Japta 6
Bigfala Poen Ya We Evriwan i Stap Long Fes Blong Hem
1. (a) ?Setan i sakem wanen ripot long Iden? (b) ?Weswe samting ya i klia long ol tok we hem i talem?
TAEM fasin stronghed i kamaot long Iden, wan bigfala poen i stanap, mo olgeta samting we God i wokem oli mas go long wan saed blong poen ya. Setan i toktok long Iv, mo hem i talem se Iv mo man blong hem Adam, tufala i sot tumas long wan samting. Hem i askem long hem, se: “?God i rili talem se yutufala i no mas kakae long evri tri blong garen ya?” Iv i ansa long hem, from ol tok ya blong God long saed blong wan tri nomo, se: “Yu no mas kakae long hem [tri ya], nogat, yufala i no mas tajem hem, blong yufala i no ded.” Nao, Setan i ripotem Jeova se hem i gyaman, mo hem i talem we laef blong Iv mo laef blong Adam i no laenap long fasin blong obei long God. I olsem we hem i talem se God i stap spolem olgeta samting we hem i wokem, from we hem i no givim wan gud samting long olgeta—paoa ya blong stanemap ol prapa rul blong laef blong olgeta. Setan i talem se: “Tru ya, bambae yutufala i no ded. From we God i save se long stret dei ya we yutufala i kakae long hem, ae blong yutufala i mas open, mo yutufala i mas kam sem mak long God, nao yutufala i save ol samting we oli gud mo ol samting we oli nogud.” (Jen. 3:1-5) Setan i pulum Iv blong hem i bilif, se i gud moa blong hem i mekem ol prapa disisin blong hem. Long ol tok ya, hem i agensem raet blong God blong rulum ol man, mo fasin blong hem blong rulum ol samting. Taswe bigfala poen ya i stanap, se hae fasin blong rulum olgeta samting blong heven mo wol.
2. ?Wanem samting i save sevem tufala faswan papa mo mama?
2 Sipos Iv i laekem tumas Jeova, fasin ya i save sevem hem. Sipos Iv i gat respek long man blong hem we i hed blong famle ya, samting ya tu i save blokem hem blong no mekem wan rong samting. Be hem i tingting nomo long samting ya we i luk olsem wan blesing blong naoia. Ae blong hem i stap wantem tumas samting ya we i tabu. Setan i trikim hem olgeta, nao hem i brekem loa blong God. Ale, hem i pulum Adam blong i mekem olsem. Nomata we Adam i no foldaon from ol gyaman tok blong Setan, hem tu i soemaot we hem i sot tumas long fasin tangkyu we i stanap long lav blong God. Hem i daonem Jeova we i Jif blong hem, mo hem i jusum waef blong hem we i mekem stronghed long God.—Jen. 3:6; 1 Tim. 2:13, 14.
3. (a) ?Wanem narafala poen i joen long gyaman ripot ya we Setan i mekem agens long Hae Rul blong Jeova? (b) ?Hu ya i kasem sam samting from?
3 Faet ya blong Setan we i agensem hae rul blong Jeova, i no finis long ol samting ya we oli kamaot long Iden. Afta we i luk olsem we hem i win, hem i ripotem fasin blong holemstrong blong sam narafala we oli blong Jeova. Samting ya nao i kam wan seken poen long ripot ya, we hem i joen long faswan bigfala poen. Ripot ya i kam bigwan tumas from we hem i kasem ol pikinini blong Adam, mo olgeta speret pikinini blong God, i kasem tu fasbon pikinini blong Jeova, hemia ya we Hem i laekem tumas. Long ol dei blong Job, Setan i talem se olgeta ya we oli mekem wok blong Jeova, oli no mekem olsem from lav blong God mo from fasin blong hem blong rulum olgeta, be oli mekem olsem from sam fasin blong tingbaot olgeta wan wan nomo. Hem i agyu se sipos oli kasem hadtaem, be evriwan i mas lego long God, from we oli folem ol prapa tingting blong olgeta wan wan nomo. ?Tingting ya blong hem i stret?—Job 1:6-12; 2:1-6; Rev. 12:10.
