Wajtaoa LAEBRI LONG INTENET
Wajtaoa
LAEBRI LONG INTENET
Bislama
  • BAEBOL
  • OL BUK
  • OL MITING
  • g25 No. 1 pp. 6-9
  • Yusum Mane Long Waes Fasin

I no gat video yet long haf ya.

Sori, i gat problem taem i stap lodem video ya.

  • Yusum Mane Long Waes Fasin
  • Wekap!—2025
  • Ol Sabtaetol
  • Sem Samting
  • ?FROM WANEM I IMPOTEN?
  • SAMTING WE YU SAVE MEKEM
  • Laef Wetem Smol Mane Nomo
    Sam Moa Topik
  • 2 Protektem Olting Blong Yu
    Wekap!—2022
  • Rod Blong No Mekem Ol Bigfala Kaon
    Wekap!—1997
  • ?Olsem Wanem Mi Save Yusumgud Mane Blong Mi?
    Ol Yangfala Oli Askem
Luk Moa Samting
Wekap!—2025
g25 No. 1 pp. 6-9
Ol pija: 1. Wan perens i sidaon long tebol blong kakae mo tufala i stap tokbaot ol rod blong yusum gud mane, pikinini blong tufala i stap klosap, long kijin. 2. Wan fon we app blong kalkuleta i open i stap long hem, i stap antap long sam pepa blong bil mo risit.

PRAES I STAP GO ANTAP

Yusum Mane Long Waes Fasin

Taem praes blong ol samting i go antap, yumi evriwan i safa. Be yumi no mas ting se i no gat rod blong winim problem ya. I gat sam samting we yumi save mekem blong givhan long yumi.

?FROM WANEM I IMPOTEN?

Sipos yu no yusum mane blong yu long waes fasin, bambae yu gat problem blong mane mo yu wari bitim mak. Mo nomata se yu gat smol mane nomo, be i gat sam samting we yu save mekem blong givhan long yu.

SAMTING WE YU SAVE MEKEM

No spenem mane bitim wanem we yu gat. Hemia bambae i mekem se tingting blong yu i kwaet, mo yu gat naf mane taem wan samting we yu no tingbaot i hapen.

Blong givhan long yu, i gud yu mekem wan plan. Raetemdaon hamas mane yu stap kasem mo hamas bambae yu spenem. Biaen, tingbaot ol samting we yu rili nidim blong pem. Afta we yu mekem plan ya, i gud yu folem mo mekem sam jenis sipos salari blong yu o praes blong ol samting i jenis. Sipos yu mared, i gud yu storian wetem hasban o waef blong yu, blong yutufala i mekem desisen tugeta.

Traem hemia: Pem ol samting wetem mane we yu holem wetem yu, i bitim we yu yusum kad. Samfala oli luk se hemia i givhan blong oli yusum gud mane mo no mekem tumas kaon. Mo tu, i gud blong jekem akaon blong yu, blong luk hamas mane yu gat mo hamas yu bin spenem. Taem yu save hamas mane yu gat, hemia bambae i givhan blong yu no wari tumas.

I tru se i no isi blong kontrolem fasin ya blong spenem mane bitim mak. Be sipos yu gat wan gudfala plan, hemia i save givhan blong yu no wari tumas long saed blong mane.

“Kaontem praes blong ol samting.”—Luk 14:28.


Traehad blong holemtaet wok blong yu. ?Yu save mekem wanem blong holemtaet wok blong yu? Hemia sam samting we yu save mekem: Stap long wok long stret taem. Gat stret tingting long wok we yu mekem. Soem se yu wantem givhan mo yu wok had. Gat respek. Folem ol rul, mo traehad blong kam gud moa long wok we yu stap mekem.


No spenem mane olbaot. Askem yu wan se: ‘?Mi mi spenem plante mane blong pem ol samting we mi no rili nidim o we oli save spolem mi?’ Eksampol, plante man oli westem mane we oli wok had from long ol samting olsem drag, plei laki, smok, o long alkol. Ol samting ya oli save spolem helt blong man mo mekem hem i lusum wok blong hem.

“Man we i faenem waes . . . hem i glad. I moa gud man i kasem waes, i bitim we hem i stap kasem silva.”—Ol Proveb 3:​13, 14.


