Winim Faet Blong Stap Longwe Long Trap Ya Blong Fasin Griri
“Ol man ya we oli wantem kam rijman, be oltaem ol samting blong traem yumi . . . oli olsem trap blong kasem olgeta.”—1 TIMOTE 6:9
1. ?From wanem yumi mas wari long saed blong ol trap?
ATING wod ya “trap” i mekem se yu yu tingbaot wan man blong kilim ol wael anamol we i stap haedem wan trap blong kasem anamol we i no save se trap i stap. Be, God i mekem i klia se ol trap we oli denja tumas long yumi, oli no olsem ol trap ya we yumi save luk, be trap we i save kasem yumi long saed blong speret no long saed blong ol fasin. Devel Setan i nambawan man blong putum ol trap olsem.—2 Korin 2:11; 2 Timote 2:24-26.
2. (a) ?Olsem wanem Jeova i givhan long yumi blong stap longwe long ol trap we oli denja tumas? (b) ?Wanem trap ya we bambae yumi tokbaot naoia?
2 Jeova i givhan long yumi taem hem i makemaot sam long plante mo defren trap blong Setan. Eksampel, God i givim woning se maot blong yumi, i save kam wan trap sipos yumi no waes long fasin blong toktok blong yumi, hareap blong toktok, no yumi tokbaot samting we i no stret blong talem. (Proveb 18:7; 20:25) Fasin flas i save kam wan trap, olsem blong stap wanples wetem ol man we oli save kros. (Proveb 22:24, 25; 29:25) Be naoia i gud yumi tingbaot wan narafala trap: “Ol man ya we oli wantem kam rijman, be oltaem ol samting blong traem yumi oli stap mekem olgeta oli folfoldaon. Ol samting we oli wantem, we oli krangke, mo we oli stap spolem olgeta, oli olsem trap blong kasem olgeta. Nao fasin ya blong wantem evri samting, hem i save pulum olgeta oli kamdaon olgeta, we laef blong olgeta i kam nogud olgeta.” (1 Timote 6:9) Wod ya “griri” i soemaot fasin we i stap biaen long trap ya no stampa blong hem. Nating se plante taem fasin we man i wantem kam rijman i soemaot fasin griri, fasin griri i wan trap we i gat plante haf blong hem.
Jeova i Givim Woning Long Yumi From Denja
3, 4. ?Yumi lanem wanem long histri blong ol man bifo long saed blong fasin griri?
3 Faswan samting, griri i wan fasin we i no gat mak blong hem no man i wantem tumas blong kasem moa, nating se mane, ol samting we hem i gat, paoa, fasin blong seks, no ol narafala samting. Yumi no ol faswan man we trap ya i mekem denja long olgeta. Bifo long garen blong Iden, fasin griri ya i kasem Iv mo biaen i kasem Adam olsem wan trap. Adam, we i gat moa ekspiryens long laef bitim Iv, Jeova hem wan i bin tijim hem. God i bin givim wan paradaes long tufala. Tufala i save haremgud long plante defren gudfala kakae, we oli stap gru long gudfala graon. Tufala i gat tingting blong gat ol pikinini we oli stretgud olgeta, we tufala i save stap wetem olgeta mo mekem wok blong God gogo i no save finis. (Jenesis 1:27-31; 2:15) ?Samting ya i no naf yet blong mekem wan man i haremgud?
4 Nating se i olsem, fasin ya we man i gat naf long evri samting i no blokem fasin griri blong i no kam wan trap. Iv i foldaon long trap ya blong wantem kam olsem God, hem i wetem gat moa fasin fri mo i save putumap ol prapa rul blong hem. I luk olsem se Adam i wantem tumas blong gohed blong joengud wetem nambawan waef blong hem, nating se wanem samting i save kamaot from. From fasin griri i bin mekem tufala man ya we oli stretgud olgeta oli foldaon, yu save luksave from wanem fasin griri i save kam wan denja long yumi.
5. ?I impoten long yumi olsem wanem blong stap longwe long trap blong fasin griri?
