Japta 13
?From Wanem Tingting Blong Mi i Foldaon?
Oltaem Melanie i mekem samting we i stret long tingting blong mama blong hem. Be taem hem i gat 17 yia, ol samting i jenis. Naoia, hem i no moa joen long ol pleplei long skul, hem i no moa go long ol lafet wetem ol fren blong hem, mo hem i no wari taem ol mak blong hem long skul oli godaon bigwan. Taem papa mama blong hem oli askem gud long hem se wanem i rong, hem i kros, i ronwe, mo i singaot se: “!Livim mi mi stap kwaet! I no gat wan samting i rong.”
Mark i gat 14 yia. Hem i wan boe we i no stap tingting gud fastaem long ol samting we hem i wantem mekem, hem i no stap frengud wetem ol narafala, mo hem i stap faerap long kros. Long skul, hem i stap muvmuf tumas, mekem se klas i no save stap kwaet mo lesingud. Taem hem i harem nogud no i kros, hem i tekem moto blong hem, i go spid olbaot long open ples. Sipos no, hem i jam long sketbod blong hem, i spid krangke i godaon long saed blong ol bigfala hil.
MELANIE mo Mark tufala i gat wan sik, hemia se tingting blong tufala i foldaon. Dokta Donald McKnew we i wok long Nasnal Institut blong Mental Helt, i talem se, 10 kasem 15 pesen blong ol yangfala long skul, oli gat trabol long filing blong olgeta. Sam yangfala, tingting blong olgeta i stap foldaon bitim mak.
Long samfala, i gat wan samting i rong long bodi blong olgeta we i mekem tingting i foldaon. Sam jem long bodi, sik blong ol glan,a sikmun, sik blong suga, samkaen meresin we oli dring, sam ston no posen meresin we oli stap yusum long wok blong olgeta, sam samting we bodi blong olgeta i nogud long hem, oli no stap kakae gud, mo bodi blong olgeta i no gat naf blad, olgeta samting ya nao oli save mekem tingting blong man i foldaon.
Stamba Blong Tingting We i Foldaon
Yangtaem, olsem tatin kasem naentin yia, hemia stamba blong plante trabol we man i kasem long tingting mo filing blong hem. Ol yangfala oli no winim plante trabol long laef yet. From samting ya, maet oli harem se i no gat man i kea, mo ol smosmol samting nomo oli save mekem tingting blong olgeta i foldaon.
I gat wan narafala samting we i stamba blong tingting we i foldaon: Maet yangfala i no naf blong mekem olgeta samting we papa mama blong hem, tija blong hem, no ol fren blong hem, oli wantem. Tingbaot boe ya, Donald. Papa mama blong hem i bin skulgud. Taswe, hem i harem se hem i mas kasem top mak long skul, blong mekem tufala i glad. Be hem i no naf long samting ya, nao tingting blong hem i foldaon mo hem i wantem kilim hem wan i ded. Donald i harem nogud tumas i se: “Mi mi neva mekem wan gudfala samting. Oltaem nomo, mi stap mekem ol narafala oli harem nogud long mi.”
Wan stori long Baebol i soemaot se, taem man i harem se hem i no naf long wan samting, tingting blong hem i save foldaon. Hemia stori blong man ya Epafrodaetas. Long faswan handred yia, ol brata oli sanem gudfala Kristin man ya blong mekem wan spesel wok blong givhan long aposol Pol we i stap kalabus. Be, taem hem i kamtru long Pol, hem i kasem wan bigfala sik, mo Pol nao i mas givhan long hem. Tingting blong Epafrodaetas i foldaon from we hem i no save mekem wok we oli sanem hem blong mekem. “Hem i harem nogud tumas.” Ating hem i fogetem olgeta gudfala wok we hem i bin mekem bifo we hem i kasem sik ya.—Filipae 2:25-30.
Filing Se Oli Lusum Wan Bigfala Samting
Long buk ya Too Young to Die—Youth and Suicide, Francine Klagsbrun i raetem se: “Stamba samting we i mekem tingting blong plante yangfala i foldaon, hemia filing ya se oli lusum wan bigfala samting, maet wan famle, wan fren, no wan samting we oli laekem tumas.” Taswe, tingting blong yangfala i save foldaon sipos papa no mama blong hem i ded, sipos tufala i divos, sipos hem i lusum wok blong hem, no sipos hem i kasem wan sik.