Weswe Oli Mekem Long Fes Blong Bigfala Poen Ya
4. ?From wanem plante man oli no biaenem fasin blong rul blong Jeova?
4 Jeova i no talem se bambae i no gat sam narafala we oli joen long Setan long fasin stronghed blong hem. Nogat. Be taem hem i givim jajmen ya long Iden, God i tokbaot olgeta ya we bambae oli ‘laen blong snek ya.’ (Jen. 3:15) Ol man Farisi we oli mekem plan blong kilim Jisas i ded, mo Judas Iskariot we i tanem baksaed long Kraes, oli blong laen ya. Oli no man we oli foldaon from we oli no luksave rong wei ya. Oli savegud ol samting we oli stret, be oli wantem stanap blong agensem Jeova mo ol man blong hem. Be defren nao, i gat plante narafala man we oli no folem ol loa blong Jeova, from we oli no gat save long olgeta.—Wok 17:29, 30.
5. (a) ?Weswe samfala man oli holemstrong long Jeova? ?Weswe oli tingbaot ol tok blong hem? (b) ?Olsem wanem Noa i soemaot we hem i holemstrong long Jeova? ?Weswe yumi save pulum samfala gud samting from store blong hem?
5 I gat sam man mo sam woman we oli bilif long God, we oli defren tumas long ol man ya we yumi jes storebaot. Ol man mo ol woman ya oli traem kasem save long Hemia we i wokem olgeta, mo oli soemaot we oli holemstrong long hem we i Hae Rula blong olgeta. Yes, oli gat bilif long God. Oli save se laef blong olgeta i stanap long fasin blong olgeta blong lesin long hem mo blong obei long hem. Noa i wan kaen man olsem. Taswe taem God i talem long Noa, “En ya blong olgeta bodi i kam long fes blong mi . . . mas yu yu mekem wan ak [sip] blong yu,” ale, Noa i ona long ol tok ya blong Jeova. Ol narafala man long taem blong hem oli gohed nomo long ol samting blong laef. Nomata we oli kasem ol woning ya, oli stap mekem olsem we i no gat nating we i mas hapen. Be, Noa i bildim wan ak we i bigwan we i bigwan, mo hem i bisi tumas tu from hem i talemaot ol stret rod blong Jeova long ol narafala man. Store ya i talem se: “Noa i mekem i stret nomo long olgeta samting we God i givim oda long hem. Hem i jes mekem olsem.”—Jen. 6:13-22; lukluk tu Hibrus 11:7 mo 2 Pita 2:5.
6. (a) Talem sam narafala fasin blong ol man we oli holemstrong long God. (b) ?Olsem wanem Sera i karem ol gudgudfala fasin ya? ?Weswe yumi save pulum sam gud samting from store blong Sera?
6 Ol man ya we oli holemstong long stret fasin blong Jeova, oli tinghae tumas long fasin blong jif we i gat paoa, mo oli tingtinggud long fasin blong lav blong Jeova. Oli no olsem Iv we i no tingbaot paoa blong man blong hem. Oli no olsem Adam we i no kea long loa blong Jeova. Sera, waef blong Ebraham, i soemaot ol gudgudfala fasin ya. Hem i agri se Ebraham i “masta” blong hem, i no from ol tok blong hem nomo, be from hat blong hem tu. Antap long samting ya, hem wan i laekem tumas Jeova mo hem i wan woman blong bilif. Wetem Ebraham, hem “i wet long taon ya [Kingdom blong God] we i gat prapa fandesen, we God i mekem ol plan blong hem, mo i stanemap.”—1 Pita 3:5, 6; Hib. 11:10-16.
7. (a) ?Long wanem kaen taem Moses i biaenem Hae Fasin blong Rul blong Jeova? (b) ?Weswe store blong hem i givim gud samting blong yumi?
