Japta 21
?Olsem Wanem Mi Save Faenem (!Mo Holem!) Wan Wok?
BUK ya Senior Scholastic i tokbaot stadi we oli mekem long sam yangfala long haeskul long Amerika. Oli askem long olgeta wanem ol samting long laef we i “impoten tumas” blong traehad from. Bighaf blong olgeta (84%) i ansa se: “Blong gat wan gudfala wok.”
Maet yu wantem faenem wan wok blong mekem afta skul. Hemia i save givhan long yu blong pem sam samting blong yu, no samting long haos. Sipos no, ating yu wantem prij fultaem, taswe yu stap lukaotem wan haftaem wok nomo. Hemia bambae i naf blong pem ol samting we yu yu nidim. (Lukluk Japta 22.) Nating se i olsem wanem, be long evri ples long wol, praes blong ol samting i stap kam antap. Mo tu, i no gat plante wok blong olgeta we oli no gat save long wan spesel wok. Taswe, i had blong ol yangfala oli faenem wok. ?Olsem wanem yu yu save faenem wok?
Tren Long Skul
Longtaem finis i kam, man ya Cleveland Jones, i stap wok long wan ofis we i traem ol man long ol defdefren wok. Hem i givim advaes ya se: “Yu mas gohed blong skul gogo yu finisim haeskul. I impoten tumas blong lanem blong rid gud, raet gud mo toktok gud. Mo tu, yu mas lanem wanem fasin i stret blong mekem long ol narafala, nao bambae yu yu naf blong joen gud wetem ol wokman.”
Man blong draevem bas i mas naf blong ridim program blong hem, stret taem we bas i mas kasem ol ples, mo taem we i mas aot bakegen. Ol wokman long faktri oli mas naf blong raetem ripot long wan wok we oli jes finisim, no long wan narafala samting bakegen. Ol man we oli salem samting long stoa oli mas naf blong kaontem praes blong ol samting ya. Long klosap olgeta wok, yumi mas naf blong toktok gud long narafala. Olgeta save ya, bambae yu kasem long skul.
Strong Tingting i Karem Gudfala Frut
Jones i talem se: “Sipos yu yu aot long hae skul finis mo yu stap lukaotem wan wok, yu no mas letem tingting blong yu i kam slak. I nogud yu go askem wok long tu no tri masta nomo, nao yu gobak long haos, yu sidaon yu wet. Long rod ya, neva bambae yu kasem wan wok.” Wan yangfala, Sal, i lukaotem wok blong seven manis. Hem i talem se: “Taem mi mi stap lukaotem wok, mi stap tingting olsemia: ‘Mi mi gat wan wok, hemia blong faenem wok.’ Taswe, long seven manis ya, mi mi pasem eit aoa evri dei, blong lukaotem wok. Mi stat eli long moning mo mi ‘wok’ kasem fo klok long aftenun. Long naet, tufala leg blong mi oli soa. Long nekis dei, mi mas mekem tingting blong mi i strong bakegen, blong goaot mo mekem semfala samting.”
?Wanem i mekem se Sal i no lego? Hem i talem se: “Evri taem mi stap wet blong luk wan masta, mi mi tingbaot tok blong Jisas se: ‘Yufala i mas traehad.’ Oltaem mi stap tingting se, wan dei bambae mi faenem wok nao hadtaem ya bambae i finis.”—Luk 13:24.
?Faenem Wok Weples?
Sipos yu yu stap long bus, yu save lukaotem wok long plantesen, long garen blong narafala man, no yu save klinim ples blong ol man. Sipos yu yu stap long taon, yu save ridim niuspepa long pej we i talemaot ol wok we man i save kasem. Hem i talem ol samting we man i mas save blong kasem wok ya. Hemia i givhan long yu blong reregud blong eksplenem long masta olsem wanem yu yu naf long wok ya. Papa mama blong yu, ol tija, ol ofis we oli givhan long man blong faenem wok, ol ofis blong ol wanwan bisnes, ol fren, mo ol man we oli stap klosap long haos blong yu, olgeta ya tu oli save givhan long yu blong faenem wok.
Holem Wok
Sore tumas, be taem trabol long saed blong mane i kam antap long wan kantri, plante man oli lusum wok blong olgeta. Mo plante masta oli sakemaot ol yangfala fastaem. Be yu yu save holem wok blong yu. Masta Jones i talem se: “Ol man we oli holem wok blong olgeta, hemia olgeta we oli wok strong mo oli glad blong mekem eni samting we masta i askem.”
