Poen 35
Talem Sem Samting Bakegen Blong Man i No Fogetem
WAN gudfala tija i stap talem ol save bakegen mo bakegen. Taem yu talem bakegen wan impoten poen, ating ol man bambae oli holem poen ya long tingting blong olgeta. Sipos yu talem bakegen long fasin we i defren lelebet long fastaem we yu talem, maet oli kasem poen ya i klia moa.
Sipos ol man oli no holem ol save we yu talem long tingting blong olgeta, bambae ol save ya i no givhan long bilif mo laef blong olgeta. Be sipos yu mekem i kamaot klia, ating bambae oli gohed blong tingting long hem.
Jehova i Nambawan Tija blong yumi, mo hem i givim gudfala eksampol long yumi. Hem i talem ol save bakegen mo bakegen, blong mekem i stap gud long tingting blong ol man. Hem i givim Tenkomanmen long neson blong Isrel. Hem i yusum wan enjel blong talemaot ol loa ya long neson blong Isrel long Hil ya Sinae. Biaen, hem i raetemdaon ol loa ya, i givim long Moses. (Eks. 20:1-17; 31:18; Dut. 5:22) Bifo we neson ya i go insaed long Promes Lan, Jehova i talem long Moses se hem i mas talemaot bakegen ol Tenkomanmen long olgeta. Tabu spirit i pulum Moses blong i raetemdaon samting ya we yumi faenem long Baebol long Dutronome 5:6-21. Wan long ol loa we Jehova i givim long ol man Isrel, hemia se oli mas lavem mo wosipim Hem long olgeta hat, laef, mo paoa blong olgeta. Loa ya tu, Moses i talem bakegen mo bakegen. (Dut. 6:5; 10:12; 11:13; 30:6) ?From wanem hem i mekem olsem? From we ‘loa ya i hae moa long ol narafala loa, mo i nambawan blong folem,’ olsem Jisas i talem. (Mat. 22:34-38) Jehova i yusum profet Jeremaea blong i talem bitim 20 taem long ol man Juda, se oli mas obei long olgeta samting we hem i talem. (Jer. 7:23; 11:4; 12:17; 19:15) Mo Jehova i yusum Esikel blong i talem bitim 60 taem, se ol neson ‘bambae oli savegud we hem i Hae God.’—Esik. 6:10; 38:23.
Taem Baebol i tokbaot wok blong prij we Jisas i mekem, hem i talem sem save bakegen mo bakegen. Yumi save tingbaot ol fo Gospel. Long evri Gospel, i gat ol stori we oli kamaot bakegen long wan no tu narafala Gospel, be maet ol smosmol save long ol stori ya i defdefren. Taem Jisas i tijim ol man, hem i tokbaot sem poen bakegen mo bakegen, be long defdefren fasin. (Mak 9:34-37; 10:35-45; Jon 13:2-17) Sam dei nomo bifo we Jisas i ded, hem i stap antap long Hil blong Tri ya Olif, ale hem i talem bakegen sem advaes we hem i talem finis long ol disaepol blong hem, blong mekem i stap gud long tingting blong olgeta. Hem i talem se: “Yufala i mas lukaot gud, from we yufala i no save wanem dei, mi, mi Masta blong yufala, bambae mi kamtru long hem.”—Mat. 24:42; 25:13.
Long Wok Blong Prij. Taem yu stap prij long ol man, yu wantem se oli holem ol tok blong yu long tingting blong olgeta. Yu save givhan long olgeta blong oli mekem olsem, sipos yu talem bakegen ol poen.
Plante taem, sipos yu talem bakegen wan save, samting ya i givhan long man blong i no fogetem save ya. Taswe, taem yu ridim wan vas finis nao yu wantem mekem impoten haf blong vas ya i kamaot klia, i gud yu poen i go long haf ya, mo yu askem se: “?Yu yu luk ol tok we vas ya i talem?”
