Wajtaoa LAEBRI LONG INTENET
Wajtaoa
LAEBRI LONG INTENET
Bislama
  • BAEBOL
  • OL BUK
  • OL MITING
  • ie pp. 22-24
  • ?Wanem i Hapen Long Sol Taem Man i Ded?

I no gat video yet long haf ya.

Sori, i gat problem taem i stap lodem video ya.

  • ?Wanem i Hapen Long Sol Taem Man i Ded?
  • ?Wanem Bambae i Hapen Long Yumi Taem Yumi Ded?
  • Ol Sabtaetol
  • Sem Samting
  • Ol Dedman Oli No Save Samting
  • Sol i Save Ded
  • “I Stap Goaot” Mo ‘i Stap Kambak’
  • “Long Medel Blong Tufala Laef” i Wan Problem
  • ?Wanem Ya Speret?
  • Laef Afta Ded—?Baebol i Talem Wanem?
    Wajtaoa—1999
  • ?Sol i Laef Yet Afta Ded?
    Wajtaoa—1991
  • ?Wanem i Hapen Long Yumi Taem Yumi Ded?
    Wekap!—2016
  • “Sol” Mo “Spirit”—?Tufala Tok Ya i Minim Wanem?
    ?Wanem Samting We Baebol i Rili Tijim?
Luk Moa Samting
?Wanem Bambae i Hapen Long Yumi Taem Yumi Ded?
ie pp. 22-24

?Wanem i Hapen Long Sol Taem Man i Ded?

“Tijing ya se sol i no save ded samtaem mo se bambae i gohed blong laef afta we man i ded mo afta we bodi blong hem i rotin, hemia i wan stampa tingting blong ol Kristin mo wan stampa tijing blong ol skul blong olgeta.”—“NEW CATHOLIC ENCYCLOPEDIA.”

1. ?New Catholic Encyclopedia i talem wanem long saed blong bilif ya se sol i gohed blong laef afta we man i ded?

BUK we i talem ol tok antap, i talem tu se: “Baebol i no talem klia se sol i gohed blong laef afta we man i ded.” Oraet, folem ol tok blong Baebol, ?wanem i hapen long sol afta we man i ded?

Ol Dedman Oli No Save Samting

2, 3. ?Wanem i hapen long man taem hem i ded, mo wanem ol vas we oli soem samting ya?

2 Eklesiastis 9:5, 10, i soemaot klia wanem i hapen long man taem hem i ded, i se: “Ol dedman oli no save samting . . . I no gat wok, plan, save, no tingting, long beregraon.” (Moffatt) Taswe, taem man i ded, hem i no moa laef i stap. Man blong raetem Ol Sam i talem se taem man i ded, hem ‘i gobak long graon. Long sem dei ya, olgeta tingting blong hem oli lus.’—Ol Sam 146:4.

3 Ale, ol dedman oli no save samting, mo oli no save mekem wan samting. Taem God i talemaot panis long Adam, hem i se: “Mi mi wokem yu long graon fastaem, mo bambae yu yu kam graon bakegen.” (Jenesis 3:19) Bifo we God i wokem Adam long graon mo putum laef long hem, Adam i no stap laef. Taem Adam i ded, hem i no moa stap laef bakegen. Ded nao hem i panis we Adam i kasem, i no blong pas i go long wan narafala ples.

Sol i Save Ded

4, 5. Talem sam vas blong Baebol we oli soem se sol i save ded.

4 Taem Adam i ded, ?wanem i hapen long sol blong hem? Tingbaot we, plante taem tok ya “sol” long Baebol i minim man nomo. Taswe, taem yumi talem se Adam i ded, yumi stap talem se sol ya we nem blong hem Adam, hem i ded. Maet tok ya i narakaen long wan man we i bilif se sol i no save ded samtaem. Be, Baebol i talem se: “Sol we i mekem sin, hem bambae i ded.” (Esikel 18:4) Levitikas 21:1 i stap tokbaot “wan sol we i ded” (wan “dedman,” Jerusalem Bible). Mo wan loa we ol Nasaraet oli bin folem, hemia se oli no mas go kolosap long “wan ded sol” (“wan dedbodi,” Lamsa).—Namba 6:6.

5 Long 1 King 19:4, yumi faenem tok we i kolosap sem mak long saed blong sol. Taem Elaeja i harem nogud tumas, hem i “stat askem se bambae sol blong hem i ded.” Jona tu, i “gohed blong askem se sol blong hem bambae i ded, mo i talem bakegen mo bakegen se: ‘I moagud we mi ded i bitim we mi stap laef.’ ” (Jona 4:8) Mo Jisas i yusum tok ya, “kilim wan sol i ded.” The Bible in Basic English i tanem tok ya i kam “kilim man i ded.” (Mak 3:4, NW) Taswe, taem sol i ded, hemia man we i ded.

“I Stap Goaot” Mo ‘i Stap Kambak’

6. ?Wanem mining blong tok blong Baebol se sol blong Rejel i “stap goaot”?