Fasin blong yu bambae i soemaot tingting blong yu long saed blong wok, masta blong yu, mo ol man we oli wok wetem yu. Tingting blong yu bambae i mekem se wok blong yu i gud no i nogud. Masta blong yu bambae i laekem yu, i no from we yu wok strong nomo, be from tingting we yu soemaot tu.
Jones i gohed se: “Yu mas soemaot long masta blong yu se yu yu save folem ol tok blong hem. Be i no hemia nomo. Antap long samting we hem i askem, yu yu save mekem moa, mo soem se i no nidim man blong jekemap yu oltaem. Yes, taem i no moa gat plante wok long wan kantri, ol man we oli holem wok blong olgeta i no olgeta we oli wok longtaem finis, be olgeta we oli wok strong.”
Sal i luksave samting ya, i se: “Oltaem mi mi traem mekem masta blong mi i glad. Mi mi jenisim taem blong mi blong wok sipos i gat nid, mi mekem ol samting we hem i askem, mo mi soem respek long olgeta we oli hae moa long mi.” Samting ya i pulum yumi blong tingbaot tok blong Baebol, “blong obei long ol masta blong yufala, i no blong pulum ae blong olgeta, no blong switim olgeta, be blong soemaot we yufala i onagud long Masta blong yumi.”—Kolosi 3:22, Phillips.
Winim Fraet
Long ol faswan dei long wan niufala wok, yu yu save fraet. Maet yu stap tingting se: ‘?Bambae oli laekem mi? ?Mi mi naf long wok ya? ?Bambae oli glad long wok blong mi? Mi no wantem mekem wan krangke samting.’ Yu mas lukaot se ol tingting olsem oli no spolem glad we yu gat long wok blong yu.
Sipos yu kasem moa save long saed blong ples we yu yu wok long hem, samting ya i save mekem se, i no longtaem, yu lan long niufala wok ya, mo tingting blong yu i stap kwaet. Lukluk ol samting, lesin gud, mo ridim ol saen mo pepa we i stap olbaot long wok blong yu. Long wan taem we i stret, askem sam kwestin long masta blong yu long saed blong wok we yu stap mekem, mo fasin blong yu blong wok. Hem i no save ting se ol gudfala kwestin olsem oli krangke. Traem tingbaot: ‘?Olsem wanem wok blong mi i joen wetem wok we mifala evriwan i stap mekem, mo bigfala wok we kampani ya i wantem mekem?’ Ansa blong ol kwestin olsem oli save givhan long yu blong wok gud mo harem gud long wok blong yu.
Joengud Wetem Ol Wokman
Long enikaen wok we man i mekem, hem i mas joen wetem ol narafala. Taswe, blong holem wan wok, i impoten blong save rod blong gat pis wetem ol narafala, mo wok gud tugeta. “Oltaem, long saed blong yufala, yufala i mas traehad blong faenem rod blong yufala i gat pis wetem olgeta man.” (Rom 12:18) Samting ya i save halpem yu blong no kros mo rao long ol narafala man blong wok.
Sam man we oli wok wetem yu oli kam long defren ples, mo fasin blong olgeta i defren. Be yu no mas ting se yu yu hae moa long man we i defren long yu. Yu mas respektem hem, hem i gat raet long prapa fasin blong hem. Ol man oli no save glad long wan man we i no gat respek. Samting ya i save mekem olgeta oli harem se oli nating nomo. Evriwan oli wantem se narafala i laekem olgeta mo i nidim olgeta. Oli wantem harem se oli save samting. Sipos yu yu soem respek long ol man we oli wok wetem yu mo long masta blong yu, bambae olgeta tu oli respektem yu.
No Tokbaot Narafala
Sal i talem se: “Hemia wan rabis trap, from we sipos yu lesin long olgeta we oli stap tokbaot man, maet bambae yu no moa laekem masta blong yu mo ol narafala wokman.” ‘Radio kokonas’ i no beswan rod blong faenemaot samting, mo yu save kasem trabol from. Plante toktok olsem i giaman, i save spolem narafala, mo i save spolem gudnem blong yu. From samting ya, blokem fasin blong wantem tokbaot narafala.