Samting we i mowas, hemia taem yangfala i no moa kasem lav, mo i harem se i no moa gat man i wantem hem mo i tingbaot hem. Hem i save harem se i lusum wan bigfala samting tumas. Gel ya Marie, i talem se: “Taem mama blong mi i lego mifala, mi mi harem se hem i sakemaot mi mo mi no moa gat fren. Wantaem nomo, laef blong mi i olbaot.”
Tingbaot ol famle we papa mama i divos, tufala i dring tumas, tufala i mekem nogud long saed blong seks wetem pikinini blong tufala, papa i stap kilim mama, tufala i stap kilim nogud ol pikinini, no papa mama i no gat taem blong spenem wetem yangfala from we tufala i tingting tumas long ol prapa trabol blong tufala. Yangfala long wan famle olsem, tingting blong hem i save fasfas mo i save harem i soa tumas. Wan proveb long Baebol i tru tumas, i talem se: “?Yu yu letem tingting blong yu i foldaon long dei blong trabol? Paoa blong yu [blong winim tingting we i foldaon] bambae i smol nomo.” (Ol Proveb 24:10, NW) Maet yangfala i gat rong tingting tu, se hem nao i stamba blong trabol long famle.
Luksave Ol Saen
Tingting i save foldaon smol, no i save foldaon bitim mak. Maet tingting blong wan yangfala i foldaon smol from wan samting we i hapen. Be, kolosap oltaem tingting ya i no save stap longtaem.
Be, sipos tingting ya i no lus, nao yangfala i stat tingting nogud long evri samting, i ting se hem i nogud nating, i wari, mo i kros, ale, maet hem i stap kasem sik ya we tingting i foldaon oltaem (chronic depression). Olsem Mark mo Melanie (we yumi tokbaot long stat blong japta ya), ol saen blong sik ya oli no sem mak evritaem. Wan yangfala, maet wanwan taem hem i wari bitim mak. Wan narafala yangfala i save taed oltaem, i no wantem kakae, i no save slipgud, i kam bunbun, no maet hem i kasem plante smosmol aksiden.
Sam yangfala oli traem haedem tingting we i foldaon. Blong mekem olsem, oli pleplei mo mekem samting blong harem gud oltaem. Maet oli lafet bitim mak, slip olbaot, spolem olting blong narafala, dring tumas, no sam narafala samting olsem. Wan boe we i gat 14 yia i talem se: “Mi mi no save from wanem mi wantem goaot oltaem. Mi save nomo se, taem mi stap mi wan, mi harem nogud bitim mak.” Hemia i olsem Baebol i talem se: “Taem man i harem nogud . . . , hem i save laf blong haedem tingting ya blong hem.”—Ol Proveb 14:13.
Trabol We i Bigwan Moa
Sipos wan yangfala i no kwik blong winim tingting we i foldaon, trabol ya i save kam bigwan moa, nao tingting i save foldaon olgeta (major depression). (Lukluk pej 107.) Marie, we i kasem trabol ya, i talem se: “Insaed long mi, mi stap harem olsem we mi ‘ded’ nomo. Bodi blong mi i laef i stap, be filing blong mi i ded. Mo mi mi stap fraet oltaem.” Taem tingting i foldaon olgeta, man i harem nogud olwe, mo filing ya i save gohed plante manis. Kaen sik ya i stamba samting we i pulum plante yangfala blong kilim olgeta i ded. Long plante kantri, trabol ya i kam olsem “wan rabis sik we i stap haed.”
Man we tingting blong hem i foldaon olgeta, mo we i wantem ded, hem i harem se evri samting i nogud mo i no save kamgud samtaem. Tija John E. Mack i tokbaot wan gel we i gat 14 yia, nem blong hem Vivienne. Long tingting blong ol narafala man, hem i wan nambawan gel, mo papa mama blong hem tufala i laekem hem tumas. !Be tingting blong gel ya i foldaon olgeta, nao hem i hangem nek blong hem! Tija Mack i raetem se: “Vivienne i harem se tingting blong hem i no save kamgud samtaem. Hem i stap tingting se i no gat rod blong winim trabol ya. Hemia nao bigfala samting we i pulum hem blong kilim hem wan i ded.”
