Wajtaoa LAEBRI LONG INTENET
Wajtaoa
LAEBRI LONG INTENET
Bislama
  • BAEBOL
  • OL BUK
  • OL MITING
  • w92 8/1 pp. 13-18
  • ?Yu Yu Stap Ron Olsem Wanem Long Resis Ya Blong Kasem Laef?

I no gat video yet long haf ya.

Sori, i gat problem taem i stap lodem video ya.

  • ?Yu Yu Stap Ron Olsem Wanem Long Resis Ya Blong Kasem Laef?
  • Wajtaoa i Talemaot Kingdom Blong Jehova—1992
  • Ol Sabtaetol
  • Sem Samting
  • Resis Blong Laef
  • Bos Long Ol Fasin Mo Tingting
  • ‘Resis Blong Win’
  • Yu Save Stanap Strong Go Kasem En
    Wajtaoa i Talemaot Kingdom Blong Jehova—1999
  • “Yufala i Mas Mekem Olsem We Yufala i Resis”
    Wajtaoa i Talemaot Kingdom Blong Jehova—2001
  • ‘Resis Go Kasem En’
    Wajtaoa i Talemaot Kingdom Blong Jehova (Stadi)—2020
  • Yumi Stanap Strong Oltaem Blong Ron Long Resis Ya
    Wajtaoa i Talemaot Kingdom Blong Jehova—1992
Luk Moa Samting
Wajtaoa i Talemaot Kingdom Blong Jehova—1992
w92 8/1 pp. 13-18

?Yu Yu Stap Ron Olsem Wanem Long Resis Ya Blong Kasem Laef?

“Ating yufala i save finis fasin blong resis. Olgeta man oli resis, be wan man nomo i save kasem praes blong hem. Ale, yufala i mas mekem olsem we yufala i resis blong kasem praes blong yufala.”​—1 KORIN 9:24.

1. ?Baebol i talem se rod we ol Kristin oli stap ron long hem i olsem wanem samting?

BAEBOL i talem se yumi stap long wan resis blong kasem laef blong olwe. Kolosap long en blong laef blong aposol Pol, hem i talem se: “Mi mi faet strong finis long gudfala faet ya we yumi stap faet long hem. Mi mi kamtru finis long en blong resis ya, mo mi stap holem yet fasin blong bilif.” Hem i pulum ol Kristin brata blong hem blong mekem olsemia, i se: “Yumi mas lego ol samting we oli stap blokem yumi, mo ol sin we oli stap holemtaet yumi, nao yumi mas mekem tingting blong yumi i strong, blong yumi resis long rod ya we i stap long fes blong yumi.”​—2 Timote 4:7; Hibrus 12:1.

2. ?I leftemap tingting blong yumi blong luk hu i stat long resis blong laef?

2 Pijatok ya i stret nomo from we wan resis i gat stat blong hem, i gat rod blong folem, mo i gat mak we man i mas kasem blong finisim resis ya. Sem mak long fasin blong yumi blong gohed moa long saed blong speret gogo yumi kasem laef. Yumi lanem finis se evri yia plante handred taosen man oli statgud long resis ya blong laef. Eksampel, long ol faef yia we oli jes pas, 1,336,429 man oli bin stat long resis ya, oli givim laef blong olgeta i go long God mo oli tekem baptaes long wora. I leftemap tingting blong yumi blong save se ol man ya oli mekem wan gudfala stat olsemia. Be impoten samting se oli mas gohed long resis ya gogo oli kasem en blong hem. ?Yu yu stap mekem olsemia?

Resis Blong Laef

3, 4. (a) ?Olsem wanem Pol i soemaot se i impoten blong gohed strong long resis ya? (b) ?Olsem wanem samfala oli no harem advaes ya blong Pol?

3 Blong makem se i impoten blong gohed long resis ya, Pol i givim advaes ya se: “Ating yufala i save finis fasin blong resis. Olgeta man oli resis, be wan man nomo i save kasem praes blong hem. Ale, yufala i mas mekem olsem we yufala i resis blong kasem praes blong yufala.”​—1 Korin 9:24.

