i gat olgeta paoa, from wanem ol nogud fasin oli stap long evri ples raonabaot long yumi? Fastaem, i gud blong stretem wan rong tingting we plante man oli gat. Oli ting se God ya we i gat olgeta paoa, hem i rula blong wol ya, mo hem i bos long evri smosmol samting we i hapen. Presiden blong wan skul we i trenem ol lida blong jos i talem se: “Olgeta smosmol samting long heven mo long wol, ol atoma tu we oli smol bitim mak, be God i bos long olgeta evriwan.” ?Olsem wanem? ?Hemia nao samting we Baebol i tijim?
Nogat. Plante man oli sapraes blong luk wanem we Baebol i talem long saed blong rula blong wol ya. Fas Jon 5:19 (NW ) i talem se: “Ful wol i stap aninit long paoa blong hemia we i rabis nomo.” ?Hemia we i rabis i minim hu? Jisas Kraes i talem se hemia Setan, we hem nao i “masta blong wol ya.” (Jon 14:30) ?Olsem wanem? ?Naoia yu stat kasem save long bisnes ya? Setan i wantem mekem nogud long yumi, trikim yumi, agensem yumi—hemia ol fasin we oli biaen long plante trabol we i mekem yumi safa. ?Be from wanem God i letem Setan i rul?
Wan Poen We Setan i Stanemap Long Iden
Traem tingbaot sipos wan man i girap long fored blong ol narafala, i talemaot poen agens long wan gudfala papa we i lavem ol pikinini blong hem mo i lukaotgud long olgeta. Hem i talem se papa ya i stap mekem i strong tumas long ol pikinini blong hem, mo i no wantem givim ol gudfala samting long olgeta. ?Papa blong ol pikinini ya bambae i harem olsem wanem? ?Sipos hem i girap i faetem man ya, yu ting se samting ya bambae i pruvum se ol tok blong man ya oli giaman? !Nogat! Ating bambae i soem se tok blong man ya i tru.
Stori ya i givhan long yumi blong kasem save long fasin we Jeova God i folem blong stretem poen we Setan i putum agens long hem long Iden. God i talem long faswan man mo woman, Adam mo Iv, se hem i gat wan nambawan plan blong ol pikinini blong hem long wol. Oli mas karem plante pikinini mo fulumap wol, lukaotgud long evri samting, mo mekem olgeta ples oli kam paradaes. (Jenesis 1:28) Plante handred milian pikinini blong God long heven, hemia ol enjel, olgeta tu oli wantem tumas blong luk we nambawan plan ya blong God i kamtru.—Job 38:4, 7; Daniel 7:10.
Jeova i gat fasin blong givim presen wetem gladhat blong hem. Taswe, hem i putum Adam mo Iv long wan naesfala garen we i gat ol gudfala frut long hem. Wan tri nomo, God i putum tabu long hem—‘tri ya we i save mekem tufala i save ol fasin we i gud, mo ol fasin we i nogud.’ Sipos Adam mo Iv i respektem tabu ya, bambae tufala i soemaot se tufala i trastem Papa blong tufala fulwan. Bambae tufala i soem se tufala i luksave we God i gat raet blong talem long ol pikinini blong hem, wanem samting i stret mo wanem samting i no stret.—Jenesis 2:16, 17.
Be sore tumas, wan long ol pikinini blong God long heven i gat hae tingting, nao i wantem se ol narafala oli bodaon long hem. Ale hem i giaman long Iv se sipos hem i kakae frut we God i putum tabu long hem, bambae hem i no save ded. (Jenesis 2:17; 3:1-5) Long fasin ya, rabis enjel ya Setan i girap agensem God. !Hem i talem se God i giaman! Hem i go moa, i talem se God i haedem ol impoten save we Adam mo Iv i nidim. Hem i wantem minim se ol man oli save bos long olgeta nomo, long saed blong wanem samting i stret mo wanem samting i no stret. Yes, Setan i putum poen agens long God se hem i wan nogud Papa mo Rula, mo se hem, Setan, i save mekem i moagud.
Taem enjel ya i giaman blong trikim Iv, hem wan i mekem se hem i kam Devel Setan. Tufala nem ya i minim “Man blong agens” mo “Man blong giaman.” ?Ale, Adam mo Iv i mekem wanem? Tufala i tanem baksaed long God, tufala i tekem saed blong Setan.—Jenesis 3:6.