6 Be, ?olsem wanem long Rejel, we i ded taem hem i stap bonem seken pikinini boe blong hem? Jenesis 35:18 (NW) i talem se: “Taem sol blong hem i stap goaot (from we hem i ded) hem i putum nem blong pikinini ya se Benoni. Be papa blong hem i putum nem blong hem se Benjamin.” ?Vas ya i minim se i gat wan samting i stap insaed long Rejel we i aot taem hem i ded? No gat. Tingbaot, tok ya “sol” i save minim laef we wan man i gat tu. Taswe, “sol” blong Rejel i minim “laef” blong hem nomo. From samting ya, sam narafala Baebol oli tanem vas ya se, “sol blong hem i stap goaot” taem “laef blong hem i stap lus” (Knox), “hem i pulum las win blong hem” (Jerusalem Bible), mo “laef blong hem i lego hem” (Bible in Basic English). I no gat wan tok we i soem se wan haf blong Rejel we yumi no savegud se i olsem wanem, hem i gohed blong laef afta we hem i ded.

7. ?Long wanem fasin sol blong boe blong wido, i “kambak insaed long hem” taem hem i laef bakegen long ded?

7 Samting ya i sem mak long boe blong wan wido. Boe ya i laef bakegen long ded, olsem 1 King japta 17 i tokbaot. Long vas 22, yumi ridim se Elaeja i prea long yangfala boe ya, nao “Jeova i lesin long voes blong Elaeja. Ale, sol blong pikinini ya i kambak insaed long hem, mo hem i laef bakegen long ded.” Long ples ya tu, tok ya “sol” i minim “laef.” Taswe, New American Standard Bible i talem se: “Laef blong pikinini ya i kambak long hem mo hem i stat pulum win.” Yes, laef i kambak bakegen long boe ya, i no wan samting we i olsem wan sado we i kambak insaed long hem. Hemia i laenap wetem tok we Elaeja i talem long mama blong boe ya se: “Yu luk, boe blong yu [fulwan bodi] i laef.”—1 King 17:23.

“Long Medel Blong Tufala Laef” i Wan Problem

8. ?Plante man we oli talem se oli Kristin oli bilif olsem wanem long saed blong laef bakegen?

8 Plante man we oli talem se oli Kristin, oli bilif se bambae ol dedman oli laef bakegen long fyuja. Long taem ya, oli ting se ol sol we oli no save ded samtaem bambae oli joen bakegen wetem ol bodi. Nao, ol man ya we oli laef bakegen bambae oli kasem pei blong olgeta—olgeta we oli bin mekem ol gudfala samting long laef bambae oli kasem wan gudfala presen, be ol rabis man bambae oli kasem panis.

9. ?Wanem mining blong tok ya “long medel blong tufala laef,” mo samfala oli talem wanem long saed blong sol long taem ya?

9 Maet yumi ting se i isi nomo blong kasem save long tingting ya. Be ol man we oli bilif se sol i no save ded samtaem, oli hadwok blong eksplenem wanem i stap hapen long sol afta we man i ded mo bifo we i laef bakegen. Taem ya, we plante man oli singaotem se “long medel blong tufala laef,” i mekem plante defren tingting oli kamaot long ol handred yia we oli pas. Samfala oli talem se long taem ya, sol i stap long pegatri. Long ples ya, hem i save kam klin long ol sin we oli no bigwan tumas, nao bambae hem i stret blong go long heven.a

10. ?From wanem bilif ya se ol sol oli stap wet long pegatri afta ded i no laenap wetem Baebol, mo olsem wanem store blong Lasros i pruvum samting ya?

10 Be, olsem yumi luk finis, sol hem i man nomo. Taem man i ded, ale sol i ded. Taswe, man i no gat wan laef afta ded. Taem Lasros i ded, Jisas Kraes i no talem se hem i stap long pegatri, Limbo, no wan narafala ples “long medel blong tufala laef.” Jisas i talem nomo se: “Lasros i stap slip.” (Jon 11:11, New English Bible) Jisas i save tru wanem i hapen long sol afta we man i ded. I klia se, hem i bilif we Lasros i no moa save wan samting, hem i no moa stap laef.

?Wanem Ya Speret?

11. ?From wanem tok ya “speret” i no save minim wan samting insaed long bodi blong man we i aot taem man i ded?

11 Baebol i talem se taem man i ded, “speret blong hem i goaot, nao hem i gobak long graon.” (Ol Sam 146:4, NW) ?Hemia i min se wan speret we i no gat bodi i goaot long dedman ya mo i gohed blong laef? Hemia i no stret, from we biaen, Sam ya i talem se: “Long sem dei ya, ol tingting blong hem oli lus” (“hem i no moa save tingting,” NEB). Taswe, ?wanem ya speret? ?Olsem wanem hem i ‘goaot’ taem man i ded?

12. ?Wanem mining blong Hibru mo Grik tok we Baebol i tanem i kam “speret”?