4 Tru ya, long ol resis long taem bifo, wan man nomo i save kasem praes. Be long resis blong laef, olgeta man oli save kasem praes. !Wan samting nomo, oli mas stap resis gogo oli kasem en blong hem! Yumi glad se plante oli stap ron long gudfala resis ya go kasem en blong laef blong olgeta, olsem aposol Pol i bin mekem. Mo plante milyan man oli stap resis yet. Be samfala oli no stap gohed strong long resis ya blong kasem en blong hem. Long defren fasin, oli letem sam samting i blokem olgeta, nao oli foldaon mo oli no moa save resis, no oli sakemaot olgeta long resis from oli brekem ol rul blong hem. (Galesia 5:7) Samting ya i mas pusum yumi evriwan blong skelem olsem wanem yumi stap ron long resis ya blong laef.

5. ?Pol i stap talem se resis blong laef i olsem wan resis we yumi wantem winim ol narafala? Eksplenem.

5 Yumi save askem kwestin ya se: ?Pol i stap tingbaot wanem taem hem i talem se “wan man nomo i save kasem praes”? Olsem yumi luk finis, hem i no minim se wan man nomo long olgeta we oli stat long resis ya blong laef bambae i kasem praes ya, laef blong olwe. No gat. I klia se i no wan man nomo we bambae i kasem praes ya, from plante taem Pol i talem klia se God i wantem we olgeta man oli kasem laef. (Rom 5:18; 1 Timote 2:​3, 4; 4:10; Taetas 2:11) Yes, hem i no stap talem se resis blong laef i blong winim ol narafala man, olsem we wan i traem daonem narafala. Ol man Korin oli savegud se fasin olsemia i stap wetem ol man we oli resis long ‘Ismian Gem’ hemia wan resis we i bigwan moa long taem ya i bitim ‘Olimpik Gem.’ ?Oraet, be Pol i stap tingbaot wanem?

6. ?Ol vas raonabaot oli soemaot wanem long saed blong man blong resis mo resis blong hem?

6 Pol i talem pijtok ya blong man blong resis blong tokbaot fastaem hop blong hem wan blong kasem laef. Long ol vas bifo, hem i tokbaot olsem wanem hem i wok strong mo i traehad long plante rod. (1 Korin 9:​19-22) Nao long vas 23 hem i se: “Mi mekem olgeta samting ya from gud nyus, blong bambae mi save kasem haf blong ol gudgudfala samting blong gud nyus ya.” Hem i luksave se hem i no kasem promes blong laef nomo from we God i jusumaot hem olsem wan aposol no from we hem i spenem plante yia long wok blong prij. Blong kasem ol gudfala blesing long gud nyus, hem i mas gohed wetem ful paoa blong hem blong mekem olgeta samting from gud nyus. Hem i mas resis olsem we i wantem win, hem i mas traehad, olsem we hem i stap resis long ‘Ismian Gem,’ we “wan man nomo i save kasem praes blong hem.”​—1 Korin 9:24a.

7. ?Yumi nidim wanem blong ‘yumi mekem olsem we yumi resis blong kasem praes blong yumi’?

7 Eksampel ya i save lanem yumi long plante samting. Nating se olgeta man we oli stat long resis ya oli wantem win, be olgeta nomo we oli resis wetem ful hat blong olgeta blong win bambae oli save kasem en blong resis ya. Taswe, yumi no mas ting se i naf we yumi ron long resis ya nomo. Yumi no mas ting se bambae i gud nomo from we yumi stap ‘long trutok.’ Yumi save karem nem ya Kristin, ?be yumi stap soemaot ol fasin blong pruvum se yumi Kristin? Eksampel, ?yumi stap mekem ol samting we wan Kristin i mas mekem​—olsem go long ol Kristin miting, joen long wok blong prij, mo ol narafala samting olsem? I gud sipos yumi stap mekem olsemia, mo yumi mas traehad blong holem ol nambawan fasin olsem. ?Yu ting se yumi save go moa long ol samting we yumi stap mekem? Eksampel, ?yumi rere oltaem blong ansa long ol miting? ?Yumi stap traehad blong mekem ol samting we yumi lanem i wok long laef blong yumi wanwan? ?Yumi stap tingbaot olsem wanem yumi save kamgud moa nao yumi save prij moa gud nating we i gat plante samting blong blokem yumi long wok blong prij? ?Yumi rere blong mekem wok ya blong visitim ol man we oli intres bakegen mo blong mekem ol Baebol stadi wetem olgeta? Pol i talem se: “Yufala i mas mekem olsem we yufala i resis blong kasem praes blong yufala.”​—1 Korin 9:24b.