Yes, man we tingting blong hem i foldaon olgeta, i harem se hem i no save kamgud bakegen, mo se hem i no gat fiuja. Sam man blong stadi long bisnes ya, oli talem se, tingting ya se oli no moa save kamgud, i stap pulum plante man blong wantem kilim olgeta i ded bakegen.
Be, hemia i no rod blong winim trabol ya. Marie, we laef blong hem i kam olsem wan nogud drim, i talem se: “Plante taem, tingting ya blong kilim mi wan i ded, i kasem mi. Be, mi mi luksave se, sipos mi no kilim mi wan i ded, i gat janis se ol samting i save kamgud.” Kilim yu wan i ded i no save mekem wan samting i kamgud. Be, sore tumas, plante yangfala we oli harem nogud tumas, oli no naf blong luksave se i gat sam narafala rod, mo se oli save winim trabol ya. Marie i stat tekem drag ya heroin, blong traem haedem tingting blong hem. Hem i se: “Taem mi tekem drag ya mi mi gat strong tingting, go kasem we paoa blong hem i finis bakegen.”
Winim Tingting We i Harem Nogud Smol
I gat ol gudfala rod blong winim tingting we i foldaon. Dokta Nathan S. Kline long New York, we i gat bigfala save long trabol ya, i se: “Tingting blong sam man i save foldaon taem oli hanggri. Maet wan man i no kakae long moning, mo bakegen long medel dei. Nao samples long tri klok long aftenun, bambae hem i stat tingting nao se, from wanem hem i harem i no stret.”
Kakae blong yu tu i save mekem wan bigfala wok. Yangfala ya Debbie, we i stap harem nogud, i talem se: “Mi mi no luksave se ol swit samting mo rabis kakae i save jenisim filing blong mi. Fastaem, mi mi kakae fulap samting we oli no stret. Naoia, mi mi no moa kakae tumas swit samting, mo mi harem gud moa.” I gat sam narafala samting we oli save givhan: Sam kaen spot oli save mekem yu yu haremgud long tingting blong yu. Mo tu, i gud blong pas long dokta blong i jekemgud yu, from we yu save gat wan sik long bodi we i mekem tingting blong yu i foldaon.
Winim Faet We i Gohed Long Tingting
Plante taem, tingting i foldaon smol no i foldaon olgeta from we yu yu stap tingting nogud long yu wan. Gel ya Evelyn, we i gat 18 yia, i talem se: “Taem ol narafala oli daonem yu oltaem, yu save harem se yu yu nogud nating.”
Tingbaot: ?Narafala i gat raet blong jajem yu se yu gud no yu nogud? Samfala oli bin jikim Kristin aposol Pol tu. Oli bin talem se hem i wan slak man mo i no save toktok gud. ?Samting ya i mekem Pol i tingting nogud long hem wan? !Nogat! Pol i save se impoten samting, i blong folem ol stret rul blong God long laef blong hem. Nomata wanem ol narafala oli stap talem, hem i save tok flas from wok we hem i mekem long paoa blong God. Yu tu yu save tingbaot we yu yu gat gudnem wetem God. Plante taem, samting ya i save leftemap tingting blong yu mo bambae yu no moa harem nogud.—2 Korin 10:7, 10, 17, 18.
?Olsem wanem sipos tingting blong yu i foldaon from wan slak fasin blong yu no from wan sin we yu bin mekem? God i talem long Isrel se: “Nating we ol sin blong yufala i mekem yufala i doti gud, be bambae mi mekem we yufala i klin we i klin.” (Aesea 1:18) Yu no mas fogetem se Papa blong yumi long heven i gat sore mo longfala tingting. (Ol Sam 103:8-14) ?Be, yu yu stap traehad blong winim slak fasin blong yu? Sipos yu wantem sakemaot filing ya se yu gat fol, yu mas traehad blong kamgud moa. Wan proveb i talem se: “Sipos yu tanem tingting blong yu, nao yu talemaot ol sin ya blong yu long Hae God, mo yu gowe long olgeta, hem bambae i gat sore long yu.”—Ol Proveb 28:13.