Rimemba tu se, ol man oli no laekem wan man we i stap komplen oltaem. Sipos yu yu no glad long wan samting, i nogud blong talemaot olbaot. Go luk masta blong yu mo tokbaot samting ya long hem. Be, i nogud tu blong resis i go long ofis blong hem, faerap long kros, nao biaen yu sore from ol tok ya we yu hareap blong talem. Mo tu, taem yu storian long hem, i nogud blong tok blong spolem narafala man. Tok tru long saed blong samting we yu yu no glad long hem. Tok klia mo no traem haedem wan samting. Fastaem, maet yu save talem olsemia, ‘Mi mi nidim help blong yu . . . ’ no, ‘Ating mi mi rong, be mi harem olsem se . . . ’
Kam Long Stret Taem
I gat tu bigfala samting we oli mekem se plante man oli no holem wok blong olgeta: Taem oli stap kam let long wok, mo taem oli mestem plante tumas dei blong wok. Long wan bigfala taon, bos blong wan kampani blong faenem ol man blong wok mo trenem olgeta, i tokbaot ol yangfala wokman, i se: “Oli mas lanem blong girap eli long moning, mo blong obei long ol oda. Sipos oli neva lanem samting ya, oli no save holem wan wok.”
Sal i kasem hadtaem we i mekem hem i luksave se i impoten blong kam long wok long stret taem. Hem i talem se: “Faswan wok blong mi, mi lusum afta tri manis nomo, from we mi mi stap kam let long wok. Mo samting ya i mekem i strong blong mi faenem wan narafala wok.”
No Stil
Masta Jones we i stap faenem wok blong ol man i talem se: “Man we i no stil bambae i holem wok blong hem.” I no jes olting nomo we man i no mas stilim, be hem i no mas stilim taem blong masta tu. Samting ya i save hapen sipos yu stap spel smol oltaem blong storian. Ol masta oli tinghae long wokman we i gat stret fasin, mo oli trastem hem. Tingbaot stori ya blong wan yangfala Witnes blong Jeova we i stap wok long wan stoa blong salem ol sas klos. Ol man long ples ya oli save se hem i gat stret fasin.
Hem i talem se: “Wan dei, masta i faenem wan klos long stokrum. Wan man i bin haedem klos ya aninit long ol narafala klos. Yes, wan wokman i stap stil. Ale, taem stoa i sat, mi mi go long ofis blong masta, mo mi sapraes blong luk se olgeta wokman oli stap long ples ya. Hem i stap jekem olgeta mo lukluk olting we oli karem blong faenemaot hu nao i stap stil. Mi nomo we hem i no jekem.”
Semfala samting i stap kamaot long plante yangfala Kristin we masta blong olgeta i trastem gud olgeta. Oraet, wok had blong faenem wan wok. Holem strong tingting, mo no kam slak. !Mo taem yu faenem wok ya we yu bin wantem tumas, wok had blong holem!
Ol Kwestin Blong Tokbaot
◻ ?Olsem wanem skul i save givhan long yu blong faenem wan wok?
◻ ?From wanem i impoten blong holem strong tingting taem yu stap lukaotem wok?
◻ ?Weples nao yu yu save lukaotem wok, mo yu save askem long hu?
◻ ?Wanem advaes we yu save folem taem yu go luk wan masta blong askem wok?
◻ ?Yu yu save mekem wanem blong oli no sakemaot yu long wok?
[Tok blong makem poen long pej 166]
“I impoten tumas blong lanem blong rid gud, raet gud mo toktok gud”
[Tok blong makem poen long pej 167]
Ol save we yu yu kasem long skul bambae i givhan long yu long wok
[Bokis blong pija long pej 168, 169]
Taem Yu Askem Wan Wok
Wan man blong givim advaes long olgeta we oli stap traem blong faenem wok, Cleveland Jones, hem i se: “Bifo we yu go askem wok long wan masta, tingbaot se, ol faswan samting we hem i luk mo i harem, hemia nao ol samting we bambae hem i rimemba.” Hem i talem se i nogud blong werem jins mo savat, yu mas klin mo klos i mas stret. Plante masta oli bilif se klos blong man i soemaot tingting blong hem long saed blong wok, se bambae hem i wok gud no i les.
Taem yu go askem wok long wan ofis, werem klos olsem wan bisnesman. Sipos yu askem wok long wan faktri, werem traoses mo wan klin sot. Sus blong yu tu oli mas klin. Sipos yu yu wan woman, yu no mas putum klos we oli pulum ae blong man, mo yu no mas putum tumas krim long fes blong yu. Mo sipos yu stap askem wok long wan ofis, werem gudfala sus we oli stret long klos blong yu.