Long lastok blong wan storian tu, yu save talem bigfala poen bakegen. Maet yu talem se: “Bigfala poen blong storian blong yumitu we mi glad tumas sipos yu tingbaot, hemia . . .” Nao yu talem bigfala poen ya bakegen. Maet bigfala poen ya i samting olsem: “Stamba tingting blong God, hemia blong mekem wol i kam wan paradaes. Bambae hem i mekem stamba tingting ya i kamtru.” Sipos no, maet bigfala poen hemia: “Baebol i soemaot klia se yumi stap finis long ol las dei blong rabis wol ya. Sipos yumi wantem stap laef long taem ya we God i spolem ol rabis fasin, yumi mas kasem save long samting we God i wantem blong yumi mekem.” Maet bigfala poen i olsem: “Yumi luk finis we Baebol i givim gudfala advaes blong givhan long yumi blong winim ol trabol long famle.” Samtaem, maet yu talem bakegen sam tok blong Baebol nomo olsem bigfala poen we yu wantem se man i no fogetem. Be blong mekem gud samting ya, yu mas tingrere fastaem.
Taem yu go luk wan man bakegen no yu mekem wan Baebol stadi, maet yu askem sam kwestin blong pulum hem i tingtingbak long storian no stadi blong yutufala. Hemia tu i olsem fasin ya blong talem bakegen ol poen.
Taem wan man i faenem i had blong kasem save long advaes blong Baebol mo blong folem, maet yu mas tokbaot advaes ya bakegen mo bakegen. Yu traem blong faenem ol defren rod blong eksplenem. Yu no nid blong mekem wan longfala storian, be yu mas pulum man ya blong i gohed blong tingbaot advaes ya. Jisas i givim advaes bakegen mo bakegen long ol disaepol blong hem, blong traem givhan long olgeta blong oli winim fasin ya we oli wantem kam hae moa long narafala.—Mat. 18:1-6; 20:20-28; Luk 22:24-27.
Taem Yu Givim Wan Tok. Taem yu givim wan tok long miting, hemia i no blong givimaot save nomo. Yu wantem se ol man oli kasem mining blong ol tok blong yu, oli holem i stap long tingting blong olgeta, mo oli folem long laef blong olgeta. Taswe, yu mas talem bakegen sam poen.
Be yu no mas talem ol bigfala poen plante taem tumas. Sipos yu mekem olsem, maet ol man oli no moa lesin gud. Yu mas jusum gud ol poen we oli stret blong talem bakegen. Plante taem, hemia ol bigfala poen long tok blong yu. Be maet yu talem bakegen sam narafala tingting tu, we oli save givhan gud long ol man.
Sipos yu wantem talem bakegen ol save blong man i no fogetem, maet yu mekem olsem: Long fastok blong yu, yu talem ol bigfala poen. Long sot tok nomo, yu soemaot ol bigfala tingting long tok blong yu, yu askem sam kwestin, no yu talem sam problem we bambae yu soemaot rod blong stretem. Maet yu talem hamas bigfala poen i stap long tok blong yu, mo yu talemaot olgeta wanwan. Nao long nekis haf blong tok blong yu, we yumi kolem bodi blong tok, yu eksplenem ol poen ya wanwan. Yu mekem ol poen ya long bodi blong tok oli kamaot klia, sipos yu talem bakegen poen we yu jes eksplenem, bifo we yu go long nekiswan. Yu save mekem wan bigfala poen i kamaot klia, sipos yu soemaot wan rod blong folem poen ya long laef blong yumi. Narafala rod blong mekem ol bigfala poen oli kamaot klia, se yu talem bakegen long lastok blong yu. Mo tu, blong mekem wan poen i kamaot klia, yu save tokbaot samting we i defren olgeta long poen ya, no yu save ansa long wan kwestin we yu bin stanemap long fastok blong yu, no yu save talem, long sot tok nomo, rod blong stretem ol trabol we yu bin tokbaot fastaem.
Brata we i givim plante tok finis bambae i mekem ol samting ya we yumi tokbaot, mo tu, bambae hem i wajem gud ol man we oli stap lesin long tok blong hem. Sipos sam long olgeta oli no kasem gud wan tingting we brata ya i stap talem, bambae hem i luksave. Sipos tingting ya i impoten, bambae hem i tokbaot bakegen. Be maet i no naf we hem i talem bakegen sem tok we hem i talem fastaem. Brata ya i mas mekem moa sipos i wantem tijim ol man. Hem i mas jenisim toktok blong hem. Maet hem i mas ademap sam tok we hem i no rere long hem fastaem. Sipos yu trenem yu blong luksave samting we yu mas mekem blong ol man oli kasem gud ol poen long tok blong yu, bambae yu kam wan gudfala tija.