LESEN 6
Luksave Wanem i Stret Mo Wanem i Rong
?I MINIM WANEM?
Man we i gat gud fasin i luksave wanem i stret mo wanem i rong. Mo hemia i no stanap long ol filing we hem i gat long taem ya. Defren olgeta, hem i letem ol rul blong Baebol i lidim hem, nating se i no gat man i luk hem.
?FROM WANEM I IMPOTEN?
Pikinini i save harem plante giaman samting long saed blong wanem i stret mo wanem i rong. Maet hem i harem long ol fren long skul, long ol miusik o long ol muvi mo program long TV. Hemia i save traem bilif blong hem long saed blong wanem i stret mo i rong.
Hemia i wan bigfala problem taem oli kam yangfala. Buk ya Beyond the Big Talk, i talem se ol yangfala “oli mas kasemsave se plante man bae oli fosem olgeta blong kam popiula blong narafala i laekem olgeta. Be oli mas lanem blong mekem samting we i stret, nating se ol fren blong olgeta bae oli no agri.” Taswe, papa mama i mas tijim pikinini bifo we hem i kam yangfala.
TIJIM PIKININ
Talem klia wanem i stret mo wanem i rong.
ADVAES BLONG BAEBOL: “Olgeta we oli kam bigman finis, . . . oli trenem tingting blong olgeta blong luksave samting we i stret mo samting we i rong.”—Hibrus 5:14.
Yusum ol tok we i soemaot klia wanem i stret mo wanem i rong. Yu yusum ol samting we oli hapen evridei blong mekem pikinini i luksave se: “Hemia fasin blong tok tru, mo hemia giaman.” “Hemia fasin blong holemstrong long narafala, mo hemia fasin blong lego narafala.” “Hemia kaen fasin, mo hemia fasin we i no kaen.” Hemia bambae i halpem pikinini blong i lanem blong mekem samting we i gud mo no mekem samting we i rong.
Eksplenem from wanem yu talem se samting ya i stret no i rong. Maet yu save askem se: ?From wanem i impoten blong tok tru? ?Olsem wanem giaman i save spolem frensip blong yu wetem narafala? ?From wanem i rong blong stil? I gud yu halpem pikinini blong i luksave samting we i stret mo samting we i rong.
Talemaot from wanem i impoten blong hem i gat ol gudfala fasin. Yu save talem long hem se: “Sipos yu tok tru, narafala bae i trastem yu,” o “Sipos yu kaen, ol man bae oli wantem fren wetem yu.”
Soem gudfala fasin long famle.
ADVAES BLONG BAEBOL: “Gohed blong faenemaot se yufala i wanem kaen man.”—2 Korin 13:5.
Taem yu soem gudfala fasin insaed long famle, bambae yu save talem se:
“Mifala i no stap giaman.”
“Mifala i no stap faet o singaot strong long narafala.”
“Mifala i no laekem fasin blong tok nogud long narafala.”
Pikinini bambae i luksave se gudfala fasin i no olsem wan rul, be i mekem famle i gat gudnem.
Yu tokbaot ol gudfala fasin blong famle blong yu wetem pikinini. Yu yusum ol samting we i hapen evridei blong tijim hem. Yu save skelem fasin blong yufala wetem fasin blong ol man long TV o long skul, mo yu askem long pikinini se: “?Bae yu mekem wanem?” “?Famle blong yumi bae i mekem wanem?”
Gohed blong soem ol gudfala fasin.
ADVAES BLONG BAEBOL: “Yufala i mas gohed blong mekem se tingting blong yufala we i save stikim yufala, i stap klin oltaem.”—1 Pita 3:16.
Talem gudfala tok from gudfala fasin blong hem. Sipos pikinini i soem gudfala fasin, yu talem ol gudfala toktok long hem. Mo yu eksplenem from wanem yu talem tok ya. Eksampol, yu save talem se: “Mi mi praod from we oltaem yu tok tru.” Sipos pikinini i talemaot rong we hem i mekem, i gud yu talem gudfala tok bifo we yu stretem hem.
Stretem nogud fasin blong hem. Halpem pikinini blong i save frut we i save kamaot from samting we hem i mekem. Pikinini i mas luksave rong blong hem, mo olsem wanem fasin blong hem i defren long fasin blong famle. Sam papa mama oli no wantem mekem pikinini i harem nogud, nao oli no talem rong samting we hem i mekem. Be sipos oli talemaot, hemia bambae i trenem pikinini blong i skelem samting we i stret mo samting we i rong.