7 Samwe long 430 yia afta we Ebraham i livim ples blong hem, Moses i stanap blong holemstrong long fasin blong Hae Rul blong Jeova. Hem i stanap long fes blong Fero blong Ijip. Hemia i no minim se Moses i ting se hem i naf. Defren nao, tingting blong Moses i hafhaf long saed blong paoa blong hem blong toktok gud. Be hem i obei long Jeova. From we Jeova i givhan long hem mo from brata blong hem Eron i stap wetem hem, plante taem Moses i go talem tok blong Jeova long fes blong Fero. Fero ya i stronghed. I gat tu sam pikinini blong Isrel we oli toktok strong agens long Moses. Be Moses i holemstrong long Jeova, mo i mekem evri samting ya we Jeova i askem long hem. Nao from hem, Isrel i kam fri long Ijip.—Eks. 7:6; 12:50, 51.
8. (a) ?Wanem samting i soemaot we fasin blong holemstrong long Jeova, i bitim fasin blong ona nomo long sam hanraet? (b) ?Weswe fasin ya blong holemstrong long Jeova i save halpem yumi blong ona long 1 Jon 2:15?
8 Olgeta man ya we oli holemstrong long Jeova, oli no ting se oli mas obei nomo long ol smolsmol leta blong loa, se oli mas obei nomo long ol samting we God i mekem ol man oli raetem long loa. Taem waef blong Potifa i traem mekem Josef i slip wetem hem, i no gat yet wan komanmen blong God from sam hanraet we i blokem fasin blong mekem krangke long wan man. Be Josef i save fasin ya blong mared we Jeova i stanemap long Iden. From samting ya, hem i luksave se fasin blong slip wetem waef blong wan man, i mekem God i harem nogud from. Josef i no wantem traem faenemaot ol mak ya we hem i no mas bitim, long fasin ya we God i letem hem i kam olsem ol man Ijip. Hem i biaenem ol wei blong Jeova, from we hem i tingtinggud long ol wok blong God long saed blong ol man. Nao, voes blong hat mo tingting blong hem i pulum hem blong mekem ol samting ya we hem i luksave se oli stret long wil blong God.—Jen. 39:7-12; lukluk Sam 77:11, 12.
9. ?Olsem wanem i klia nomo we Devel i gyaman long ol ripot blong hem we hem i putum long taem blong Job?
9 Nating sipos oli kasem bigfala trabol, olgeta man we oli rili save Jeova, oli no tanem baksaed long hem. Setan i talem se bambae Job i tanem baksaed long God, sipos hem i lusum ol samting blong hem no sipos bodi blong hem i harem nogud tumas. Be Job i soemaot we Devel ya i gyaman nomo. Hem i mekem olsem, nating we hem i no save from wanem ol trabol ya oli stap kam long hem. (Job 2:3, 9, 10) Samtaem biaen, Setan we i traem blong soemaot poen ya yet, i mekem we wan king blong Babilon i kam kros tumas. Nao king ya i sakem tok ya se trifala yangfala Hibrus oli mas ded long wan faea we i bigwan, sipos oli no bodaon blong mekem wosip long wan pija we hem i stanemap. From we trifala ya i mas jusum rod blong obei long ol loa blong Jeova we i blokem gyaman wosip, no rod ya blong ona long komanmen blong king, trifala oli strong blong talem se oli mekem wok blong Jeova we i Hae Rula blong olgeta. Fasin blong trifala ya blong holemstrong long God i gat moa praes long trifala ya, i bitim prapa laef blong olgeta.—Dan. 3:14-18.
10. ?Olsem wanem yumi save rili holemstrong long Jeova, nating we yumi sinman?