Jones i givim advaes se, oltaem yu mas go yu wan nomo blong askem wok. Sipos yu pulum mama blong yu no sam fren blong yu oli go wetem yu, maet masta i ting se yu yu pikinini yet.
Maet yu stap tingting se, ‘?Sipos masta i askem long mi se mi bin wok samples finis no nogat, olsem wanem bambae mi ansa?’ Yu no mas giaman. Ol masta oli luksave man we i giaman. Yu mas tok stret.
Maet hemia faswan “rili” wok we yu stap lukaotem, be ating yu yu bin mekem sam kaen wok finis. ?Yu yu bin gat wan smol wok blong yu taem yu bin spel long skul? ?Samtaem yu yu stap lukaotem pikinini blong narafala man? ?Yu yu gat wan wok blong mekem long haos? ?Yu yu stap mekem wan wok long haos wosip blong yu? ?Yu yu kasem trening finis blong toktok long fored blong plante man? Sipos i olsem, yu save tokbaot ol samting ya taem masta i askem kwestin long yu, no taem yu mas raetemdaon ol wok we yu yu mekem finis. Hemia bambae i soemaot se yu yu naf blong wok.
Wan narafala samting we ol masta oli wantem save, hemia sipos yu yu glad blong lanem plante moa samting long saed blong wok ya mo kampani we bambae yu wok long hem. Yu yu mas soemaot long masta se yu yu wantem wok ya tumas mo yu yu naf long hem. Be yu no mas gat tingting olsem: “?Wok ya bambae i givim wanem gudfala samting long mi?” Sipos yu soemaot tingting ya, ating masta i no save givim wok ya long yu.
Yu yu save winim traem ya blong lukaotem mo faenem wan fultaem no haftaem wok. Mo sipos wok ya i halpem narafala, i no yu nomo, ale yu save harem gud long hem.
[Bokis blong pija long pej 171]
?Olsem Wanem Blong Askem Wok Long Wan Masta?
Soem fasin blong bigman, mo toktok klia. Talem gud moning long masta wetem respek. Singaotem hem “Masta,” i no “Angkel,” “Brat,” no “Fren.”
Sidaon gud, we bodi blong yu i no lei, mo we tufala leg blong yu i tajem graon. Yu yu mas smat. Sipos yu reregud long haos, samting ya bambae i givhan long yu blong no muvmuf mo toktok tumas, mo no wari tumas.
Tingting gud bifo we yu ansa long kwestin. Toktok long kaen mo gud fasin, tok tru mo stret. Givim olgeta save we masta i nidim. Yu no mas tok flas.
Holem wan pepa wetem yu, we yu raetem finis olgeta wok we yu yu bin mekem bifo. Raetem stret manis we yu bin wok long ol ples ya, pei we yu bin kasem, wanem kaen wok yu yu bin mekem, mo from wanem yu bin lego.
Yu mas rere blong soemaot olsem wanem ol trening mo wok we yu mekem finis oli save givhan long yu long wok ya we yu stap askem.
Givim nem (mo adres) blong tri man we oli save gud yu mo wok blong yu.
Tingting blong yu i mas strong, soem se yu glad blong wok, be yu no mas giaman. Toktok gudfala Bislama (no Inglis no Franis) mo tok klia. Yu no mas toktok tumas.
Lesin gud. Toktok long kaen mo waes fasin. I impoten tumas blong no rao long masta we yu stap askem wok long hem.
Masta i wantem save nomo sipos yu yu stret blong mekem wok ya. Yu no mas tokbaot ol prapa trabol blong yu, trabol long famle, mo long saed blong mane.
Sipos yu yu no kasem wok ya, askem long masta sipos bambae i gat wan narafala wok long ol manis we oli kam.
Kwiktaem biaen, sanem wan sot leta i go long masta, blong talem tangkiu long hem.a
a Ol tok ya oli kamaot long buk ya, How to “Sell Yourself” to an Employer. (Olsem Wanem Blong “Salem Yu Wan” Long Wan Masta) we New York State Employment Service Office i wokem.
[Tok blong pija long pej 170]
“Taem mi mi stap lukaotem wok, mi stap tingting olsemia: ‘Mi mi gat wan wok, hemia blong faenem wok’”