Bos Long Ol Fasin Mo Tingting

8. ?Ating wanem i pusum Pol blong talem long ol Kristin brata blong hem se oli mas “livim ol narafala fasin”?

8 Long laef blong Pol, hem i luk plante we oli kam slak, oli lego trutok, no oli aot long resis blong laef. (1 Timote 1:​19, 20; Hibrus 2:1) Taswe oltaem hem i talem long ol Kristin brata blong hem se oli stap long wan had resis we i stap gohed oltaem. (Efesas 6:12; 1 Timote 6:12) Hem i gohed long pijatok ya blong man blong resis i se: “Man blong resis i save livim ol narafala fasin blong bambae i save resis i strong moa.” (1 Korin 9:25a) Samting ya we Pol i talem, ol Kristin long Korin oli savegud long hem, se ol man we oli resis long ‘Ismian Gem’ oli mas trengud oltaem.

9, 10. (a) ?Wanem fasin blong ol man blong resis long ‘Ismian Gem,’ olsem wan buk i talem? (b) ?Yumi makem wanem impoten poen long ol tok ya?

9 Hemia nao fasin blong wan man blong resis we i stap tren: “Blong ron long resis ya, hem i mas tren blong ten manis. Long ol manis ya hem i mas obei long ol rul mo ol loa we oli blokem hem long sam samting, mo hem i no mas toktok smol from. . . . Hem i flas long ol smol traem we hem i kasem, taem hem i taed, mo ol samting we oli stap blokem hem long hem, mo hem i tingbaot se i wan ona blong livim sam samting we oli save mekem se hem i no win long resis ya. Hem i save luk ol narafala man oli stap kakae olsem oli wantem, oli stap spel taem hem i stap pulum win strong from had trening blong hem, oli stap spelgud, oli stap haremgud long isi laef. Be hem i no wantem wan laef olsemia, from we long hat blong hem hem i wantem tumas blong kasem praes, mo blong mekem olsem hem i mas trengud. Hem i save se bambae hem i no win long resis ya sipos hem i kam slak blong blokem hem wan long sam samting mo blong obei long ol rul.”​—The Expositor’s Bible, Volyum 5, pej 674.

10 Makemgud se man we i stap tren “i tingbaot se i wan ona” blong folem wan strong program we i blokem hem long plante samting. Yes, hem i ‘no wantem folem fasin blong laef blong ol narafala man’ we oli gat isi laef mo oli haremgud from we oli no nidim blong livim wan samting. ?Yumi save lanem wan samting from? Yes.

11. ?Yumi mas lukaot long wanem rong tingting taem yumi stap resis blong kasem laef?

11 Traem tingbaot tok blong Jisas se “get ya we i bigfala, mo rod ya we i isi nomo, hemia i blong go lus. Mo plante man oli stap folem rod ya. Be get ya we i smol nomo, mo rod we i strong, hemia i blong go kasem laef. Mo smol man nomo oli faenem.” (Matyu 7:​13, 14) Taem yu yu stap traehad blong ron long ‘smol rod,’ ?yu yu wantem isi laef mo fasin fri we ol man long narafala rod oli haremgud long hem? ?Yu yu harem se yu yu no stap kasem ol samting we ol narafala oli kasem, ol samting we oli luk olsem se oli gud nomo? I isi blong yumi harem olsemia sipos yumi no tingting strong long risen from wanem yumi stap folem rod ya. Pol i talem se: “Hem i save mekem olsem blong kasem praes blong hem we i blong stap smoltaem nomo. Be long yumi, i olsem we yumi resis blong kasem praes we i no save lus samtaem.”​—1 Korin 9:25b.