Wan narafala rod blong sakemaot filing ya blong harem nogud, hemia blong no traem kasem mak we i hae tumas. Blong harem gud, i no nid we yu yu beswan studen long klas. (Prija 7:16-18) Yu yu mas luksave se sam samting oli no save kamaot olsem we yu yu wantem. Taem wan samting i no kamaot olsem we yu yu plan finis, yu no mas ting se i no gat man i kea, mo bambae i neva gat wan man i kea. I moagud yu tingting se bambae i no longtaem, ol filing blong yu oli kamgud mo bambae yu haremgud bakegen. Mo tu, i no rong blong krae samtaem.
Luksave Gudfala Wok We Yu Yu Mekem
Wanwan taem, tingting blong Daphne i stap foldaon, be hem i stap winim. Hem i givim advaes ya se: “Tingting ya se ol samting i no save kamgud bakegen, bambae i no save gowe olsem nomo. Yu yu mas jenisim tingting blong yu, no mekem wan wok wetem bodi. Yu mas girap mo mekem wan samting.” Tingbaot Linda, we hem i traem blong ronemaot filing ya blong harem nogud, hem i se: “Mi mi stap somap. Taem mi stap bisi long wok ya blong somap ol niufala dres, sloslou, mi mi fogetem ol samting we oli mekem tingting blong mi i trabol. Hemia i stap givhan bigwan long mi.” Sipos yu mekem wan gudfala wok, bambae yu glad long yu wan. Hemia nao samting we man i nidim taem tingting blong hem i foldaon, from we long taem ya, hem i tingting nogud long hem wan.
I gud tu, blong mekem ol samting we oli givim glad long yu. Maet yu pem wan samting we yu yu laekem tumas, yu save mekem wan pleplei, no kukum wan spesel kakae, no lukluk ol buk, no kakae long restrong, no ridim wan buk, no wokem wan kroswod olsem olgeta we oli stap long Wekap!
Blong winim filing ya blong harem nogud, Debbie i stap mekem plan. Maet hem i plan se bambae hem i wokbaot i go samples no i mekem wan narafala plan olsem. Be, samting we i givhan moa long hem, hemia blong mekem samting blong halpem narafala man. Hem i talem se: “Mi mi mitim wan yangfala woman we tingting blong hem i foldaon, mo mi givhan long hem blong stadi Baebol. Ol storian ya evri wik, oli givim janis long mi blong eksplenem long hem olsem wanem blong winim tingting we i foldaon. Baebol i givhan long hem blong putum tingting blong hem i stap strong long wan gudfala fiuja. Mo samting ya i halpem mi tu.” Olsem Jisas i talem: “Man we i stap givim presen i go, hem i save harem gud moa, i winim man we i stap kasem presen blong hem.”—Ol Wok 20:35.
Toktok Long Narafala
“Taem man i stap wari, fasin ya i stap mekem tingting blong hem i hevi, be gudfala tok blong fren blong hem i save leftemap tingting blong hem bakegen.” (Ol Proveb 12:25) Sipos wan man we i kasem save long filing blong yu i talem sam “gudfala tok” long yu, samting ya i save jenisim tingting blong yu fulwan. I no gat wan man i save wanem i stap long hat blong yu, taswe yu mas talemaot ol samting ya long wan man we yu trastem hem, mo we yu save se hem i naf blong givhan long yu. Ol Proveb 17:17 i talem se: “Wan fren i stap soemaot lav oltaem, mo hem i kam olsem wan stret brata blong yumi long taem blong trabol.” (The Bible in Basic English) Evan we i gat 22 yia, i talem se: “Taem yu no talemaot ol filing blong yu, i olsem we yu yu stap karem wan hevi samting, yu wan. Be, taem yu serem filing blong yu wetem wan man we hem i naf blong halpem yu, yu harem se i no moa hevi nao.”