Jeova i naf blong kilim ol stronghed ya oli ded, wantaem nomo. Be, olsem stori blong yumi antap i soem, faet mo raf fasin i no save stretem ol trabol olsem. Tingbaot tu se taem Setan i putum poen agens long God, plante milian enjel oli stap lesin. Yes, i gat sam long olgeta, yumi no save hamas stret be maet plante lelebet, we biaen oli agensem God, oli joen wetem Setan. Long rod ya, oli kam ol devel.—Mak 1:34; 2 Pita 2:4; Jud 6.
?From Wanem God i No Mekem Wan Samting?
Taem Setan i pulum Adam mo Iv blong seraot long God, tufala i no rili kam bos blong tufala. Setan i statem wan famle we hem nao i bos long hem. Famle ya bambae i jusum ol samting we olgeta nomo oli wantem mekem mo ol fasin we olgeta nomo oli wantem folem. Be “papa” blong olgeta, Setan, hem nao i rili pulum olgeta blong jusum ol samting ya, nating we oli luksave Setan no nogat. (Jon 8:44) ?Olsem wanem? ?Fasin blong laef olsem bambae i rili mekem olgeta oli fri mo givim glad we i stap longtaem? Jeova i save finis se bambae i no mekem olsem. Be hem i letem ol stronghed ya oli gohed blong bos long olgeta. Long rod ya nomo, hem i save stretem blong olwe ol poen we oli stanemap long Iden.
Blong moa long 6,000 yia ol man oli stap bildimap wan fasin blong laef long wol ya. Oli traem ol defren kaen gavman mo ol defdefren fasin blong laef. ?Olsem wanem? ?Yu yu glad long frut we i kamaot? ?Ol man oli rili hapi, oli stap long pis mo oli joengud? !I klia se nogat! Ol faet, hanggri, disasta, sik mo ded oli stap spolem ol man. Oli mekem se ol man oli traehad blong ‘nating nomo,’ oli “krae,” mo oli “harem nogud,” olsem Baebol i talem.—Rom 8:19-22; Prija 8:9.
Be maet samfala oli stap askem yet se: ‘?From wanem God i no blokem ol trabol ya?’ Sipos God i blokem, bambae i no stret. Mo tu, ansa blong poen ya we Setan i putum agens long hem bambae i no kamaot klia. Maet ol man oli ting se oli save girap agensem God be bambae oli no kasem trabol from. Taswe, Jeova i no save mekem wan samting blong blokem ol rabis fasin, trabol, mo ded we i kamaot taem man i brekem loa blong hem.b !Jeova i no save mekem wan samting we i sapotem giaman toktok blong Setan se wol blong hem i save win mo i save givim glad long ol man! Be Jeova i no stap nating nomo, hem i kea yet long ol man. Mo hem i stap mekem plante samting, we bambae yumi tokbaot naoia.
“Oltaem Papa Blong Mi i Stap Wok”
Tok ya blong Jisas i soemaot se God i no stap nating nomo. Hem i no stap olsem nomo we i lukluk ol samting we i hapen be i no mekem wan samting. Nogat. (Jon 5:17) Stat long taem blong stronghed fasin long Iden, God i bisi we i bisi. Hem i pulum ol man blong oli raetem promes blong hem long Baebol se wan spesel “pikinini” bambae i bon, we bambae i spolemgud Setan mo olgeta we oli stap long saed blong hem. (Jenesis 3:15) Mo tu, God i yusum Pikinini ya blong statem wan Kingdom no gavman long heven. Kingdom ya bambae i karem blesing i kam long ol man we oli obei long God, mo bambae i finisim ol samting we oli mekem man i safa, wetem ded tu.—Jenesis 22:18; Ol Sam 46:9; 72:16; Aesea 25:8; 33:24; Daniel 7:13, 14.