5 Yumi mas lukaotgud blong no foldaon long fasin griri from aposol Pol i givim woning long yumi se: “Yufala i save finis. Ol man we oli stap mekem i no stret, bambae oli no save go insaed long nyufala wol ya we God i King long hem. Yufala i no mastik long samting ya. Man we i stap ronem woman, mo man we i stap prea long ol narafala god, . . . Man we i stap slip wetem woman blong narafala man, mo woman we i stap mekem krangke long man blong hem, mo man we i stap slip wetem man, mo woman we i stap slip wetem woman, . . . Man we i stap stil, mo ol griri man (NW) . . . oli no save go insaed samtaem long nyufala wol ya we God i king long hem.” (1 Korin 6:9, 10) Pol i talem long yumi tu se: ‘I no stret nating blong yufala i stap tokbaot ol rabis fasin. Fasin we man i ronem woman, mo ol fasin nogud blong man wetem woman, mo fasin griri, bambae yufala i no tokbaot.’ (Efesas 5:3) Taswe yumi no mas storeyan tu long fasin griri blong mekem se yumi haremgud nomo long bodi blong yumi we i no stretgud olgeta.
6, 7. (a) ?Wanem ol eksampel blong Baebol we oli soemaot paoa blong fasin griri? (b) ?From wanem ol eksampel ya oli ol woning long yumi?
6 Jeova i mekem se oli raetemdaon plante eksampel blong mekem yumi lukaotgud long denja ya blong fasin griri. Tingbaot fasin griri we Aken i gat. God i talem se oli mas spolem Jeriko, be ol gol, selva, kopa, mo aean blong taon ya, bambae oli karem i kam olsem ol sas samting blong Hem. Fastaem maet Aken i wantem folem oda ya, be fasin griri i mekem hem i foldaon. Taem hem i kasem Jeriko, i olsem se hem i mekem wan trep i go blong pem ol samting long stoa taem hem i sek long ol gudfala samting ya, wetem wan nambawan kaliko we hem i luk se i stretgud long hem. From hem i stap pikimap gol mo selva we praes blong olgeta i kasem plante handred taosen vatu, maet tingting blong hem se, ‘!Samting ya i sas tumas! Hemia i olsem fasin blong stil ya.’ !Yes, wan fasin blong stil stret! From we hem i wantem samting we oli mas spolem no givim, hem i stilim samting we i blong God, mo samting ya i mekem Aken i lusum laef blong hem. (Josua 6:17-19; 7:20-26) Mo tu, tingbaot eksampel blong Geasi mo Judas Iskariot.—2 King 5:8-27; Jon 6:64; 12:2-6.
7 Yumi mas tingbaot se trifala man we yumi tokbaot antap oli no ol hiten man we oli no save long ol rul blong Jeova. Be, oli givim olgeta finis long God blong frengud wetem hem. Trifala ya evriwan oli bin luk ol merikel we i mas mekem oli luksave paoa blong God mo se i impoten tumas blong oli gohed oltaem blong mekem God i glad. Nating se i olsem, fasin griri i mekem trifala ya i foldaon. Yumi tu yumi save spolem fasin fren blong yumi wetem God sipos yumi letem ol kaen fasin griri i winim yumi. ?Wanem ol kaen rod blong fasin griri we oli denja tumas long yumi?
Foldaon Long Fasin Griri Long Saed Blong Mane No Ol Samting We Yumi Gat
8. ?Baebol i givim wanem woning long saed blong mane?
8 Kolosap olgeta Kristin man oli bin harem ol klia woning long Baebol we i agensem fasin ya blong stap laekem tumas ol rij samting, mo blong wantem gat plante mane. I gud blong tingtingbak long sam long ol woning ya, olsem yumi faenem long Matyu 6:24-33; Luk 12:13-21; mo 1 Timote 6:9, 10. Maet yu harem se yu akseptem mo yu stap folem advaes olsem, be ating Aken, Geasi, mo Judas oli bin talem se oli agri wetem samting ya tu. I klia nomo, yumi mas go moa bitim we yumi agri long hem long tingting blong yumi nomo. Yumi mas lukaotgud se trap ya fasin griri long saed blong mane no ol samting we yumi gat oli no mas gat paoa long evridei laef blong yumi.