12. ?Olsem wanem haenem mo paoa we ol man oli traehad blong kasem oli olsem praes we oli givim long ‘Ismian Gem’?

12 Man we i win long resis long ‘Ismian Gem,’ hem i kasem wan hat we oli wokem long wan gudfala wud no oli givim wan kaen tri long hem, mo ating hem i kam drae afta sam dei no wik. Be ol man ya oli no resis from praes ya nomo, oli resis blong kasem haenem, ona, mo blong win. Oli talem se taem man we i win i kamhom, oli mekem welkam long hem olsem we hem i wan man we i win long faet. Plante taem oli brekemdaon ol stonwol blong taon, nao hem wetem ol man we oli biaen long hem oli save pas, mo plante taem oli stanemap ol ston we oli katem blong ona long hem. Nating we oli mekem olsemia, be haenem mo ona blong hem i save lus. Tede, smol man nomo oli save talem nem blong olgeta ya we oli bin win, mo plante man oli no kea. Ol man we oli givim taem, paoa, mo bodi, mo samtaem famle laef blong olgeta blong kasem paoa, haenem, mo ol rij samting blong wol ya, be oli no rij long ae blong God, bambae oli faenemaot se “praes” blong olgeta, mo laef blong olgeta tu, i blong smoltaem nomo.​—Matyu 6:​19, 20; Luk 12:​16-21.

13. ?Olsem wanem fasin blong laef blong wan man long resis blong laef i defren long ol narafala man blong resis?

13 Ol man blong resis maet oli glad blong obei long ol rul blong trening blong olgeta, olsem yumi tokbaot antap, be blong smoltaem nomo. Taem resis i finis, oli gobak long olfala fasin blong laef blong olgeta. Ating oli stap tren sam samtaem nomo blong oli save resis smol, be oli no moa folem strong program blong livim sam samting mo blokem olgeta long sam samting, gogo oli mekem wan bigfala resis bakegen. Be olgeta we oli stap resis blong kasem laef oli no save mekem olsem. Long saed blong olgeta, oltaem long laef blong olgeta oli mas trengud mo oli mas blokem sam samting we oli wantem.​—1 Timote 6:​6-8.

14, 15. ?From wanem man long resis ya blong kasem laef i mas bos long ol fasin blong hem oltaem?

14 Jisas Kraes i talem long wan hif blong ol disaepol blong hem wetem sam narafala se: “Man we i wantem kam biaen long mi i mas blokem ol samting we hem nomo i wantem, (no “hem i mas se, ‘No’ long hem wan,” Baebol blong Charles B. Williams) nao i mas karem [pos, NW] blong hem, i mas biaen long mi [oltaem, NW].” (Mak 8:34) Taem yumi wantem biaen long Jisas, yumi mas rere blong folem hem “oltaem” i no from we fasin blong blokem sam samting i save leftemap yumi, no gat, be from we sipos yumi fogetem fasin waes blong smoltaem, no yumi no skelemgud ol samting long laef blong yumi, yumi save spolem ol gudfala wok we yumi bin mekem, mo maet yumi spolem jans blong yumi blong kasem laef blong olwe. !Kolosap evritaem ol man oli stap gohed sloslou nomo long saed blong speret, be yumi save spolem ol wok ya blong yumi kwiktaem sipos yumi no lukaot oltaem!