12 Long Baebol, tok we yumi tanem i kam “speret” (Hibru, ruʹach; Grik, pneuʹma) i minim “win.” Taswe, Baebol blong R. A. Knox i no talem “speret blong hem i goaot,” be “win i goaot long bodi blong hem.” (Ol Sam 145:4, Knox) Be, tok ya “speret” i no jes minim se man i pulum win. No gat. Tingbaot Jenesis 7:22 (NW). Hem i tokbaot ol man mo anamol we oli ded taem Bigfala Wora i ron, i se: “Evri samting we i pulum win mo i gat paoa [speret; Hibru, ruʹach] blong laef long hem, hemia olgeta samting long graon, oli ded.” Taswe, “speret” i save minim paoa blong laef we i stap from we man i pulum win. Speret ya i stap long olgeta laef samting, ol man mo ol anamol tu.

13. ?Long wanem fasin, speret i olsem lektrik?

13 Hemia wan pijatok: Paoa blong lektrik i mekem wan mesin i wok. Sipos lektrik i ded, mesin ya bambae i no moa wok. Long taem ya, lektrik i no jenis i go long wan narafala mesin, no gat. Ale, long sem fasin, taem man i ded, speret blong hem i no moa givim paoa long ol selb blong bodi. Be, hem i no aot long bodi i go stap long wan narafala ples.—Ol Sam 104:29.

14, 15. ?Long wanem fasin, speret i gobak long God taem man i ded?

14 Sipos i olsem, ?from wanem Eklesiastis 12:7 i talem se taem wan man i ded, “speret i gobak long trufala God, we hem i bin givim speret ya fastaem”? ?Tok ya i min se speret i aot long man i flae i go antap long skae go kasem ples we God i stap long hem? No gat. Tingbaot se, speret hemia paoa blong laef. Taem paoa blong laef ya i lus, God nomo i naf blong mekem i kambak. Taswe speret i “gobak long trufala God,” i minim se taem man i ded, hop blong hem blong laef bakegen long fyuja i dipen fulwan long God.

15 God nomo i naf blong putumbak speret no paoa blong laef long wan man, blong mekem hem i laef bakegen. (Ol Sam 104:30) ?Be God i gat tingting blong mekem olsemia?

[Ol Futnot]

a New Catholic Encyclopedia i talem se: “Kolosap olgeta Papa [blong Jyos] oli talemaot klia se i gat ples ya pegatri.” Be, buk ya i talem tu se “tijing blong Katolik long saed blong pegatri i stanap long tingting we jyos i gat longtaem finis i kam, i no long Tabu Baebol.”

b Ol smosmol samting insaed long bodi blong man we ol man blong sayens oli save luk wetem glas nomo.

[Bokis blong pija long pej 23]

Sipos i no gat wan samting we i gohed blong laef afta we bodi i ded, ?olsem wanem long samfala we oli talem se oli save rimemba wan narafala laef we oli gat bifo?

Man Hindu we i gat bigfala save, Nikhilananda, i talem se ‘i no gat pruf blong store blong sam man se, oli bin ded bifo, mo oli rimemba samting we i hapen afta ded.’ Man we i stadi long ol tijing blong jyos, Hans Küng, i givim wan tok, nem blong hem sem, “Ol Store Blong Ol Jyos We Oli Soem Bilif Long Laef We i No Save Finis.” Hem i talem se: “I no gat pruf blong of store ya we oli tokbaot wan narafala laef bifo. Bighaf blong ol store ya oli kam long ol pikinini, no long ol kantri we ol man oli bilif se man i save bon bakegen long wan narafala laef afta ded.” Hem igohed i se: “Bighaf blong [ol man we oli wok strong bolng stadi long bisnes ya tru long ol rod blong sayens] oli talem se, oli agri we oli samting ya we oli bin hapen, be ol store ya oli no naf blong pruvum gud se yumi gat wan narafala laef afta ded long wol ya.”

?Olsem wanem sipos yu yu harem se yu save rimemba wan narafala laef bifo? I gat plante samting we oli save mekem filing ya i kamaot. Plante save we yumi kasem, yumi putumgud i stap long wan kona blong bren blong yumi, from we yumi no gat risen blong yusum tu. Be sam samtaem, ol tingting ya we yumi fogetem finis oli save kambak, we hemia nao samting we samfala oli talem se i pruvum wan narafala laef bifo. Nating se i olsem, yumi no save pruvum wan samting we i hapen long wan narafala laef, yumi save pruvum nomo ol samting we oli kamaot long laef ya we yumi gat naoia. Bighaf blnog ol man long wol ya, oli no rimemba nating wan narafala laef bifo. Mo tu, oli no ting se oli bin gat sam laef olsem.

    Ol buk long Bislama (1987-2026)
    Logaot
    Login
    • Bislama
    • Serem
    • Setemap Olsem Yu Wantem
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ol Rul
    • Privacy Policy
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Login
    Serem