9. ?From wanem yumi mas lukaotgud long tingting blong yumi long saed blong pem ol samting long stoa?
9 Long evridei laef, plante taem yumi mas pem sam samting—kakae, klos, mo sam samting blong haos. (Jenesis 42:1-3; 2 King 12:11, 12; Proveb 31:14, 16; Luk 9:13; 17:28; 22:36) Be wol blong bisnes i leftemap fasin blong wantem plante moa samting mo ol nyufala samting. Ol pablisiti we oli fulap long ol nyuspepa, ol magasin, mo long televisin oli blong haedem nomo fasin blong olgeta blong pulum ol man blong gat fasin griri. Ol tok olsem oli kamaot tu long ol stoa we oli salem ol klos blong ol woman, ol kot, ol dres, mo ol jaket, wetem ol nyufala sus we oli putumap blong ol man oli lukluk, ol samting we oli wok wetem lektrik, mo ol kamera. I gud we ol Kristin oli askem kwestin ya long olgeta bakegen se, ‘?Fasin blong pem ol samting long stoa i kam nambawan no bigfala samting long laef blong mi we mi stap haremgud long hem?’ ‘?Mi mi rili nidim ol nyufala samting we mi luk, no wol ya blong bisnes i stap mekem ol sid blong fasin griri oli gru nomo long mi?’—1 Jon 2:16.
10. ?Wanem trap blong fasin griri we i moa denja long ol man?
10 Sipos fasin blong pem ol samting long stoa i wan bigfala trap blong ol woman, fasin blong kasem plante mane i wan trap blong plante man. Blong eksplenem trap ya, Jisas i yusum pijatok blong wan rijman we i stap kasem plante mane be hem i wantem ‘tekemaot ol haos ya we hem i putum ol samting ya long olgeta, blong wokem sam narafala haos we oli moa big. Nao hem i save putum ol samting ya oli stap gud insaed, wetem ol ting blong hem tu.’ Tok blong Jisas i klia long saed blong denja ya: “Yufala i lukaot gud. Yufala i mas blokem olgeta fasin ya we yufala i wantem samting blong narafala man” no fasin griri. (Luk 12:15-21) Nating se yumi rij no no gat, be yumi mas folem advaes ya.
11. ?Olsem wanem maet wan Kristin man i save foldaon long fasin griri blong kasem moa mane?
11 Fasin griri blong kasem moa mane no ol samting we mane i save pem, plante taem i save gru long fasin haed. Maet wan man i talem wan plan long yumi olsem wanem blong kam rij kwiktaem, ating hemia wan jans nomo long laef blong harem gud long saed blong mane from laki long wan bisnes. No maet tingting blong wan man i pulum hem blong winim mane from wan bisnes we hem i mekem long fasin we i no stret no i brekem loa. Fasin ya blong wantem plante samting tumas i save winim wan man, i pulum hem i foldaon. (Ol Sam 62:10; Proveb 11:1; 20:10) Sam man insaed long Kristin kongregesen oli bin statem ol bisnes wetem tingting ya se ol brata blong olgeta nao we oli trastem olgeta oli ol nambawan man blong pem ol samting long bisnes blong olgeta. Sipos mak blong olgeta i no blong givim no mekem samting we man i nidim nomo from ‘hadwok long han blong olgeta long stret fasin,’ be blong kasem mane kwiktaem from ol mane we ol Kristin brata blong olgeta oli spenem, ale ol bisnes man ya oli stap soemaot se oli gat fasin griri. (Efesas 4:28; Proveb 20:21; 31:17-19, 24; 2 Tesalonaeka 3:8-12) Fasin griri long saed blong mane i bin pulum samfala Kristin oli foldaon long fasin blong plei laki olsem ol laki tikit, mo loteri. Sam narafala, we oli no tingbaot filing blong narafala man mo oli no gat fasin blong tingtinggud, oli bin hareap blong putum narafala man long kot wetem hop blong kasem bigfala mane.