15 Antap moa, Pol i talem se yumi mas bos long ‘ol fasin’ hemia i minim oltaem long laef blong yumi. Hemia i waes from we sipos wan man we i stap tren i bitim mak long ol fasin blong laef no i mekem rabis fasin, ol gudfala trening we hem i mekem mo hem i harem soa from mo taed from mo hem i stanap strong long hem longtaem, i blong nating nomo. Sem mak long resis blong yumi blong kasem laef, yumi mas bos long olgeta fasin blong yumi. Maet wan man i save bos long hem wan long saed blong alkol mo ol fasin blong seks, be hemia i nating nomo sipos hem i flas mo i stap rao oltaem. ?Mo olsem wanem sipos hem i gat longfala tingting mo i soem kaen fasin long ol narafala, be hem i stap haedem wan bifala sin long laef blong hem? Sipos yumi wantem se fasin blong bos long yumi i givhan long yumi fulwan, yumi mas bos ‘long ol fasin’ blong yumi.​—Ridim Jemes 2:​10, 11.

‘Resis Blong Win’

16. ?Wanem mining blong resis long fasin we i no “olbaot”?

16 Pol i luksave olsem wanem man i mas traehad blong win long resis blong laef, taswe hem i gohed blong talem se: “Hemia fasin blong mi. Sipos i olsem we mi resis, be mi mas go blong win nomo [i no olbaot, NW]. Sipos i olsem we mi boksing, be mi no save sakem han blong mi i go olbaot, we i no kasem man.” (1 Korin 9:26) Tok ya “olbaot” i minim “i no klia” (Kingdom Interlinear), “man i no save luksave, mo i no save makem hem” (Lange’s Commentary). Taswe blong resis long fasin we i no “olbaot” i min se ol man we oli stap lukluk man ya blong resis oli luksave klia weples man ya i stap go long hem. The Anchor Bible i talem se “i no long rod we i gat plante kona.” Sipos yu stap folem trak blong leg blong wan man long sanbij, nao trak ya i go olbaot, i tanraon, i go long wan saed mo long narasaed, mo samtaem i gobak biaen, ating yu yu no save ting se man ya i stap ron. Mo i klia se man ya i no save weples hem i wantem go long hem. Be sipos yu stap folem trak blong leg blong wan man we hem i go stret nomo, long wan laen, mo ol trak oli sem mak we oli folfolem olgeta nomo, yu yu luksave se man ya i gat klia tingting long ples we hem i wantem go long hem.

17. (a) ?Olsem wanem Pol i soemaot se hem i no stap resis long fasin we i “olbaot”? (b) ?Olsem wanem yumi save folem eksampel blong Pol?

17 Laef blong Pol i soemaot klia se hem i no ron long fasin we “i olbaot.” Hem i gat plante pruf blong soem se hem i wan Kristin minista mo wan aposol. Hem i wantem kasem wan praes nomo, mo hem i traehad long ful laef blong hem blong kasem praes ya. Hem i no letem fasin blong wantem haenem, paoa, mane, no isi laef, i pulum hem, nating se ating hem i save kasem ol samting ya. (Ol Wok 20:24; 1 Korin 9:2; 2 Korin 3:​2, 3; Filipae 3:​8, 13, 14) ?Taem yu yu luklukbak long laef blong yu, olsem wanem long trak blong leg blong yu? ?Yu yu luk wan stret laen we i soemaot klia se yu yu save weples yu stap go long hem, no ol trak oli olbaot nomo? ?I gat pruf blong soemaot se yu yu stap traehad long resis ya blong laef? Yumi no mas fogetem se yumi stap resis, i no blong ron nomo, be i blong kasem en blong hem.

18. (a) ?Wanem fasin i olsem we yumi stap ‘sakem han olbaot’? (b) ?From wanem fasin ya i denja tumas?