Maet yu talem se: ‘Mi mi traem samting ya finis. Be, taem mi mi mekem olsem, hemia we mi talemaot ol filing blong mi long hem i tok long mi, se mi mas traehad blong lukluk long gudfala saed blong ol samting.’ ?Taswe, weples nao yu save faenem wan man we i kasem save long filing blong yu, be i givim gudfala advaes tu we i no jes blong switim yu nomo?—Ol Proveb 27:5, 6.
Faenem Help
Fastaem, yu mas “givim hat blong yu” long papa mama blong yu. (Ol Proveb 23:26) Tufala i savegud yu, i bitim we ol narafala man oli save yu, mo maet tufala i save halpem yu sipos yu givim janis long tufala. Sipos tufala i luksave se trabol we yu yu kasem i bigwan, maet bambae tufala i tekem yu yu go pas long dokta.b
Olgeta long Kristin kongregesen tu, oli save halpem yu. Marie i talem se: “Long ol yia we oli pas, mi haedem gud ol filing blong mi, mekem se, i no gat man i luksave se tingting blong mi i foldaon bigwan. Be, biaen, mi talemaot ol filing blong mi long wan olfala woman long kongregesen. !Wantaem nomo, hem i kasem save! Plante trabol we hem i bin kasem long laef blong hem, oli sem mak long trabol we mi mi stap fesem. Taem mi luk we narafala man i bin winim trabol we mi mi stap fesem, samting ya i leftemap tingting blong mi.”
Hemia i no minim se tingting blong Marie i kamgud wantaem nomo. Be, hem i stat blong fren moa wetem God, nao sloslou, hem i winim ol filing blong hem. Yu tu, yu save faenem ol fren mo “famle” long medel blong ol trufala man blong Jeova. Olgeta ya oli rili intres long yu.—Mak 10:29, 30; Jon 13:34, 35.
Paoa We i Bigwan Tumas
Be, samting we i givhan moa blong winim tingting we i harem nogud, hemia samting we aposol Pol i kolem ‘paoa we i bigwan tumas, i no blong yumi,’ be i kamaot long God. (2 Korin 4:7) God i save halpem yu blong winim tingting we i foldaon, sipos yu dipen long hem. (Ol Sam 55:22) Tabu spirit blong hem i save givim paoa long yu we i bigwan tumas i bitim prapa paoa blong yu.
Fasin ya blong fren wetem God, i save mekem tingting blong yu i stap kwaet. Wan yangfala woman we nem blong hem Georgia, i talem se: “Taem mi mi harem nogud, mi stap prea plante. Mi save se Jeova bambae i mekem rod blong mi winim enikaen trabol, nomata se i bigwan olsem wanem.” Daphne i agri long samting ya, i se: “Yu save talem evri samting long Jeova. Yu talemaot evri samting we i stap long hat blong yu, mo yu save se samting we wan man i no naf blong kasem save long hem, be Hem i kasem save, mo i stap tingbaot yu.”
Taswe, sipos tingting blong yu i foldaon, prea long God, mo traem faenem wan man we i waes, mo i naf blong kasem save long filing blong yu, nao talemaot ol filing blong yu long hem. Long Kristin kongregesen, i gat “ol elda” we oli save rod blong givim gudfala advaes. (Jemes 5:14, 15) Oli rere oltaem blong halpem yu blong holemtaet fasin fren blong yu wetem God. God i kasem save long yu mo hem i singaot yu blong sakem ol wari blong yu long hem, ‘from we oltaem hem i stap tingbaot yumi.’ (1 Pita 5:6, 7) Yes, Baebol i promes se: “Pis we hem i givim, we i bigfala moa, i bitim save blong yumi, bambae hem i putum long tingting blong yufala, blong lukaot gud long yufala ya we i joen long Jisas Kraes.”—Filipae 4:7.
[Ol Futnot]
a Ol smosmol samting long skin we i mekem gris i kamaot long skin.
b Kolosap olgeta dokta oli talem se man we tingting blong hem i foldaon olgeta, i mas go luk wan dokta, from we i gat denja i stap se maet hem i wantem kilim hem wan i ded. Maet hem i nidim sam spesel meresin we dokta nomo i save givim long hem.