12. ?From wanem yumi save se yumi save winim fasin griri long saed blong mane?
12 I stret we yumi wanwan yumi lukluk gud long laef blong yumi long ol samting ya we yumi tokbaot finis, blong yumi save skelem long trufala fasin sipos yumi gat fasin griri. Sipos i gat, be yumi save jenisim. Tingbaot se Sakias i jenisim fasin blong hem. (Luk 19:1-10) Sipos wan man i faenem se fasin griri long saed blong mane no ol samting we hem i gat i wan problem blong hem, hem i mas gat strong tingting olsem Sakias blong ronwe long trap ya.—Jeremaea 17:9.
Fasin Griri Long Ol Narafala Samting Long Laef
13. ?Ol Sam 10:18 i mekem yumi tingbaot wanem narafala trap blong fasin griri?
13 I moa isi long samfala blong luksave fasin griri long saed blong mane no ol samting we wan man i gat bitim ol narafala rod we fasin griri i kamaot long hem. Wan diksonari long Grik lanwis i talem se grup blong ol wod we oli tanem i kam fasin “griri” no fasin blong “wantem ol samting blong narafala man” i gat mining olsem “‘wantem blong gat plante moa,’ i soemaot se yumi wantem paoa i sem mak long haos mo graon.” Yes, yumi save foldaon long fasin griri ya blong laekem bos long ol narafala man, ating blong mekem olgeta oli stap fesem hadtaem aninit long rul blong yumi.—Ol Sam 10:18.
14. ?Long wanem rod fasin blong wantem kasem paoa i bin mekem trabol?
14 Stat bifo i kam ol man we oli no stretgud olgeta oli bin glad blong bos long ol narafala man. God i save finis se nogud samting we i kamaot from sin se plante hasban bambae oli “bos” long waef blong olgeta. (Jenesis 3:16) Be, trabol ya i bin go moa bitim insaed long mared. Plante taosen yia biaen, wan man blong raetem Baebol i raetem se “man i rulum ol man blong spolem olgeta nomo.” (Eklesiastis 8:9) Ating yu save olsem wanem samting ya i tru long ol bisnes blong politik mo ami, be long laef blong yumi wanwan, ?yumi stap traehad blong kasem paoa no blong bos long ol narafala?
15, 16. ?Long wanem rod maet wan Kristin i save foldaon long fasin blong wantem kasem moa paoa? (Filipae 2:3)
15 Yumi evriwan yumi stap joen wetem ol narafala man—ol stret famle no ol narafala famle blong yumi, long ples blong wok blong yumi no long skul, taem yumi stap wetem ol fren, mo long kongregesen. Maet plante taem, yumi mas talem tingting blong yumi long samting we bambae yumi mekem, mo tu taem we bambae yumi mekem samting ya no olsem wanem bambae samting ya i kamaot. Samting ya i no rong no i nogud. ?Be, yumi stap glad bitim mak long fasin blong yusum eni paoa we maet yumi gat? ?Ating yumi wantem se yumi nao yumi mas mekem laswan desisin mo yumi wantem mekem samting ya oltaem? Plante taem ol bos blong ol bisnes blong wol oli soemaot tingting ya, oli joen wetem ol man nomo we oli agri wetem olgeta oltaem, ol man ya oli no talemaot ol defren tingting mo oli no agensem fasin blong bos blong olgeta we i stap wantem tumas paoa (fasin griri).