10 ?From samting ya, yumi save talem se: Blong gat fasin we i holemstrong long Jeova, wan man i mas stret olgeta? ?Wan man we i mekem mastik i foldaon olgeta? !Nogat! Baebol i tokbaot ol defren taem ya we Moses i foldaon. Jeova i no haremgud from ol taem ya, be hem i no sakem Moses. Nating we oli soemaot gudfala rod long plante samting, ol aposol tu oli gat ol fasin slak blong olgeta. Fasin blong holemstrong long God i minim se fasin blong hat we i pulum yumi blong obei olwe. Be, Jeova i tingbaot sin ya we yumi kasem taem yumi bon, nao God i haremgud sipos yumi no jusum blong fogetem wil blong hem long sam kaen fasin. Nao, sipos yumi mekem wan rong samting, from sam kaen fasin slak blong yumi, i impoten we yumi tanem tingting blong yumi from sin ya, mo yumi no gohed long hem. Olsem ya nao, yumi soemaot we yumi rili laekem ol samting we Jeova i talem se oli gud. Yumi soemaot tu we yumi no laekem nating ol samting ya we hem i talem se oli nogud. From yumi gat bilif long praes blong sakrafaes blong Jisas we i kavremap sin, yumi save haremgud blong stanap klin long fes blong God.—Emos 5:15; Wok 3:19; Hib. 9:14.
11. (a) ?Hu ya i fasgud olgeta long God? ?Samting ya i soemaot wanem? (b) ?Weswe ol samting we hem i mekem oli givhan long yumi?
11 ?Be, samting ya i minim se wan man i no save fasgud olgeta long God? Ansa long kwestin ya i stap olsem wan “tabu tok haed” long 4,000 yia. (1 Tim. 3:16) Nating we God i wokem hem i stret olgeta, Adam i no soemaot rod blong fasin fas long God we i stret olgeta. ?Hu ya i save fasgud olgeta long God? I no gat wan long ol pikinini blong Adam, from we oli sinman nomo. Jisas Kraes i man ya nomo we i save mekem olsem. From ol samting we hem i mekem, Jisas i soemaot we Adam we i laef i stap long sam taem we oli moa gud, i save holemstrong olgeta long God, sipos hem i wantem mekem olsem. Taswe fot ya i no stanap long fasin blong God blong wokem ol samting. Olsem ya nao, Jisas i rod ya we yumi mas folem. Yes, yumi mas soemaot we yumi obei long loa blong God, be tu yumi mas fasgud long Jeova, we i Hae Rula blong heven mo wol.
?Yumi Stanap Olsem Wanem?
12. ?From wanem yumi mas lukaotgud oltaem long fasin blong yumi?
12 Yumi evriwan tede i stanap long fes blong bigfala poen ya we i laenap long heven mo wol. Yumi no save ronwe from. Sipos yumi talem klia se yumi stap long saed blong Jeova, Setan i wantem sutum yumi. Hem i mekem sam hadtaem oli kamaot from enikaen fasin, mo bambae hem i gohed nomo blong mekem olsem gogo kasem we rabis fasin ya blong wol i finis. Yumi no mas slakem fasin blong yumi blong lukaot. (1 Pita 5:8) Fasin blong yumi i soemaot we yumi stanap long wanem saed blong bigfala poen ya.
13. (a) ?Wanem ya i stampa blong gyaman tok mo blong fasin stil? (b) Ansa long ol kwestin ya we oli stap long en blong haf ya, wan kwestin wan taem. Tingbaot sam kaen taem we oli save pulum sam man blong oli mekem ol rong samting ya.