Ol Kwestin Blong Tokbaot
◻ ?Wanem sam samting we oli save mekem tingting blong yangfala i foldaon? ?Yu yu bin harem olsemia samtaem?
◻ ?Wanem ol saen blong soemaot sik ya we tingting i foldaon oltaem?
◻ ?Wanem ol saen blong sik ya we tingting i foldaon bitim mak? ?From wanem sik ya i bigwan tumas?
◻ Talem sam rod blong faet agensem tingting we i harem nogud. ?Yu yu faenem finis se sam long ol rod ya oli wokgud?
◻ ?Taem tingting i foldaon bigwan, from wanem i impoten blong tokbaot ol filing blong yu wetem narafala?
[Tok blong makem poen long pej 106]
Tingting we i foldaon bitim mak, hem i stamba samting we i pulum plante yangfala blong kilim olgeta i ded
[Tok blong makem poen long pej 112]
Frengud wetem God, hemia i save halpem yu blong faet agensem tingting we i foldaon bitim mak
[Bokis blong pija long pej 107]
?Hemia Nao Tingting We i Foldaon Olgeta?
Ol saen long lis ya, eniman i save kasem wan no sam long olgeta blong smoltaem. Samting ya i no minim se hem i gat wan bigfala sik. Be, sipos plante long ol saen ya oli gohed blong longtaem, no sipos oli bigwan tumas we oli blokem yu blong mekem ol wok blong yu evri dei, ating yu yu gat (1) wan sik long bodi mo yu mas pas long dokta blong i jekemgud yu, no maet yu gat (2) wan bigfala sik long tingting, hemia se tingting i foldaon olgeta (major depression).
I No Gat Wan Samting We i Mekem Yu Yu Glad. Yu no moa harem gud long ol wok we yu yu laekem tumas bifo. Yu harem i defren, olsem se yu stap drim, ol samting i no klia, mo yu mekem ol samting olsem we yu wan mesin nomo.
Yu Harem Se Yu Nogud Nating. Yu harem se yu neva mekem wan gudfala samting long laef blong yu mo se laef i blong nating nomo. Maet yu harem se evri nogud samting we i bin hapen, oli fol blong yu nomo.
Fasin Blong Yu i Jenis Olgeta. Maet bifo yu yu laekem blong toktok mo laf wetem ol man, be naoia yu stap yu wan we yu no wantem toktok. No maet bifo yu no toktok, be naoia yu stap toktok bitim mak. Maet yu stap krae plante.
Yu Ting Se Ol Samting Oli No Save Kamgud. Yu harem se ol samting oli nogud tumas, yu no save stretem olgeta, mo bambae oli no save kamgud.
Yu Wantem Ded Nomo. Tingting blong yu i harem nogud tumas, mekem se plante taem, yu ting se i moagud sipos yu ded.
Tingting i No Save Stap Strong Long Wan Samting. Yu tingbaot semfala samting bakegen mo bakegen, mo taem yu ridim wan buk, yu no kasem save long ol tok blong hem.
Yu No Stap Kakaegud Mo Bel i No Wokgud. Yu no moa hanggri, no maet yu kakae bitim mak. Sam samtaem yu no save go long toelet, no maet bel blong yu i ron.
Yu No Moa Slipgud. Yu no slip naf, no yu slip bitim mak. Yu yu stap luk plante nogud drim.
Bodi i Soa Olbaot. Hed blong yu i soa. Yu gat stik masel long sam haf blong bodi blong yu, bel mo jes blong yu i soa. Oltaem yu harem se yu taed, be i no gat risen blong samting ya.
[Tok blong pija long pej 108]
Taem yangfala i no naf blong mekem olgeta samting we papa mama blong hem i wantem, tingting blong hem i save foldaon
[Tok blong pija long pej 109]
Toktok long narafala mo talemaot ol samting we i stap long hat blong yu, hemia nao nambawan rod blong winim trabol ya
[Tok blong pija long pej 110]
Mekem samting blong givhan long narafala, hemia wan rod bakegen blong winim tingting we i harem nogud