16 Hemia wan trap we yumi mas ronwe long hem blong no spolem ol Kristin brata mo sista blong yumi. Jisas i talem se: “Yufala i save finis we ol haeman blong ol hiten man oli stap ronem ol man blong olgeta, mo ol jif blong olgeta oli stap mekem ol narafala man oli stap aninit long olgeta. Be fasin blong yufala bambae i no olsem. Sipos wan long yufala i wantem kam we i haeman blong yufala, hem i mas kam olsem man blong wok blong yufala.” (Matyu 20:25, 26) Ol Kristin elda oli mas gat tingting daon olsem, taem oli stap wetem olgeta bakegen, wetem ol man blong givhan, mo wetem ol man we oli olsem sipsip. Eksampel, maet wan presiden elda i save soemaot se hem i wantem bos, sipos hem i stap joen wetem ol narafala elda blong storeyan long ol smosmol bisnes be i stap mekem ol bigfala disisen hem wan nomo. ?Hem i rere blong seraot sam wok i go long ol narafala tu? Trabol i save kamaot sipos wan man blong givhan we i stap mekem miting blong prij i mekem ol plan we oli strong tumas, mo hem i mekem ol rul tu.—1 Korin 4:21; 9:18; 2 Korin 10:8; 13:10; 1 Tesalonaeka 2:6, 7.
17. ?From wanem i stret blong tokbaot kakae taem yumi stap stadi long trap blong fasin griri?
17 Kakae i wan narafala samting we i bin pulum plante man oli foldaon long fasin griri. Yes, i stret nomo blong harem gud long kakae mo long dring; Baebol i talem se i gud blong mekem olsem. (Eklesiastis 5:18) Be, plante taem fasin blong wantem kakae tumas i save kam moa taem ol taem oli stap pas, gogo i bitim mak we man i save harem gud long hem mo kakae i naf. Sipos hemia i wan samting we i no nidim blong tingting long hem, ?from wanem Tok blong Jeova i talem long Proveb 23:20 se: “Yu no mas kampani wetem ol man we oli dring waen tumas mo oli kakae mit tumas, i bitim mak”? Nao, ?olsem wanem yumi save ronwe long trap ya?
18. ?Maet yumi tingbaot yumi wanwan olsem wanem long saed blong kakae?
18 God i no talem se ol man blong hem oli mas folem wan strong program we oli stap kakae smol nomo. (Eklesiastis 2:24, 25) Be hem i no wantem we yumi stap mekem kakae mo dring i kam nambawan samting long toktok mo plan blong yumi. Ating yumi save askem yumi wanwan se, ‘?Plante taem mi stap bitim mak blong talemaot kakae we mi bin kakae no we mi plan blong kakae?’ ‘?Oltaem mi stap tokbaot kakae mo dring?’ Wan narafala samting se wanem fasin blong yumi long taem ya blong wan kakae we yumi no mekemrere no yumi no pem, ating sipos wan man i invaetem yumi long haos blong hem no sipos kakae i rere long wan Kristin asembli. ?Yumi gat tingting blong kakae moa bitim we yumi stap kakae oltaem? Yumi mas tingbaot se Esao i letem kakae i kam bigfala samting long tingting blong hem, ale trabol i kamaot long hem blong olwe.—Hibrus 12:16.
19. ?Olsem wanem fasin griri i save kam wan problem long saed blong haremgud long seks?
19 Pol i mekem yumi kasem save long wan narafala trap: ‘From we yufala i tabu, yufala i man blong God, i no stret nating blong yufala i stap tokbaot ol rabis fasin. Fasin we man i ronem woman, mo ol fasin nogud blong man wetem woman, mo fasin griri, bambae yufala i no tokbaot.’ (Efesas 4:17-19; 5:3) Tru ya, fasin griri blong ronem ol samting long saed blong seks i save kamaot. Yes, fasin glad ya i gat stret ples blong hem insaed long mared. Strong filing blong lav we i joen wetem fasin blong seks i givhan blong mekem hasban mo waef tufala i stap tru long mared blong tufala long plante yia. Be, bighaf blong ol man oli agri se, wol blong tede i leftemap fasin blong seks bitim mak, i stap soemaot samting we hem i rili fasin griri we Pol i tokbaot olsem we hem i samting we i stret nomo. Ol rong tingting olsem blong ronem ol samting long saed blong seks i kamaot moa long olgeta we oli stap lukluk ol doti fasin mo neked fasin we oli stap kam antap naoia long ol sinema, ol video, mo ol magasin, i sem mak long ol ples blong pleplei.
20. ?Olsem wanem ol Kristin oli save soem se oli stap lukaotgud long denja blong fasin griri long ol bisnes blong seks?