13 Yumi no save talem se fasin we i no stret i no wan big samting, from we ol fasin ya oli stap olbaot long wol. Blong yumi holemstrong long God, yumi mas folem ol stret rod blong Jeova long evri samting blong laef blong yumi. Hemia nao sam samting we yumi save tingbaot:
(1) Setan i yusum wan gyaman tok blong lidim ol faswan papa mama blong yumi blong oli go long sin. Hem i kam “papa blong gyaman tok.” (Jon 8:44)
?Samtaem, ol yangfala oli save gyaman long papa mama blong olgeta blong wanem kaen samting? ?From wanem i impoten we ol yangfala Kristin oli blokem fasin ya? (Prov. 6:16-19)
?Wanem fasin blong bisnes i save mekem wan man i joen long “papa blong gyaman tok,” be i no joen wetem God blong trutok? (Maeka 6:11, 12)
?Sipos yumi talem sam samting blong leftemap yumi, be ol tok ya oli bitim mak, fasin ya i rong sipos hem i no spolem wan narafala? (Sam 119:163; lukluk Wok 5:1-11.)
?Sipos wan man i mekem wan bigfala sin, from wanem i impoten we hem i no traem haedem sin ya from sam gyaman tok? (Prov. 28:13)
(2) Taem Iv fastaem mo Adam biaen, tufala i folem advaes blong Setan we i pulum tufala blong mekemap prapa maen blong tufala long ol samting we oli gud mo ol samting we oli nogud, tufala i stat blong tekem wan samting we i no blong tufala. Tufala i kam man blong stil.
?Yumi save talem se fasin blong stil i stret, sipos man ya we i stilim samting, i pua, mo sipos hem i stilim olting blong wan rij man nomo? (Prov. 6:30, 31; 1 Pita 4:15)
?Fasin blong stil i stap daon moa, sipos fasin blong stil i stap olbaot long ples ya blong yumi? no ?Sipos oli stilim ol smol samting nomo? (Rom 12:2; Efes. 4:28; Luk 16:10)
14, 15. (a) ?Long en blong wan taosen yia blong rul blong Kraes, wanem samting i traem ol man? (b) ?Weswe fasin blong yumi naoia i save halpem yumi long ol samting we bambae oli kamtru?
14 Long taem blong wan taosen yia blong rul blong Kraes, Setan mo ol devel blong hem bambae oli stap long bigfala hol, oli no save spolem ol man. !Wan nambawan taem blong haremgud! Be biaen long wan taosen yia ya, oli mas aot blong wan smol taem nomo. Nao Setan mo olgeta we oli folem hem, bambae oli mekem hadtaem long “ol tabu man,” se ol man ya we oli kam stret olgeta bakegen mo oli holemstrong long God. Bambae hem i go, olsem we hem i stap mekem wan faet agens long “taon ya we God i laekem,” se Nyufala Jerusalem blong heven. Bambae hem i traem blong tekemaot stret fasin ya we i stap long wol.—Rev. 20:7-10.
15 I luk olsem we bambae Setan i yusum ol trik, ol rod blong pulum fasin blong tingbaot wan wan nomo, mo fasin flas tu, olsem hem i mekem bifo. Hem i save yusum ol rod ya blong pulum ol man blong oli lego long Jeova. ?Sipos bambae yumi gat gudfala jans ya blong stap laef long taem ya, weswe bambae yumi stanap? ?Bambae hat blong yumi i stap long saed blong hu long bigfala poen ya? From we olgeta man bambae oli kam stret olgeta, enikaen fasin blong no holemstrong long God, be hemia sam fasin we man ya i jusum mo en blong hem i blong lus blong olwe. !Taswe blong yumi save holemstrong long God long taem ya, i impoten tumas we naoia yumi karem gudfala fasin blong obei kwiktaem nomo long enikaen tok we i kamaot long Jeova, from Tok blong hem mo from ogenaesesen blong hem! From samting ya, yumi soemaot we yumi fasgud long Jeova, we i Hae Rula blong heven mo wol.
Tingtingbak
● ?Wanem ya i bigfala poen ya we evriwan i stap long fes blong hem? ?Weswe hem i kasem yumi tu?
● ?Yumi save makem wanem nambawan samting long ol fasin ya we evri man mo woman ya we oli stap long pej 49, oli soemaot fasin blong holemstrong long Jeova?
● ?From wanem i impoten tumas we evri dei yumi lukaotgud blong givim ona long Jeova from fasin blong yumi?