18 Nao Pol i yusum wan narafala spot olsem pijatok, i se: “Sipos i olsem we mi boksing, be mi no save sakem han blong mi i go olbaot, we i no kasem man.” (1 Korin 9:26b) Long resis ya blong laef, yumi gat plante enemi, olsem Setan, wol ya, mo sin. Olsem ol man blong boksing bifo, yumi mas faetem ol samting ya i no olbaot nomo, be yumi mas kasem olgeta stret. Yumi glad se Jeova God i trenem yumi mo i givhan long yumi blong faet. Hem i talem ol rul long yumi long Tok blong hem, long ol buk we oli stanap long Baebol, mo long ol Kristin miting. Be sipos yumi ridim Baebol mo ol buk ya mo yumi go long ol miting be yumi no mekem ol samting we yumi stap lanem, ol wok ya i blong nating nomo olsem we ‘yumi sakem han i go olbaot.’ Fasin ya i denja tumas. Yumi save ting se yumi stap faet strong mo yumi save haremgud from, be i olsem we yumi stap gyaman long yumi nomo from we yumi no stap winim ol enemi blong yumi. Taswe disaepol Jemes i givim advaes ya se: “I nogud yufala i stap gyaman nomo long yufala, we yufala i stap lesin long tok ya blong God, be yufala i no mekem. Yufala i mas mekem ol samting we tok ya i talem.” Sipos yumi stap ‘sakem han olbaot’ bambae yumi no save winim ol enemi blong yumi long faet, sem mak nao, sipos yumi “stap lesin” nomo, yumi no stap mekem ol samting we God i wantem.​—Jemes 1:22; 1 Samuel 15:22; Matyu 7:​24, 25.

19. ?Olsem wanem blong no brekem rul blong resis nao oli sakemaot yumi long hem?

19 Nao Pol i talem long yumi from wanem hem i win i se: “I olsem we mi stap faetem bodi blong mi blong mekem bodi blong mi i stap kwaet, blong bambae i save mekem olsem we mi mi wantem. Mi mi singaot plante narafala man finis blong oli kam joen long resis ya. Be mi no wantem brekem rul blong resis, nao bambae oli sakemaot mi mi lus.” (1 Korin 9:27) Olsem Pol, yumi tu yumi mas bos long bodi blong yumi we i fulap long sin, yumi no mas letem hem i bos long yumi. Yumi mas sakemaot ol slak fasin, ol samting we bodi blong yumi nomo i wantem. (Rom 8:​5-8; Jemes 1:​14, 15) Samting ya i save mekem yumi harem soa, olsem we tok ya “faetem” i rili minim ‘kilim man aninit long ae blong hem’ (Kingdom Interlinear). Be i moa gud blong kasem samting olsem blu ae mo stap laef i bitim we yumi foldaon long ol rabis fasin mo kasem ded.​—Ridim Matyu 5:​28, 29; 18:9; 1 Jon 2:​15-17.

20. ?From wanem i moa impoten naoia blong jekemap olsem wanem yumi stap ron long resis ya blong laef?

20 Naoia yumi stap kolosap nomo long en blong resis ya. Taem blong kasem praes i stap kolosap nao. Long saed blong ol Kristin we tabu speret i makemaot olgeta, ‘praes ya, hemia we God i singaot olgeta blong oli joen long Jisas Kraes, oli go stap antap long ples blong hem.’ (Filipae 3:14) Long saed blong bigfala kampani, praes ya hem i laef blong olwe long paradaes long wol. Wan bigfala praes olsemia i mas mekem yumi strong long tingting blong yumi, olsem Pol, blong no ‘brekem rul blong resis, nao bambae oli sakemaot yumi.’ Yumi evriwan i mas tinghevi long advaes ya: “Yufala i mas mekem olsem we yufala i resis blong kasem praes blong yufala.”​—1 Korin 9:​24, 27.

Tingtingbak

◻ ?From wanem i stret blong talem se laef blong wan Kristin i olsem wan resis?

◻ ?Olsem wanem resis blong kasem laef i defren long ol narafala resis we ol man oli ron long olgeta?

◻ ?From wanem yumi mas bos long ‘ol fasin’ blong yumi oltaem?

◻ ?Olsem wanem man i save resis long fasin we i no “olbaot”?

◻ ?From wanem i denja tumas blong ‘sakem han olbaot’?

[Tok Blong Pija Long Pej 16]

Praes blong man we i win, wetem haenem mo ona we hem i kasem, i blong smoltaem nomo

    Ol buk long Bislama (1987-2026)
    Logaot
    Login
    • Bislama
    • Serem
    • Setemap Olsem Yu Wantem
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ol Rul
    • Privacy Policy
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Login
    Serem