20 Store blong sin we Deved i mekem wetem Bat-siba i soemaot se wan man blong God i save foldaon long trap ya long fasin griri long saed blong seks. Nating se Deved i fri blong harem gud insaed long prapa mared blong hem, hem i letem tingting blong slip wetem woman blong narafala man i kam bigwan long hem. Hem i stap tingbaot we woman blong Uria i naes tumas, hem i no blokem tingting ya—mo samting we hem i mekem—blong haremgud long rabis fasin blong seks wetem woman ya. (2 Samuel 11:2-4; Jemes 1:14, 15) Tru ya yumi mas stap longwe long fasin griri ya. Insaed long mared tu i stret blong stap longwe long fasin griri. Wan fasin ya blong stap longwe long hem i blong sakemaot fasin blong bitim mak long saed blong seks. Hasban we i gat strong tingting blong no joen long fasin griri long saed blong seks bambae i soemaot trufala intres long waef blong hem, ale desisin we tufala i mekem long saed blong fasin we bambae tufala i yusum blong blokem pikinini, i no blong mekem hem i haremgud long bodi blong hem bitim we hem i tingbaot helt blong waef blong hem naoia mo long fyuja—Filipae 2:4.
Gat Strong Tingting Oltaem Blong No Joen Long Fasin Griri
21. ?From wanem stadi blong yumi long saed blong fasin griri i no mas mekem tingting blong yumi i foldaon?
21 Jeova i givim ol advaes no ol woning i no from we hem i no trastem ol man. Hem i save se ol man we oli onagud long hem oli wantem mekem wok blong hem wetem strong tingting, mo hem i save se plante long olgeta bambae oli gohed blong mekem samting ya. Long saed blong olgeta man blong hem olsem wan grup, hem i save talem semfala tok ya we hem i talem long Setan taem hem i stap tokbaot Job se: “?Yu yu mekem we hat blong yu i tingtinggud long man blong wok blong mi, Job? I no gat wan narafala man long wol we i olsem hem. Hem i no gat rong long hem mo hem i stret nomo. Hem i fraet gud long God mo hem i tanem baksaed long ol rabis fasin.” (Job 1:8) Papa blong yumi long heven we i laekem mo i trastem yumi, i givhan long yumi blong stap lukaotgud long ol trap we oli denja tumas, olsem ol trap ya we oli joen wetem fasin griri, from hem i wantem se oltaem yumi mas stap klin mo stap tru long hem.
22. ?Yumi mas mekem wanem sipos stadi blong yumi i soemaot ol wanwan denja no slak fasin blong yumi?
22 Yumi evriwan yumi bon wetem tingting we i save mekem yumi gat fasin griri mo maet paoa blong rabis wol ya i bin mekem fasin ya i kam bigwan moa long yumi. ?Olsem wanem sipos long stadi blong yumi long fasin griri—long saed blong mane, ol samting we yumi gat, paoa mo fasin blong bos long narafala, kakae, no fasin blong harem gud long seks—yu luk sam slak fasin we yu gat long ol fasin ya? Ale folem advaes blong Jisas se: ‘Mo sipos han blong yu i mekem yu yu foldaon, i gud yu katemaot. Sipos yu gat wan han nomo blong yu, be bambae yu kasem laef, hemia i moa gud, i winim we yu gat tufala han blong yu, be bambae yu go long Gehena.’ (Mak 9:43) Jenisim ol tingting no intres blong yu we i gat nid blong jenisim. Stap longwe long fasin griri, wan trap we i save givim ded. Olsem nao wetem help blong God, “bambae yu kasem laef.”
?Mi Bin Lanem Wanem?
◻ ?From wanem yumi mas wari long saed blong trap blong fasin griri?
◻ ?Long wanem rod yumi save foldaon long fasin griri long saed mane no ol samting we yumi gat?
◻ ?Olsem wanem fasin griri long ol narafala samting i save givim denja long yumi?
◻ ?Yumi mas gat wanem tingting long saed blong ol slak fasin we yumi gat long saed blong fasin griri?