Blong mekem ol nambawan promes ya oli kamtru, Jeova i sanem Man ya we bambae i bigfala Rula blong Kingdom ya, i kam long wol ya. Hemia Pikinini blong hem, Jisas Kraes. (Galesia 3:16) Jisas i mekem samting we God i wantem, hem i tijim ol man long saed blong Kingdom blong God. (Luk 4:43) Yes, ol samting we Jisas i mekem long wol ya i soemaot wanem we bambae hem i mekem taem hem i stap King long Kingdom ya. Hem i givim kakae long plante taosen man, hem i mekem sikman i kamgud bakegen, hem i mekem dedman i laef bakegen, mo i mekem bigfala win i stap kwaet blong soemaot paoa we hem i gat long weta. (Matiu 14:14-21; Mak 4:37-39; Jon 11:43, 44) Long saed blong Jisas, Baebol i talem se: “Hem i olsem ansa we i talem se ‘Yes’ long olgeta promes we God i talem finis.”—2 Korin 1:20.
Olgeta we oli lesin long Jisas, Jisas i ‘tekemaot olgeta long wol ya’—hemia ol fasin blong wol ya we i stap longwe long God mo we Setan i rul long hem. Nao Jeova i welkamem olgeta oli kam insaed long famle blong hem. (Jon 15:19) Bigfala famle blong ol trufala Kristin ya raon long wol i gat lav, i holemtaet pis, mo i wok strong blong stretem enikaen tingting we maet sam long olgeta oli gat agensem man blong narafala laen no kala.—Malakae 3:17, 18; Jon 13:34, 35.
Ol trufala Kristin ya oli no sapotem rabis wol ya. Oli sapotem mo talemaot Kingdom blong God. Olsem nao, oli obei long tok we Jisas i talem long Matiu 24:14. Traem tingbaot: ?Hu olgeta we oli talemaot ‘gud nius blong Kingdom’ long fulwol? ?Hu olgeta we oli olsem wan brata long fulwol, mo we oli no joen long ol wo mo faet bitwin ol defren laen blong man mo ol defren kantri? ?Hu olgeta we oli folem Tok blong God long ol fasin blong olgeta, nating se ol narafala man oli agri long ol rul blong Baebol we oli folem no nogat? (1 Jon 5:3) Plante man oli luksave finis se hemia ol Witnes blong Jeova. Plis lukluk ol pruf blong samting ya.
!Jusum Rul Blong God!
Ol man we oli stap longwe long God mo we Setan i lidim olgeta oli go krangke, oli wokem wan fasin blong laef we i mekem ol man oli harem nogud tumas, mo oli no moa gat rod blong kamaot long ol trabol ya. !Oli stap spolem graon we yumi wokbaot long hem tu! Be Jeova i putumap wan gavman long heven we i jenisim laef blong plante milian man finis, i mekem laef blong olgeta i kam moagud, mo i soemaot rod long olgeta blong kasem wan gudfala fiuja. (1 Timoti 4:10) ?Bambae yu yu jusum rul blong hu?
Naoia i taem blong jus, from we God bambae i no letem Setan mo rabis wol blong hem i gohed blong olwe. Plan we God i gat fastaem blong mekem wol ya i kam paradaes, i no jenis nating. Blong mekem plan ya i kamtru, Kingdom blong God mo ol man we oli sapotem Kingdom ya bambae oli kam strong moa, be wol we Setan i bos long hem bambae i kasem moa trabol mo “soa” gogo God i finisim gud ol samting ya. (Matiu 24:3, 7, 8) Taswe, sipos yu bin krae long God wetem fulhat blong yu se “?From wanem?” i gud yu lesin long hem. Yu save mekem olsemia sipos yu trastem promes blong Baebol long saed blong wan gudfala fiuja, mo yu letem promes ya i leftemap tingting blong yu. Naoia nomo, ol wota blong ae blong yu we i foldaon from sore, i save kam wota blong ae we i foldaon from glad.—Matiu 5:4; Revelesen 21:3, 4.
[Futnot]
a Ol smosmol samting insaed long evri samting long skae mo long graon, we man i save luk wetem glas nomo.
b Long taem bifo, Jeova i mekem sam samting blong blokem no givhan long sam man, be ol wok ya blong hem oli neva sapotem rabis wol ya. Hem i mekem ol samting ya blong givhan long plan blong hem i kamtru.—Luk 17:26-30; Rom 9:17-24.
[Foto blong pija long pej 7]
?Yu yu glad long frut we i stap kamaot long rul blong man?
[Credit Line]
Baby: © J. B. Russell/Panos Pictures; crying woman: © Paul Lowe/Panos Pictures
[Foto blong pija long pej 8]
Bambae Jisas i mekem wol ya i kam Paradaes bakegen—mo bambae i mekem ol dedman oli laef bakegen tu