Sevem mane from emejensi. Sipos i posibol, sevem sam mane blong yusum taem i gat wan emejensi o wan samting we yu no tingbaot i hapen. Mane ya we yu sevem bambae i mekem se yu no wari taem yu o wan long famle i sik, i lusum wok, o wan narafala samting i hapen.

“Taem mo samting we i hapen we man i no tingbaot, i stap kasem [yumi] evriwan.”—Prija 9:11.

Sam Rod Blong Sevem Mane

Wan klas we i fulap long ol koin.

Rerem kakae long haos.

Fasin ya blong go kakae oltaem long restoron o long wan narafala ples, i save mekem yu westem plante mane. I tru se i tekem taem blong rerem kakae long haos, be hemia i givhan blong yu sevem mane. Mo tu, yu save sua se kakae we yu rerem i gud mo i helti.

Soping long fasin we i waes.

  • Mekem lis blong ol samting we yu nidim blong pem, mo folem lis ya. No pem ol samting we yu no plan blong pem.

  • Sipos praes blong wan samting i godaon, pem plante wantaem sipos yu naf. Putum ol kakae long wan ples we bambae oli no kam nogud kwiktaem.

  • Pem ol samting we oli jip mo oli beswan.

  • Pem ol samting we yu luk se i jip moa long intenet, blong yu no nid blong go long stoa mo pem ol samting we yu no nidim, olsem nao yu save sevem mane. Sipos long ples yu oli save pem samting long intenet, ?yu save traem rod ya?

  • Go long ol stoa we oli katemdaon praes blong ol samting blong olgeta. Skelem praes blong samting we yu wantem pem. Mo jekem sipos samting ya i yusum plante elektrik o nogat, mo sipos i save stap longtaem.

No kwik blong pem niu samting.

Ol kampani we oli wokem ol fon mo ol nara samting, oltaem oli stap wokem ol niufala stael blong ol samting ya blong winim moa mane. Taswe i gud blong stop mo askem yu wan se: ‘?Mi nidim wan niufala fon? Sipos yes, ?mi rili nidim blong pem niufala stael blong fon we i jes kamaot?’

Fiksim mo yusum bakegen.

Lukaot gud long ol samting we yu gat olsem aesbokis mo stof blong kuk blong oli save stap longtaem, mo fiksim olgeta sipos i posibol. Mo tu, yu save sevem mane taem yu pem ol sekenhan samting.

Planem kakae.

?Yu gat wan smol spes we yu save planem sam kakae long hem? Sipos yu mekem olsem, bambae yu no nid blong spenem tumas mane blong pem kakae, mo maet yu save salem o serem ol kakae ya long ol narafala.

“Man we i stap wok had, i sua se ol plan blong hem bambae oli go gud.”—Ol Proveb 21:5.

Kredit kad.

“Oltaem mitufala i jekem praes blong ol samting we mitufala i nidim evri dei, mo mitufala i lukaot gud blong no yusum kad blong mitufala oltaem.”—Miles, Inglan.

Wan not buk, wan pen, mo ol ki blong trak.

“Oltaem mi mo famle blong mi i mekem wan lis blong ol samting we mifala i nidim, bifo we mifala i go soping.”—Jeremy, U.S.A.

Wan plan blong folem evri dei mo wan kalkuleta.

“Oltaem mifala i jekem sipos mifala i gat naf mane blong pem ol samting we mifala i nidim, mo mifala i putum sam mane i stap blong yusum sipos i gat wan emejensi.”—Yael, Isrel.

Wan renj mo wan skru draeva.

“Mitufala i tijim ol pikinini se i gud blong fiksim ol samting, i bitim we mifala i pem niuwan, olsem trak mo ol nara samting long haos. Mo tu, mi mo waef blong mi i lukaot gud blong no pem niufala stael blong ol samting we i jes kamaot.”—Jeffrey, U.S.A.

“Mi no moa spenem tumas mane, from we mi planem sam kakae mo mi fidim faol. Mo tu, mi naf blong serem ol kakae ya wetem ol narafala.”—Hono, Mianma.

Wan man i stap havestem ol defren kaen vejtebol long wan garen.
    Ol buk long Bislama (1987-2026)
    Logaot
    Login
    • Bislama
    • Serem
    • Setemap Olsem Yu Wantem
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ol Rul
    • Privacy Policy
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Login
    Serem